Nase Novine, January 28, 1981

              )fr : .it ' V " Hi1 4 '
J ,
8-- NASE NOVINE, November 18, 1981
BODOVI ZA MILIJARDU DOLARA
Gotovo 300 milijuna dolara doni-j- et
6e izvoz brodova Splitske
brodogradevne industrije u iduce
dvije godine. Ovo trenuta6no naj-zaposlen- ije
jugoslovensko brodo-gradiliS- te
osiguralo je za to razdob-Ij- e
punu zaposlenost navoza. U
iducoj godini isporuCit ce se 5est
brodova, od kojih cetiri za strane
naru6itelje u vrijednosti 130 miliju-na
dolara ili 80 posto viSe nego u
ovoj godini, a za 1983. godinu
brodogradiliSte je ugovorilo ispo-ruk- u
sedam plovnih jedinica u
cemu ce isporuke inozemnim kup-cim- a
doseci 160 milijuna dolara po
jedinici.
Kapaciteti brodogradevne indus-trije
Split bit ce, kako se об.екије,
dobro zaposleni i u ovom srednjo-гобпо- т
razdoblju. Istina, za sada
nema osiguranih znafiajnih poslova
za posljednje dvije godine srednjo-гобпо- д
plana, ali vode se pregovori
za novih 12 plovnih jedinica, a
обекији se i novi ugovori za
sovjetske naru6itelje i za domacu
flotu.
U brodogradiliStu istidu da ce
kolektiv usprkos brojnim teSko6a-m- a
ispuniti obavezu i isporuCiti Jos'
dva broda do kraja godine i to
najvjerojatnije oba u prosincu.
MONTA2NI RADOVI U
INOZEMSTVU
Radna organizacija montaze slo-ze- ne
organizacije udruzenog rada
"Ouro Oakovic" iz Slavonskog
Broda ugovorila je do sada za
slijede6u godinu poslove u ino-zemst- vu
u vrijednosti 77 milijuna
72 tisuce zapadnonjemackih mara-k- a.
Ovi poslovi realizirat ce se u
Iraku, Cehoslovafikoj, Libiji, SR
Njemackoj i DDR-- u.
"RADE KONCAR" — "OMNIA-strojsmal- t"
Predstavnici "Rade Копбага" iz
Zagreba i Cehoslovacke tvrtke
"Omnia-Strojsmal- t" potpisali su
ovih dana u Zagrebu godiSnji
ugovor za 1982. godinu o ko-opera- ciji
u proizvodnji rashladne
tehnike. Vrijednost razmjene u oba
pravca prelazi 15 milijuna dolara.
GodiSnji ugovor samo je dio
Sireg sporazuma o suradnji do
1985. godine. Predvida se da 6e
vrijednost medusobne razmjene u
razdoblju od 1981. do 1985. izno-si- ti
oko 78 milijuna dolara.
INA — prvamedu
"200 najve6ih"
INA — Industrija nafte u Zagrebu
i lani je po ukupnom prihodu bila
medu najvecim kolektivima u
zemlji. Prema ovogodiSnoj publi-kaci- ji
"200 najvecih koju je 13. put
izdao beogradski tjednik "Eko-noms- ka
politika" INA je s ukupnim
prihodom od 148,714.291.000
dinara zadrzala prvo mjesto iz
1979. dodine. Nadrugom mjestu je
takoder veliki jugoslavenski naftaS
"Naftagas" iz Novog Sada, koji je
na istoj poziciji bio i pretprosle
godine. I trece mjesto je ostalo
nepromijenjeno. Na njemu se
ponovo nalazi Rudarsko-metalur-s- ki
kombinat u Zenici.
U publikaciji "200 najvecih"
posebno su razvrstane proizvodne,
trgovinske i prometne organizacije.
U cijelosti gledano u proizvodnoj
grupaciji, usporedeno sa 1979.
aodinom. nema vecih promjena.
Samo devet kolektiva je u toku
f-- 'osl godine tistupilo svoje
mjesto na "rang-listi- ".
MODERNIZIRANA 2ELJEZNICKA
PRUGA DUGO SELO — BOTOVO
Zeljezni6ko-transportn- o podu-ze6- e
Zagreb pustilo je u promet
moderniziranu prugu Dugo Selo —
Botovo — Gyekenyes (na jugo-slavensko-madars- koj granici),
jednu od najmodernijih pruga u
okviru zeljezni6ke mreze ove radne
organizacije. Pruga duga 79
kilometara povezuje magistralu
Rijeka-Podunavl- je i omogucava
najkradu zeljezniCku vezu zemalja
Srednje Evrope s Rijekom. Osim
toga, sada je i mnogo bolja
zeljeznifika veza Podravine i dijela
Slavonije sa zapadnom Hrvatskom.
Modernizacijom i rekonstruk-cijo- m stare dionice dobivena je
pruga s najsuvremenijim ureda-jim- a,
osposobljena za vece brzine i
sigumiji promet.
NOVl'MOST NA DRAVI
Na Dravi kod Botova puSten je u
promet novi cestovni most dug 240
metara. Ovaj objekt, u izgradnju
kojeg je ulozeno 113 milijuna
dinara, omogu6it ce da se brze
odvija promet izmedu Prekodravla i
Podravine.
DANI HRVATSKE KULTURE U
LOMBARDIJI
U okviru kulturne saradnje SR
Hrvatske i italijanske pokrajine
Lombardije, otvorit ce se 29.
oktobra u Milanu manifestacija
"Dani hrvatske kulture" koja ce se
odrzati devet dana.
Ovom manifestacijom kulturni
radnici Hrvatske vracaju gostova-nj-e
kulturnim radnicima te pokra-jine
koji su u Zagrebu 1978. godine
odrzali "Dane kulture Lombardije",
a delegacija ove pokrajine prisus-tvova- la
je ovogodiSnjem "Gorano-vo- m proljecu" i tada je Muzeju u Lukovdolu urufiila ilustracije
"Jame" — radove slikara ovog
kraja.
Za vrijeme odrzavanja "Dana
hrvatske kulture" u Milanu ce se
organizirati projekcije zagrebadke
Skole crtanog filma, izlozbe foto-grafi- ja
na temu "Hrvatska danas"
te slikarstva i skulpture umjetnika
galerije "Forum", promovirat ce se
publikacija "Istra kroz stoljeca",
odrzati koncerti Zagreb-абко- д kvar-tet- a.
AKCIJE, PLANOVI. JUBILEJI
PRIJEDLOZI - VECE KAMATE NA
STEDNJU DEVIZA
U nadleznim je sluzbama aktualizirana
mogucnost novih stimulacija devizne 5ted-nj- e,
povoljnijim uvjetima za dobivanje
kredita, medu ostalim i stambenim a
razmi§lja se i o povecanju kamata, kako bi
se one uskladile s nekim stranim zemlja-ma- ,
u kojima ima dosta privremeno
zaposlenih jugoslovenskih radnika s veli-ki- m
u§tedama.
Vec i sada neke banke radnicima
privremeno zaposlenim u imozejristvu
pruzaju povoljnije uvjete. Zagrebacka banka
(Zagreb) na primjer, i dalje prima "molbe
"Inozemaca" za stambene kredite uz uvjet
prodaje deviza banci. U bankama se, mace,
pokuSavaju na6i sredstva za dodatne
stambene kredite onim StediSama koji su
prije uplatili osnovnu cijenu stana, a sad
im nedostaje novae za "kliznu skalu". To je
zna6ajan problem jer se ponekad radi o
razlici koja iznosi nekoliko desetaka
(starih) milijuna dinara, a do kraja godine
bit ce u Zagrebu dovrSeno vise od 950
stanova, za sto kupcima nedostaje jos
mihjarde starih dinara. Vise banaka je
posljednja dva mjeseca potpisalo samo-uprav- ni
sporazum o novim uvjetima kredi-tuanj- a
kupnje stanova, unapredenje samo-stalni- h
privrednih djelatnosti i slicno, pod
uvjetima 1 3 3 odnosa prodanih deviza i
odobrenog kredita
stM.yKib!tMM}tid. .. №?Ш?х$$Шш шш&
NEKAD, DAVNO I — DANAS...
(OD NASEG FOTOREPORTERA IZ JUGOSLAVIJE)
U ranija vremena pa sve do II. Svijetskog rata po mnogim selima Jugoslavije
gradi- -
le su se seoske ku6e na veoma primitivan nafiin od slabog materijala, пајбебсе
od rucno obradenog drveta, kamena i zemlje. Krov je redovno bio od drveta i nije
bio traja. Prozori su bili veoma mali i neugledni i kroz njih je prodiralo samo
malo svjetla. U tim kucama nije bilo ni osnovnog komfora: WC je uvjek bio van
ku6e, negdje u baSti, ponekad i dosta daleko. Nije bilo u upotrebi kreveta niti
drugog namjeStaja. NajceSce se spavalo na grubim slamaricama koje su bile
poredane po podu neke sobe. Nije bilo ni Stednjaka, nego se vatra lozila na
ognjiStu odakle se dim Sirim po citavoj kuci. Kao osvjetlenje sluzile su
petrolejske lampe. A vodase donosila u drvenim posudama ponekad i izdaleka.
Ali, to sve danas pripada proSlosti koje se mnogi ne vole ni prisjeiati.
Odmah po zavrSetku stragnog i krvavog II. Svjetskog rata, kada je u
Jugoslaviji standard poceo da raste, posebno na selu, pofiele su se na sve
strane graditi veoma masivne, lijepe i trajne stambene zgrade od cigle i betona
sakrovovimaod trajnog materijala, sa velikim prozorima i balkonima, terasama
i cvjetnjacima oko kuca. Danas u skoro svakoj seoskoj ku6i ima prikljufien
vodovod (vlastiti) od nekog obliznjeg izvora, elektrifina struja je dovedena do
svih sela i zaselaka a u dosta seoskih kuca imaju prikljuCene i telefone. Mnoge
seoske kuce imaju kupatila sa elektrifinim bojlerima. Slobodno se moze reii da
nema seoske ku6e bez radio-apara- ta a mnoge imaju i televizore pa бак i
najnovije u boji. Osim toga, sve su kuce danas savremeno opremljene sa
namjeStajem, isto kao i one u gradu. Pred velikim brojem seoskih kuca danas se
mogu vidjeti putnicki automobili kao i mnoge maSine potrebne savremenoj
poljoprivredi. Samo je skoro nestalo lijepe seoske narodne побпје.
Ukratno, danas se u selima nove, Jugoslavije zivi isto kao i u gradovima — a
mozda i bolje.
M.VASILJEVlC-LI- LO
NOVA KNJIGA: "ISTORIJA
JEVREJA MAKEDONIJE"
U izdanju skopske "Makedonske revije"
uskoro na engleskom iz Stampe izlazi
knjiga makedonskog istoricara Dr. Alek-sandr- a
Matkovskog "Istorija Jevreja Make-donije- ".
U ovoj knjizi koja ce ubrzo biti objavljena
i na makedonskom jeziku, Matkovski daje
sveukupni prikaz 14 stoleca zajednickog
zivota jevrejske zajednice sa makedonskim
narodom. Po prvi put, autor zastupa tezu o
jevrejskom poreklu prvih slovenskih pros-vetitelj- a,
brade Kirila i Metodija. Hronolo-gij- a
jevrejskog zi vl ja prati se sve do Drugog
svetskog rata, kada su bugarski okupaton,
sa nacistiikim poglavnicima, 11 marta
1943 godine izvrsili raciju makedonskih
Jevreja Posle nevidjenog terora, oni su
izruieni nemackim koncentraciomm logo-um- a,
gde je njih 7000 izgubilo zivote
'Vf l'Tf VV V J V V
kb&WAi
JUGOSLOVENSKA KNJIGA U
INOSTRANIM BIBLIOTEKAMA
Sedam najvecih biblioteka iz Jugoslavij,e~
u poslednjih pet godina uputilo je inostra-ni- m
bibliotekama vie od 70.000 domadih
knjiga. U najvecoj svetskoj ustanovi ove
vrste, Kongresnoj biblioteci u SAD, postoji
preko 30.000 kartica registrovanih izdanja
jugoslovenskih knjiga. Od zapadnoevrop-ski- h
zemalja, najviSe jugoslovenskih knji-ga
ima SR Nemadka. U biblioteci u
Frankfurtu nalaze se 223 jugoslovenska
izdanja
Da u svetu postoji znatno interesovanje
za jugoslovensku knjigu pokazuie i poda-ta- k
da je, na 56 inostranih univerziteta,
nastavu jezika i knizevnosti jugosloven-skih
naroda drzalo vise od 70 jugosloven-skih
slavista Lekton sipskohrvatskog,
slovenackog i makedonskog jezika radih
su u 17 zemalja, najvise u Francuskoj, SAD
i SSSR.