Nase Novine, July 03, 1986

              ШШ%' i.fc '(I
mm. 'aV 1l
њ
Ш Л i
1 IiWr;жv I
r
Dr. Mirko MARKOVIC:
JRAI2VICv KA KLASA DANAS sad Вгојбапо uzevsi, radnicka klasa je
danas jedna trecina ekonomski aktiv-no- g
stanovnista
Inace, radnifika klasa XX. vijeka,
kao predvodnik svih trudbenika,
ostvarila je socijalisticki sistem, u
kome danas zivi jedna trecina stanov-nistv- a
nase planete. Politicko isku-stv- o,
visoka svijest, organizovanost i
cvrsta volja uslovljavaju njenu avan-gardn- u
ulogu u razvoju socijalizma,
u komunistickoj izgradnji. A u onom
dijelu svijeta u kome vlada kapitali-stick- i
sistem radnicka klasa je glavna
snaga, koja se bori protiv nasrtaja
burzoazije na njena prava.
I na kraju, radnicka klasa je jedina
drustvena klasa danasnjice, koja je
naoruzana naufcnom marksisticko-le-njinisticko- m
ideologijom. To je klasa,
koja stoji u centru naSe epohe. Njeno
socijalno-istorijsk- o stvaralaStvo
odreduje smjernice drustvenog na-pretk- a.
To su cinjenice.
Nestaje li radnicka klasa?
Ali ideolozi i agitatori kapitalizma
tvrde obrnuto. Glavna njihova tvr-dn-ja
je da "radnicka klasa nestaje".
A statistika govori suprotno... Od po-lovi- ne
naseg vijeka pa do osamdese-ti- h
godina brojcano stanje radnicke
klase u socijalistickim zemljama po-ras- lo
je sa 66 miliona lica na 202 mi- -
liona, a u kapitalistickim zemljama
— sa 137 na 241 milion lica.
Znaci, nema ni govora o "nestaja- -
WW++O++9+Q4+++4++1hM4++e++fi+0+9:i
NASE NOVINE
Gaso jugosovenskuse}enka' rjhovY
potomaka na Severnoamerifckom kontmcntu .
Published every Thursday by YUGOSLAV
CANADIAN PUBLISHERS INC. 1 19 Spadina
Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1.
Telefon: (416) 593-502- 5
PREDSEDNIK: ?toL AddaRcta
SEKRETARI: Bo7.darPakovic SofijaHermg
BLAGAJNIK: Kxk& Nozimc
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
Vad'vsav Gacc
UREDNICKI KOLEGIJUM: Prof .Ivan
Doenc, Darnel Pmades, Peto Kovacec,
Mike Grbic, MWenko Popovic.
DOPISNICI: Prof. Vadsav Tomovc,
(University of St. Chatharines), Anton Koste-a- c
(Welland), DuSan Putnik (Chicago), Boia
Spacek (New York), Frank Fuduric (Vancou-ver),
Margaret Starcevic. (Los Angeles, Cali-fornia),
3osp Stan'i6-Stam-os (Rim, Italija),
LepaTeo?anoc (Remacheid, Zap. Nema£ka),
M'vra &trbac (Pariz, Francuska).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mtko
Markovvc , Luka Markov vc , PeXar Kurtrc , MVo&
Kond6, Meksandar Cirifc, Strahn'a MaVetvc,
Novtaa M'vUc, pror.Dulanka Llc'ma, NvkoVa
Drenovac v Bozidar Zvvkovic.
IZDAVACKI SAVET: Vojm Grbic, Josp
Kovacic, Stanko Mudteka, Katarina Kostvc,
MWena Boxvc, Ana DuroVvc, Lepa Rajnovic,
Bousav Neko6 Rozattja Divjakov'vc, Emo
MaVjkov'K, Ivan Ptibamc, MWe Bajak, UVja
Bubalo, Pavao Radmamc, Ostoja Kovacevlc,
Viktor Arar, DuSan Stanar, MvWjan Pctrovlc,
John Severlnskl, Mate Slaul, Martin Kaiavanlc,
SrdanBodlc , PekoDmltrovlc , MiWcaMmcbm , A. Geracb, Leo Backb, BoSko Madenoc,
Mlo£ Vukfcevlc, Joslp Sujl6, Rudi Gregpras,
Stanko Bof, 3osip Gabre, Aca Petrovlc Baa
Batl6.
Subscription: $35.00 per year. (First Class
Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing
rates on request. Second Class Mail Reg-istration
NO. 0378.
Broj tekucegrafiuna: Yug. Can. Pub. 970401
Toronto Dominion Bank, Branch 1 19 Spadina
Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada.
"Nase novine" izlaze cetvrtkom. Pretplata
iznosi $35.00 godiSnje, pojedini primjerak 75
centi. Cjene oglasa na zahtjev. "NaSe novine"
su nasljednik "Jedinstva", kome su prethodili
listovi "Novosti", "Srpski glasnik", "Edi-nost- ",
"SlobodnaMisao", "Pravda" i "Bo'r-ba- "
kao i "Narodni Glasnik" i drugi napredni
listovi koji su mu prethodili u Sjedinjenim
Drzavama.
RedakcVja odgovara га nepotpisane mater'v ja-- e.
Polpisam cVancv'txraiavajumilijenjeautora.
Dopisi se ne vra6aji.
nju" radnicke klase, vec naprotiv —
ona brojcano raste.
Pristalice pri6e "nestajanja rad-nicke
klase" na ove dinjenice odgova-raju-:
"da, ali to nije radnicka klasa".
Navodno danagnji radnici su, toboze,
izgubili svoja ranija socijalna svoj-stv- a, narocito u razvijenim kapitali-stidki- m
zemljama.
Ali jedno je istina: nastale su pro-mjen- e,
i to velike promjene, u samoj
radnifckoj klasi, prvenstveno kao po-sljedi- ca
паибпо-tehnick- e revolucije.
Na primjer, u najrazvijenijim kapita-listickim
zemljama smanjuje se broj
zaposlenih u starim (tradicionalnim)
granama privrede, kao sto je indu-strij- a
uglja, metalurgija, tekstilna in-dustr- ija itd. Shodno tome smanjuje
se brojno stanje radnika tih grana u
ukupnom broju proletarijata. Ali za-t- o,
na drugoj strani, raste broj zapo-slenih
u novim privrednim granama,
kao sto su elektronika, bioloska indu-strij- a,
kosmicka industrija i druge.
Premda usled visokog stepena auto-matizacij- e, robototehnike i slicnih
novih tehnologija, ukupan broj rad-nika
u novim granama industrije re-lativ- no je mali u poredenju sa tradi-cionalnim
granama.
Doiazi i do drugih zna£ajnih pro-mjen- a.
Tako naprimjer, porastao je
nivo obrazovanja i kulture radnika,
kao i nivo njihovih materijalnih i kul-turn- ih potreba. Mijenja se profesio-naln- a
i kvalifikaciona struktura rad-nicke
klase. Raste procentualni udio
visoko strucnih radnika, tehnifiara,
inzenjera — u ukupnom broju prole-tarijata.
Takode brzo raste broj rad-nika
u oblasti posluzivanja, kao i broj
trgovacko-kancelarijski- h radnika.
Zbog svega toga u kapitalistickim
zemljama smanjuje se procentualni
udio industrijskih radnika u ukup-nom
broju radnifike klase. Bas to imaju
u vidu oni koji raspredaju price o "ne-stajanj- u" proletarijata. Oni polaze od
pogreinog shvatanja, da su radnici:
ili samo lica fizickog rada, ili samo
oni koji rade u industriji. Naravno, to
je pogreSno shvatanje... Proces prole-tarizaci- je lica najamnog rada, eks-pioatisan- og
od strane kjapitalista,
postepeno uvodi u sastav radnicke
klase nove kategorije trudbenika. Ali
po svojoj socijalnoj prirodi to su ta-kode
proleteri, koje eksploatise bur-zoazij- a,
kao sto eksploatise i indu-stry
ske radnike.
STRANI
NOVINARS
SUDENJU
trana sredstva inform ira-nj- a
s nesmanjenom paz-njo- m
prate sudenja rat- -
nom ' zlocincu Andriji Artuko-vic- u
u Zagrebu, isti6u6i u
prvi plan izjave svjedoka o
ustaskim zvjerstvima nad civil-ni- m
stanovnistvom i masov-ni- m
umorstvima u logorima.
Strani listovi, radio i televizij-sk- e
stanice izvlace zakljucak da
su ustaska zvjerstva bez prese-dan- a
u civiliziranom svijetu i da
su primjenjivana i nad djecom,
zenama i starcima. „Ubijanje je
predstavljalo kult, opsesiju" —
kazu strani izvjestitelji sa
sudenja u Zagrebu.
Sovjetska agencija TASS
istice da je „nemogude rijeci-m- a
iskazati uzase koji su vladali
u ustaskim faslstickim zatvori-ma- ,
izivljavanja i тибепја"...
„Prisutni u sudnici bili su buk-valn- o
potreseni pricama svj-edoka"
— istide sovjetska agen-cija.
Britanska agencija Reuter
opisuju6i izjave svjedoka navodi
da je u jasenova6kom logoru
„oko 500 djece, gotovo gole,
baceno na pod. Bacali su ih jed- -
Sve veca internacionalizacija
Jedna od karakteristika radnifcke
klase je i u njenoj sve cvrscoj i siroj
internacionalizaciji.
Zna se da je uvijek radnidka klasa
imala medunarodni karakter. Jos iz
proslog vijeka popularna je parola
"Proleteri svih zemalja ujedinite
se!". Danas je taj internacionalni ka-rakter
radnicke klase izrazitiji nego
u proslosti. Zasto?
Sve veca internacionalizacija rad-nicke
klase doiazi od aktivnosti mul-tinacionaln- ih kompanija krupnog ka-pital- a,
koje istovremeno eksploatisu
radnike raznih zemalja, povezujuci
na taj nacin i njihove klasne interese,
njihova zajednicka istupanja u kla-sn- oj borbi u istom pravcu utice i sve
veca internacionalizacija trzista
radne snage. Danasnje komunikacije
omogucuju vecu pokretljivost neza-posleno- g dijela radnicke klase, selja-kanj- e
u potrazi zaposljavanja iz jedne
zemlje u drugu. Taj proces sve sire
spaja radnike raznih zemalja.
U klasnoj borbi monopolitistiCki
kapital iznalazi nova sredstva protiv
proletarijata. Tako na primjer, kapi-talis- ti
sve vise uvode u praksu proi-zvodn- je
dostignuca naucno tehnicke
revolucije — kako u cilju postizanja
sve veceg profita, tako i u cilju sma-njenj- a
udjela zivog rada. Teznja sva-ko- g
kapitaliste je sto manje ljudi u
proizvodnji — uz postizanje jos veceg
profita. "Masine ne strajukuju". Tako
da i na toj osnovi nezadrzivo raste ne-zaposlen- ost
u citavom kapitalistic-ko- m
svijetu. Ona najteze pogada nove
generacije — omiadinu.
A borba radnicke klase ne prestaje
cas manjeg, cas jaceg intenziteta, po-vreme- no
prisiljavajuci kapitaliste na
djelimicna odstupanja, na makar i
minimalno poboljsanje uslova rada i
plata. Kapitalisti idu na takva sitnija
odstupanja s ciljem da bi sacuvali
ono sto je glavno, a to je vladavina
kapitala nad najamnim radom.
Inafce savremena klasna borba
odvija se u uslovima sve jaceg ideolo-sko- g
pritiska burzoazije na radnicku
klasu. Sve zesca propaganda antiko-munizm- a
i antisovjetizma ima za cilj
da otupi ostricu borbe proletarijata,
da unese elemente demoralizacije u
njegovim redovcima. Svrha monopo-listicko- g
kapitala je da potkopa vjeru
Strani listovi, radio i stanice izvlace zakljucak da
su ustaska zvjerstva bez presedana u svijetu i
da su ona i nad djecom, zenama i starcima
ne preko drugih, ali su nepresta-n- o
donosili drugu djecu umota--n- u
u cebad. Bilo je djece od
samo nekoliko godina", Ta i
druge agencije navode slucaj
kada je jedan od ustasa rastrgao
dijete golim rukama.
„Prezivjeli iz
logora nastavili su svjedocenja o
masovnim ubojstvima djece i
zvjerstvima za vrijeme rata u
Hrvatskoj" — istice agencija
AP. Navodeci izjave svjedoka,
ova agencija javlja da su se usta-s- e
rijetko koristile mitralje-.zim- a
za ubijanje svojih zrtava.
„To je bila sreca. Ljudi su ugla-vno- m
ubijani tupim orudem, sje-kiram- a,
maljevima i nozevima".
Agencija AP takoder navodi
iskaze svjedoka da su u logoru
u Jasenovcu ,,ustase ostrile
nozevekada bi culi da Artuko-vi- c
planira posjet logoru. Tom
prilikom bilo bi ubijano po 5000
do 6000 ljudi.
Mnogi listovi u svijetu zabilje-zil- i
su izjave svjedoka 6 masa- -
&ЕДЈЛ lДЕЗД UAMERI&KOM
VASIONSKOM PROGRAMU
6 6
televizijske
civiliziranom
primjenjivana
koncentracionih
DELTA
(Nastavak 1)
znaci da ce njihova elektronska spiju-naz- a
biti, kako neki kazu, "slepa na
jedno oko".
Udes "Delte" mogao bi da za ame-rick- e civilne programe — lansiranje
komunikacionih i meteoroloskih sa-teli- ta
pre svega — da zna6i isto sto je
eksplozija "Titana" predstavljala za
vojne. "Mnogi strahuju da ce ovaj ne-verova- tni sled nevolja koristiti Fran-cusko- j,
Japanu i Kini, zemljama koje
se brzo ubacuju da preuzmu ugovore
za lansiranje satelita koje americka
Svemirska agencija sada ne moze da
ostvari, pise "New York Times".
radnicke klase u ideale socijalizma.
Taj isti monopolistifcki kapital poku-sav- a
da u redove proletarijata ukori-jen- i
reformisticke iluzije o mogucno-st- i
klasnog mira u uslovima kapitali-zma.
Krajnjiciljeviradnikcke klase, koji
su, inace, objektivno uslovljeni,
svuda su isti. S druge strane, pred
radnickom klasom svake zemlje u
svakom istorijskom periodu iskrsa-vaj- u
razliCiti konkretni zadaci. Medu-tim- ,
u ovo nase vrijeme ono sto je za-jenic- ko
citavoj radnickoj klasi svije-ta,
a sto je i prioritetni zadatak svih
— to je borba protiv atomskog rata,
borba za mir. Uostalom, na torn pita-nj- u
radnicka klasa ima §iroki front
saveznika, to jest svih koji imaju
zdrav razum na citavoj planeti.
Boreci se za mir — radnicka klsa
samim tim bori se i za svoje klasne
interese. Jer sve glavne nevolje rad-nidk- e
klase, kao Sto je nezaposlenost,
inflacija, povecanje drzavnog politic-ko- g
pritiska, u mnogome su potenci-ran- e
trkom za naoruznje, pritiskom
vojno-industrijsk- og kompleksa, koji
je glavni oslonac fasizma i reakcije.
Istovremeno, boreci se za mir, rad-nicka
klasa samim tim brani interese
trudbenika citaovg svijeta, interese
citavog covjetfanstva.
Time se jasno ispoljava humana su-stin- a
istorijske uloge radnicke klase.
Radnicka klasa, u savezu sa svim
miroljubivim snagama, u stanju je da
postize vidne uspjehe kod rjesavanja
klasnih i opsteljudskih problema
nase epohe. Cinik koji ne zali
kru u glinskoj crkvi. Agencija
AFP kaze da svi svjedoci
potvrduju da je u prosincu 1941.
„stotine Srba zaklano, a ne
ubijeno iz vatrenog oruzja, sto se
povezuje s rasistickom politikom
rezima, a ne s represalijama po-slij- e
borbi".
„Rude pravo" istice da se u
Zagrebu na procesu Artukovicu
,,sudi i ustaskom rezimu" i da se
Artukovic pokusava izgovarati
staroscu i senilnoscu, na cemu i
advokati zasnivaju svoju obranu.
List kaze da njegova „zaborav-nost- "
za sud nije odlucujuca „jer
postoji bezbroj dokaza u obliku
dokumenata ili licnih
svjedocenja koja objektivno
dokazuju krivicu optuzenog".
Pod naslovom „Cinik koji
ne zali" rumunjski list „Roma-nia
libera" u opsirnom clanku
kaze da je „mesar s Balkana"
direktno odgovoran za smrt vise
od 700.000 Jjudiza maso)na u-bija- nja
i likvidiranja citavih na-sel- ja
"". „Artukovi6 se pokazab na
sa strane
99
sudenju kao cinik koji ni najma-njo- m
gestom ne pokazuje zalje-nj- e
za zlocinima za koje mu se
sudi" - zakljucuje list.
Agencija AP navodi da se
„krvava epizoda jos pamti" i na-glasa- va
da su „mnogi Jugoslave-n- i
umrli u fasistickim koncen-tracioni- m
logorima kojima je
upravljala nacisticka marionet-sk- a
drzava Hrvatska ili u akcija-m- a
odmazde, a ne u borbama
protiv neprijatelja". Agencija
dodaje da su „mnogi
velikodostojnici Katolicke crkve
u Hrvatskoj podrzavali ustase i
u muzeju su izlozene fotografi-j- e
na kojima svecenici vrse maso-vn- o
prisilno pokrstavanje pra-voslavn- ih Srba i Muslimana". Is-t- a
agencija navodi izjave svjedo-ka
da su „katolicke casne sestre
takoder sudjelovale u zvjerstvi-m- a
.
Poljski list „Trybuna ludu"
u opsirnom izvjestaju pise o su-radn- ji
Artukovica s Alojzijem
Stepincem, posebno u vezi s pri-silni- m
pokrstavanjem Srba, ali i
u' kontekstu drugih1 „drzavnih i
vjerskih poslova" ustaske tvore-vin- e.