Nase Novine, July 03, 1986

              m a
MQittW 'л."лч.;,!
it m
Ц- К-
SLOVENCIJ ARGENTINI U
U ZAJEDNICKO J BORBI JUGOSLOVENSKOG
ISELJENISTVA ZA PRIZAVANJE NOB I
(Nastavak sa strane 5)
2. Boriti se za novu i sretniju Jugo-slavij- u
postavljenu na temeljima
nacionalne ravnopravnosti, bratske
sloge i socijalne pravde.
3. Udruzenje "Slobodna Jugoslavi-ja- "
priznaje marsala Tita kao vrhov-no- g
komandanta NOV i kao predsjed-nik- a
NKOJ; nase udruzenje priznaje
AVNOJ, koji je uspio da postigne je-dinst- vo
svih naroda Jugoslavije.
4. Udruzenje "Slobodna Jugoslavi-ja- "
priznaje i postuje svako drzavno
uredenje koje se bude postavilo na
demokratskim principima. To je
briga nasih naroda, koji svojim heroj-sko- m
borbom podize duh svih potla-6eni- h
naroda.
5. Trazimo od saveznika da se NKOJ
priznaje "de jure". Udruzenje "Slo-bodna
Jugoslavia" ce u ovom smislu
poduzeti potrebne mjere.
6. Udruzenje "Slobodna Jugoslavi-ja- "
je potpuno saglasno sa smjerni-cam- a
NOV i NKOJ i sa velikim odu-sevljenje- m
pozdravlja zakljucje o pi-tan- ju
definitivnog uredenja buduce
Jugoslavije na bazi opce federativne
zajednice.
7. Cilj naSeg udruzenja je aktivan
rad na jedinstvu nase kolonije, te da
kao jedinstven front doprinesemo
svoj dio јабапји nase NOV.
8. Osudujemo jugoslovenske kvisli-ge- :
Pavelica, Nedica i druge kao i nji-hov- e
pristalice.
9. Sa radoscu pozdravljamo spora-zu- m
postignut izmedu marsala Tita,
predsjednika NKOJ i dr Sunasica,
predsjednika kraljevske vlade u ino- -'
stranstvu.
10. Pomagati svim raspolozivim
snagama za pomoc narodima Jugosla-vije.
Zato je potrebno dati sve od sebe
u znak priznanja herojskih naroda,
koji se nalaze tako dugo u najtezoj,
najkrvavijoj i najpravednijoj borbi u
toku cijele svoje istorije.
S tim smjernicama i programom je
udruzenje "Slobodna Jugoslavia"
nastupilo pred iseljenicima i njiho-vi- m
organizacijama. Na kongresu je
bila istovremeno izrazena potreba za
osnivanjem sireg medudrustvenog
odbora za pomoc jugoslovenskim na-rodima.
Time se zeljelo postici jedin-stv- o
svih Jugoslovena u Argentini u
prikupljanju materijalne pomoci. Po-sli- je
mnogih rijesenih poteskoca i
drugih diskusija bili su 3. marta 1945.
postavljeni konkretni temelji za osni-vanj- e
odbora "na osnovu pomoci",
pod uslovom da nijedan iseljenicka
organizacija "ne izgubi autonom-nost- ".
Osnovana je bila "Komisija za
koordinaciju pomoci Jugoslaviji"54.
U taj jedinstveni front za sakupljanje
pomoci ukljucila su se poslije oslo-boden- ja
gotovo sva iseljenicka dru-stv- a
u Argentini, od ogranaka udruze-nja
"Slobodna Jugoslavia" do dru-stava
koja su do tada stajala po strani
ili su bila ukljucena u tradicionalni
monarhisticki tabor na delu s JNO.
Kod osnivanja "Komisije za koordi-naciju
pomo6i Jugoslaviji", pored
udruzenja "Slobodna Jugoslavia"
ucestvovalo je jos 7 nezavisnih dru-stava.
Na osnivafckom sastanku dele-ga- ti
su izabrali Savjet i Izvrsni odbor.
Na taj nafcin je organizacija bila za-snova- na
na demokratskim princi-pima
s mogucnosdu kontinuirane
kontrole rada njenih organa. Na dru-go- m sastanku Savjeta, 18. novembra
1945. bio je izabran IzvrSni odbor u
sastavu: Ivo Sazunic (predsjednik),
Ante Paparela (potpredsjenik), Ivo
Kovacevid (glavni tajnik), Petar Pet-kov- ic
(tajnik), Petar Zaferin (tajnik
Organizacije), Mate Bojanic (tajnik za
propagandu). Za blagajnicke poslove
bili su zaduzeni: Antonio Zanetic, Na-tali- o
Toth i Nisim Russo. Izmedu de-v- et odbornika bili su takoder sloven-sk- i
iseljenici: Franc Rustija, Franc
Zajc, Stanislav Baretto, Ivo Wilder i
Franc Stekar35.
Ova jedinstvena organizacija Jugo-slovena
vec je u prvim mjesecima na-ko- n
osnivanja okupila oko 10.000 cla-nov- a.
Krajem 1945. godine broj cla-no- va
se udvostrucio. Uporan rad, u
kojem su znacajnu ulogu imale zene,
uskoro je pokazao pozitivne rezulta-te- .
Prva posiljka zivotnih namjernica,
odjece i lijekova u vrijednosti
39.975,45 pesosa bila je 4. augusta
1945. godine otpremljena preko ar-gentinsk- og
Crvenog krsta parobro-do- m
"Darro", druga, u vrijednosti
79.474,94 pesosa, bila je otpremljena
parobrodom "Galeic Star" 19. decem-br- a
iste godine. Prva posiljka pris-pjel- a
je u Split oktobra mjeseca
preko El Shatta. O tome je "Komisija
za koordinaciju pomoci Jugoslaviji"
obavijestena od strane jugosloven-sko- g
Crvenog krsta, odnosno njegovog
ododbora za Srednji istok u Kairu. U
pismu, koje je pomenuti pododbor
adresirao na iseljenike, uz informa-cij- u
o nacinu otpremanja blaga u do-movi- nu, takoder je i iskrena zahvala
za svu materijalnu i moralnu pomoc
iseljenika u Argentini novoj Jugosla-viji56.
Uspjesne akcije su potakle iselje-nike
da u prvim godinama poslije rata
jos s vecim zanosom prikupljaju ma-terijal- na sredstva. Vrijednost robe,
otpremljene novoj Jugoslaviji, od ja-nua- ra
1945. do juna 1948. godine izno-sil- a
je 2.500.000 pesosa, od toga ot-premljena
pomoc u prvih osam mje-se- ci
1948. godine vise od 76.000 ame-ricki- h
dolara57.
Paralelno s akcijama za prikuplja-nj- e
materijalne pomoci vodstvo "Slo-bodn- e
Jugoslavije" takoder je nasto-jal- o
koordinirati politicki rad jugo-slovensk- ih
iseljenika, kako u okviru
udruzenja, tako i sveslavenske zajed-nice
doseljenika. Ipak se u takvim
nstojanjima, posebno centralizirano
vodenim akcijama udruzenja, veci
dio slovenske naseobine na razlidite
nacine odupirao. Zbog toga je viSe
puta dolazilo do nesuglasica unutar
ljevicarskih organizacija (slovenska i
jugoslovenska sekcija KP Argentine),
te izmedu pojedinih odbora sloven-ki- n
drustava i Slovenskog odbora
"Slobodne Jugoslavije". O tome pise
Franc Birsa u pismu Mirku Kuhlu,
tajnik SANS slijedece:58 "Medu na-si- m
istomiSljenicima, koji su stoposto
antifasisti, je mnogo takvih, koji up-rk- os
simpatijama do Demokraticne
federativne Jugoslavije za koju zr-tvu- ju
sve sto im njihove snage dopu-staj- u,
joS ne razumiju strukture fede-rativne
Jugoslavije. Ne razumiju, da
ima u njoj svaki narod svoja suverena
prava, ne razumiju toga Sto su tako
jasno rekli marsal Tito, Vidmar, Koc-be- k
i sto tako strufcno cisti i obja-snjav- a
Edvard Kardelj da je iz-medu
centralizma ogromna razlika.
Ovdje imamo jaku organizaciju, "Slo-bodna
Jugoslavia", koja centralizira
svu pomocnu akciju. Ali u nasoj cen-tra- li
postoji puno birokratskog pona-бапј- а,
sto je u pravoj suprotnosti s fe-deracij- om
i suverenitetom. Takoder
se pomelo i ovo ras6iscavati. Pomocu
gradiva koje objavljamo u "Pravici",
hocemo dokazati, da je nas jedini put
onaj kojeg su zacrtali: Vodnik, Pre-ser- n,
Levstik, Gregorci6, Cankar i
drugi velikani slovenskog naroda."
Rad naprednih iseljenickih dru-stava
je nakon 18-mjesecn- og zatisja
ponovo zivnuo krajem 1945. godine.
Tada je pocela izlaziti "Pravica", koja
je objavljivala vijesti o domovini u
duhu OF i AVNOJ-sk- e Jugoslavije.
Jos uvijek je izlazio "Slovenski list",
ali sada s potpuno drugafcijim clan-cim- a
o NOB i njenim tekovinama.
Reakcionarni elementi na celu s Iva- -
ут-,- ,
nom Pahorom, koji su sve do oslo-boden- ja
toliko hvalili reakciju i
Drazu Mihajlovica, sklonili su se i
prepustili casopis novim snagama.
Uslovi za ujedinjenje slovenske kolo-nije
bili su, unatoc povremenim razli-kam- a
u gledanju na svjetske do-gada- je
i razvoj nove Jugoslavije, iz
dana u dan povoljniji. Tome su pripo-mogl- e
i slozene akcije slovenskih ise-ljenika
u okviru novog "primorskog
odbora".
Vijest o oslobodenju Beograda
odusevila je jugoslovene u Argentini.
Za Slovence je bila narocito radosna
vijest o tome da su partizanske jedi-nic- e
IV armije oslobodile Istru i Trst.
Dobar mjesec poslije, 12. juna 1945.
godine predstavnici slovenskih dru-stava
u Buenos Airesu osnovali su
"Odbor za jugoslovensko Primorje"59.
Sli6an odbor su imali i ranije u okviru
JNO, ali on nije dao nekih rezultata.
Novoosnovanim Odborom rukovodio
je Franc Kurin6i6. Glavni cilj Odbore
je bio: upoznati svjetsku javnost s Pri-morje- m,
Istrom i Trstom, ko zivi na
toj zemlji i kome pripada. Iseljenici
su zahtijevali da im se ispravi greska
koji je nanijeo rapalski ugovor, te da
se sva Julijska krajina s Trstom pri-klju- 6i
maticnoj domovini. Najvise po-sl- a
Odbor je imao oko sabiranja pot-pis-a
za parisku mirovnu konferenci-ju- .
U te svrhe bilo je sabrano gotovo
10.000 potpisa. Pitanje Slovenske Is-tr- e, Trsta i Gorice kasnije se vijse puta
javilo i na sjednicama "Slovenskega
sveta" (kojima je rukovodio Emil Se-moli- c),
zajedni6kog organa sloven-skih
iseljenickih drustava u Argenti-ni,
osnovanog 1946. godine. Kasnije je
"Odbor za jugoslovensko Primorje"
vodio jos uspjesnu akciju upisivanja
u jugoslovensko drzavljanstvo.
Zajednicko politicko nastupanje u
okviru spomenutog odbora, odusev-ljenj- e
nad konacnim propadom naci-fasizm- a
i koordiniran rad "Sloven-skega
sveta" takoder su doprinijeli
udruzivanju casopisa "Pravica" i
"Slovenski list" u "Slovenski glas",
koji je svo vrijeme izlazenja pravilno
informisao iseljenistvo o dogadajima
u novoj Jugoslaviji. Konacno su 1947.
godine gotovo sva slovenska druStva
u Buenos Airesu bila udruzena u za-jednicko
drustvo "Slovenski ljudski
dom".
Tako konsolidovanu zajednicu,
koja je pocela uspjesno sudjelovati u
zajednickim akcijama jugoslovenske
kolonije, posebno kod organizovanja
i rada "Federacije jugoslovenske
omladine u Argentini", godinu dana
kasnije kao i svu koloniju naj-prij- e
je pogodila rezolucija IB. Tek
udruzena kolonija 1948. godine bila
je ponovo rascijepljena. Osim nekoli-cin- e
politickih aktivista, koji su kon-stantn- o
djelovali unutar ljevidarskih
organizacija i u sustini poduprli rezo-lucij- u, vecina slovenskih iseljenika
nije se izjasnila u korist Informbiroa.
Dokaz tome je i istupanje drustva Slo-venski
ljudski dom iz "Jugosloven-sko- g
savjeta" i brojni komentari 6aso-pis- a
"Slovenski glas". U jednom od
svojih uvodnih clanaka pod naslo-vom- :
"S narodom u oslobodilackoj
borbi s narodom uz rjesavanje nje-govi- h
poteSkoca", komentira se ova-ko:60- ...
Uvjereni smo, da ce narodi Ju-goslavije
u torn teskom i odlucujucem
trenutku znati pravilno rijeSiti svoj
polozaj i ocuvati tekovine velike oslo-bodilac- ke
borbe, bratstvo i jedinstvo,
koje je jamstvo svih uspjeha danas i
u buduce, te tako ocuvati sve, zbog
cega su umirali nasi najbolji sinovi i
kceri... Za nas, koji smo daleko od odi-gravan- ja tih vaznih dogadaja je bitno
samo to: narod, koji je znao izvojevati
slobodu i postignuti sve dosada§nje
politicke i privredne dobiti, ce znati
takoder pravilno rijesiti nastale ne-prili- ke te produzavati veliku zamisao
o izgradnji socijalizma".
Svaku dalju borbu, odnosno djelo-vanj- e
iseljenika, vec iduce godine su
sprijecile argentinske vlasti odlukom
o raspuStanju svih dru§tava, koja su
pripadala "Slavenskom savezu"
(Union Eslava). Time su vlasti zadale
ШШЕ rfi £, 4.,jS4 -- r 'jt(rj ' 1ТЈНЧn -J- i I
s
'
—
—
— —
—
as,
naprednoj i antifasistidkoj jugoslo-venskoj'koloni- ji
u Argentini samo po-sljed- nji udarac.
40 Primer Congreso Eslavo Latino-Ameri-c- o,
Montevideo, april 1943.
47 Uporedi:
— Klement Derado, Ivan Cizmic, Iselje
nici otoka Вгаба, Bradki zbornik 13,
Zagreb, 1982., str. 271.
— Ivan Cizmic, Prilog za istrazivanje
doprinosa nasih iseljenika borbi na-roda
Jugoslavije u drugom svjetskom
ratu, Zbornik IseljeniStvo naroda i na-rodno- sti
Jugoslavije i njegove uzajam-n- e
veze s domovinom, Zagreb, 1978.,
str. 97.
48 Bilten udruzenja "Slobodna Jugosla-vije",
Buenos Aires, septembar 1944.,
broj 3, strana 19-2- 0.
49 Njivu su u poietku uredivali Slavko
Skof i Franc Birsa, a kasnije Albert
Drascek. Po jednogodiSnjem izlazenju
"Slovenske strani" u JIV i poslije neus-pjeSni- h
pregovora sa "Slovenskim lis-to- m"
za izdavanje zajednidkog glasila,
drustvo "Ljudski oder", "Ivan Cankar"
Slovenski odbor "Slobodne Jugoslav-ije"
septembra 1945. godine poceli su sa
Stampanjem "Pravice". Izlazila je jednu
godinu. Zatim je doSlo do udruzenja sa
"Slovenskim listom" u novi dasopis
"Slovenski glas".
50 Jan Kacin: Borba u domovini.
51 Bilten udruzenja "Slobodna Jugoslavi-ja"-,
op. cit, str. 19-2- 0.
52 Ibidem.
53 Ibidem, str. 20-2- 2.
54 Kalendarza 1946. godinu, Buenos Aires,
str. 129.
55 Ibidem, str. 164
Na kraju 1945. godine u komisiji su bila
slijedeca druStva: Udruzenje "Slo-bodna
Jugoslavia" sa 47 ogranaka, Ju-goslovensko
druStvo uzajamne pomoci
"Ljudski oder", "Ivan Cankar", Sloven-ski
dom, G.P.D.S. "Na§ dom", Jugoslo-slovensko-argentins- ko kulturno dru-stvo,
Jugoslovenski demokratski klub,
Jugoslovensko druStvo "Lipa", Hrvatska
prosvjetna zajednica (Berisso), "Edi-nos- t"
(Cordoba), Jugoslovensko potpor-n- o
drustvo (Comodoro, Rivada via), Ju-goslovensko
drustvo "Triglav" (Rosa-rio- ),
Hrvatsko druStvo "Stjepan Radic"
(Rosario) i Slavenska biblioteka (Rosa-rio- ).
56 Ayudad a Yugoslavia, Buenos Aires, 25.
februar 1946., sr. 6.
57 Jugoslovenski iseljenidki vijesnik, Bu-enos
Aires, 21. januar 1949.
58 Pismo Franca Birse, urednika "Pravi-ce",
tajnik SANS, Mirku Kuhlu, Buenos
Aires, 27. novembra 1945. (Arhiv autora).
59 Franc Kurin6i6, na tej in na oni streni
oceana, op. cit; str. 233-23- 7. U odboru su
bilijoS: Andrej Skrbec, Frenc Kurindid
—Valjavpev (kasnije ga je zamijenio
GaSper Strbar), Mirko Sdurk, Viktor Cer-ni- c,
Josip Novinc, Joze Vizintin, Odone
Stanta, Lipitar, Cendid, Stanislav Ba-retto,
Slavko Skof, Ivo Lazarid i Ivo
Moinik.
60 Slovenski glas, Buesno Aires, 12. julij
1948., Godina III, broj 13.
Vest iz novina
;
1
1 tn 'П
" — Zamisli, jedna 2ena ubila muza dok
je za vreme doruCka Citao. . . novinc . .
Sad su kvit
;: SVl—
— Ако mo ј pas jjuri vaSu niafku, va§
mu2 juri moju icnii i sada smo kvit!
л
.f I