Novosti, November 23, 1944

              iqnmmnm
STRANA 2
Published every Tuesday Thursday and Saturdav by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for the City ol Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adelcdde Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Istra govori
NOVOSTI
Hrvatski i slovenski narod u Istri -- koji je decenije bio od-kin- ut
od ostalih jugoslavenskih zemalja i u posljednjih 25 go-dina
čamio pod fašističkom vladavinom Musolinija diže se u
borbu za svoje oslobodjenje ne samo ispod talijanskog fašiz-ma
nego ispod bilo kojeg tudjinskog jarma
Oslobodilački pokret u Istri zahvaća sve većeg maha
700000 Hrvata i Slovenaca koliko ih prema nepotpunom po-pisu
iz 1931 godine živi u Istri obuhvaćeno je u taj oslobodi-lački
pokret Od Trsta i Gorice do Pole i Rijeke od sela do se-la
kruže peticije putem kojih narod traži pripojenje k novoj
Jugoslaviji
Iulijska krajina (tj Istra Gorica i Gradiška) je oduvjek
bila hrvatska i slovenska Ona treba i mora biti pripojena k
matici Jugoslaviji ako se želi poštivati Atlantsku Povelju o
narodnim slobodama i ako se žele dobri susjedski odnosi iz-me- dju
Jugoslavije i Italije U Julijskoj Krajini obitava kako re-kosmo
više od 700000 Hrvata i Slovenaca naprama 300000
većinom koloniziranih Talijana Hrvati i Slovenci koji su kroz
posljednjih 25 godiija živili pod talijanskim fašističkim jarmom
so nisu nikada odrekli svog nacionalnog obiležja Po dolasku
fašizma na vlast u Italiji odnarodjivanjo našeg naroda pod
Italijom prelazilo je sve mjere Hrvatske i slovenske škole bile
su zatvarane službeni jezik je bio talijanski potalijančivana
su imena gradova i sela imena ljudi i porodica oni koji 3u
so tome odupirali bili su proganjani izvlaštivani od svojih
imanja i ubijani Njihovo vlastništvo preuzimali su Talijani —
novodošljaci Čak u crkvama se moralo služiti samo talijanski
moralo se ispovjedati i propovijedati talijanski Talijanski bis-kupi
učitelji i svećenici zauzimali su mjesta Hrvata i Slovena-ca
— u koliko bi ovi ostali vjerni svom nacionalnom porijeklu
Kojih se sve metoda odnarodjivanja hvatao talijanski fašizam
neka nam posluži ona naredba talijanskog biskupa koji je
naredio svojim podčinjenim svećenicima "lišite ih svetog sa-kramenta
ako so neće odreći svojo nacionalnosti" I tako bi
mogli redati stotine drugih primjera o prisilnom potalijančivc-nj- u
našeg naroda u Julijskoj Krajini
Svemu tome je izgleda došao kraj Narod Istre Gorice i
Gradiške traži da bude pripojen k svojoj braći u novoj Jugo-slaviji
To traže i njihova braća u Hrvatskoj Sloveniji i Srbiji
To traži maršal Tito To konačno traži Atlantska Povelja pre-ma
kojoj treba da sam narod odluči skime će živjeti i kakvu
formu vladavine želi
Pripojenjem Istre i cijele te krajine novoj Jugoslaviji tamo
dakle kamo prema etničkim i historijskim pravima pripada
riješeno će biti pitanje dobrih susjedskih odnosa izmedju Ju-goslavije
i Italije U protivnom pravog prijateljstva izmedju
ove dvije susjedske države ne može biti
Cvile ko zmija u procjepu
Jugoslavenski reakcionarni krugovi izvan zemlje dosadaš-nji
sljedbenici i saradnici svih anti-narodni- h režima počam od
Zivkovića Jeftića Stojadinovića Purića i drugih po zlu pozna-tih
državnika stare Jugoslavije nikako se ne mogu pomiriti
sa činjenicom da se u Jugoslaviji može i bez njih Njima ni-kako
ne ide u glavu da Jugoslavija može postojati ako tamo
nema barem netko od starog reakcionarnog kadra kojemu su
kako kaže Srbobran "u tančino poznata domaća i medjuna-rodn- a
pitanja — ili kako kaže Naša Nada "ako tamo božji na-mjesn- ici
nemaju riječ i u ime boga i u ime naroda"
Još više će skočiti u desperatnost i hrvatski i srpski reak-cionar- ci
kad doznaju da je na čelu Jugoslavije kao premijer
maršal Tito "taj razbojnik bandita i ljudožder" — kako ga to
naziva Srbobran i Glas Kanadskih Srba — i taj "neznabolac
crvendać i lucifer" — kako mu to vjerski tepa Naša Nada
Po ovome se vidi tko vidjeti želi da su i hrvatski i srpski
reakcionara i pro-fašis- te ujedinjeni što se njihovih pogleda ti-če
na Jugoslaviju I jedni i drugi su protivnici narodne borbe i
narodne slobode" Jedni i drugi priželjkuju radje Hitlera Nedi-ć- a
i Pavelića u Jugoslaviji nego Jugoslaviju pod vodstvom
Tita i Narodno Oslobodilačkih Odbora Pa kad su oni toliko
složni tamo u kraju gdje vode oružanu borbu skupa sa naci-m-a
kakvo onda čudo što su se i ovdje našli skupa Ideja ih je
ujedinila tamo pa nije ništa novoga što su i ovdje ujedinjeni
Za požaliti je samo to što se još nadje naših iseljenika
koji njim vjeruju i koji ih slijede No i takvih je svakim danom
sve manje
Neobazirajući se na tu njihovu dernjavu narod Jugosla-vije
ide svojim historijskim jsutem k slobodi blagostanju i
miru Na tom putu ga više nitko zaustaviti ne može i neće Jer
sve što mu stane na put bilo to oboružani fašistički razbojnici
ili njihove sluge u zemlji bilo to njihovi grlati zagovornici iz-van
zemlje to pada Nova Jugoslavija bez prinčeva i grofova
bez pokvarenih političara i bez naduvene gospode Jugoslavi-ja
bez glavnjača i žandarskih kundaka radja se raste zalive-na
potocima narodne krvi
Da naš narod je izabrao svoj put Vodstvo na tom putu
povjerio je maršalu Titu čovjeku koji personoficira sve što je
pošteno i odano narodnim interesima čovjeku koji ga u naj-teši- m časovima njegove historije nije ostavio ni izdao nego
poveo putem slobode do koje je eto stiže
Neka Naša Nada Danica Hrvatska Amerikanski Srbo-bran
Glas Kanadskih Srba i njihovi veći i manji pomagači
skaču nek so ljute i nek psuju — to je sve što još mogu
Rusija i ideja slavenske solidarnosti
Koji su to činioci?
Osnovni činilac jeste Oktobar-ska
revolucija koja je izvršila
korjenite promjene u ustrojstvu
ruske države i u žhotu ruskog na-roda
Unutrašnja izgradnja stva-ranje
ogromne industrije i podiza-nje
moderne mašinizirane poljo-privrede
poslužili su kao temelj
nesalomljive moći Sovjetskog Sa-veza
A dosljednja demokratska
politika koju je socijalistička Ru-sija
vodila od početka stvorila je
ovoj velikoj zemlji takav ugled
kakvog nije do Fada imala niti
jedna zemlja u historiji Ona je
postala privlačno središte za sve
ugnjetene narode U koliko se pri-bližavala
oluja drugog svjetskog
rata u toliko su mali i potlačeni
narodi vise upirali svoje poglede
prema Rusiji koja je upotrijebila
sve svoje snage da bi spriječila
ratni sukob Ovo naročito vrijedi
za slavenske narode kojima je
Rusija postala dvostruko draga:
kao bratska slavenska zemlja i kao
prijatelj malih naroda Nekadaš-njeg
straha od Rusije potpuno je
nestalo jer je nestala i carska Ru-sija
koja je taj strah izazivala
a pojavila se nova prava Rusija
ona Rusija koju su'svi slavenski
narodi uvjek volili i sa kojom su
htjeli imati najtijesnije odnose
Ovu pravu Rusiju rat je pokazao
u njezinoj istinskoj veličini
Zdravi temelj na kojeg je pos-tavljen
odnos izmedju mnogobroj
nih naroda Sovjetskog Saveza je-ste
jedan od najvažnijih uzroka
današnje moći ove velike države
što se pak tiče Slavena u Sovjet-skom
Savezu može se reći da je
tu ideja slavenskog bratstva već
ostvarena Ukrajinci i Bjelorusi
imaju kao i Rusi svoje zasebne re-publike
pa prema tome i sve uslo-v- e
za nesmetani razvitak Bal
zbog toga nestalo je svih pregra
da koje su nekada postojale izme-dju
njih i Rusa a na vidjelo su
izbile duboke historijske veze koje
spajaju ove bratske narode Dobiv-ši
punu slobodu Bjelorusi i Ukra-jinci
mogu bez bojazni primati te-kovine
velike ruske kulture Sas-vim
je prirodno na primjer da
Ukrajinci uče radje ruski jezik
sada kad su ruski I ukrajinski je-zik
potpuno ravnopravni nego što
su to činili onda kada je ukrajin-ski
jezik zabranjivan 1 proganjan
S obzirom na nesporazume i
sporove čije smo porijeklo gore u
kratko objasnili od prvoklasne je
važnosti kako ćemo riješiti nacio
nalno pitanje Bez pravilnog glo
danja na ovu stvar ideja slaven-ske
solidarnosti ne može se zamis
liti Ruski narod i u odnose sa os-talim
Slavenima izvan Sovjetskog
Saveza unosi duh pravičnosti i po-štovanja
suverenosti čitavom svo-jom
politikom Rusija je pokazala
da stoji na gledištu lavnopravno-st- i
naroda I ne samo to Ne mije-šajući
se u unutarnje stvari osta-lih
slavenskih država Rusija da-nas
čini do sada ne vidjene napore
da pomogne slavenskim narodima
u obnavljanju njihove državne sa-mostalnosti
Ona je Poljacima i
čehoslovacima pružila ogromnu
pomoć da na njezinom teritoriju
formiraju jedinic- - koje se bore za
slobodu Poljske i ćehoslovačke i
za slobodu slavenstva I naša se
jedna jedinica formirala u Rusiji
I nju su Rusi snabdjeli kao i po-ljske
i ćehoslovačke jedinice sa
najmodernijim oružjem 1 opremom
Za stav Rusije prema ostalim sla-venskim
narodima karakterističan
je sovjetsko-čehoslovač- ki ugovor o
uzajamnoj pomoći i posljeratnoj
suradnji kao i sporazumi sa Česi-ma
i Poljacima o upravi na teri-torijima
koje oslobodi Crvena Ar-mija
Iz svake točke ovih ugovo-ra
izbija duh ravnopravnosti i po-štovanja
tudjeg državnog suvere-niteta
Ovo poštovanje državne nezavis-nosti
i nacionalnih prava drugih
naroda treba da nam posluži kao
osnova za u red je nje medjusobnih
slavenskih odnosa i za učvršćenje
ideje slavenske solidarnosti Ali
budućnost slavenskih naroda i sud-bina
ideje slavenske solidarnosti
ne zavisi samo od Rusije i njezi-nog
stava u medju-slavenski- m od
nosima To takodjer zavisi i od
ostalih slavenskih naroda Pojača-vajući
svoje unutarnje jedinstvo u
borbi protiv njemačkih zavojeva
ča ujedinjavajući sve antifašisti-čke
i demokratske snage u zemlji
oni će udarati temelje za izgrad-nju
svojih slobodnih demokratskih
država Samim tim oni će osigura-ti
uslove za uklanjanje medju-sla-venski- h
sporova i za učvršćenje
slavenske solidarnosti
U ovom pogledu naročito je pou-čan
poljski primjer Poslije prvog
svjetskog rata u Poljskoj je živilo
preko osam milijuna Bjelorusa i
Ukrajinaca Oni su pripali Polj-skoj
na osnovu Rlškog mira iz
1921 godine koji je bio nametnut
Sovjetskom Savezu Poljski vlas
todršci Bl diktaturom Pilsudskoga
novosti
t zv "pacifikacije" tj režim od-narodjava-nja
i terora Kada su Ni-jemci
okupirali Poljsku u septem-bru
1939 godine Crvena Armija
oslobodila je zapadnu Bjelorusiju
i zapadnu Ukrajinu uzimajući u
zaštitu svoju bjelorusku i ukrajin-sku
braću Danas poljska emi-grantska
klika sastavljena od is-tih
onih pilsudskića koji snose od-govornost
za slom Poljske poteže
opet pitanje Bjelorusije i Ukraji-ne
sanjajući čak o velikoj Polj-skoj
"od mora do mora"
Poljska gospoda prema tom
drže se stare politike otvorenog
neprijateljstva prema Rusiji To
je politika koja je dovela do raz-bojničkog
napada poljskih oruža
nih snaga na Rusiju 1920 godine
za račun stranih imperijalističkih
sila Ali ovakva politika koristi sa-mo
Nijemcima Poljskom narodu
ona je donijela bezbroj žrtava i
stradanja Zato je poljski narod
odlučno ustao protiv provokacija
poljske emigrantske klike 1 njene
pro-fašistiČ- ke djelatnosti Nedav-ni
sporazum izmedju sovjetske
vlade i Nacionalnog odbora Polj-tk- e
pokazuje da poljski narod sto-ji
na strani demokracije slaven
ske solidarnosti i bratske suradnje
sa Rusijom Pravilnim razgraniče
njem sa Sovjetskim Savezom od
nosno sa Bjelorusijom i Ukraji-nom
prema etničkom principu
kako je to i jedino moguće polj
ski će narod ukloniti osnovnu sme-tnju
za sporazum sa svojom sla-venskom
braćom Na toj osnovi on
će pristupiti izgradnji nove sla
venske Poljske koja više neće biti
plijen stranih imperijalista jer će
napadač naići na jednodušan otpor
čitavog slavenstva
Mi u Jugoslaviji s ponosom mo
žemo reći da 6mo °d početka zau-zeli
stav koji je vodio ideji slaven-ske
solidarnosti Upirući poglede u
veliku slavensku Rusiju mi smo
se borili i kovali jedinstvo naroda
naše domovine U ovoj borbi os-tvaraju
se snovi najplemenitijih
sinova južno-slavensk- ih naroda U
isto vrijeme to je ogroman dopri-nos
ideji slavenske uzajamnosti
U najstrašnijem ratu kojeg his-torija
ne poznaje u kojem se ima
la odlučiti historija slavenstva
slavenski narodi našli su svoj
put To je put slavenskog borbe-nog
jedinstva U tom borbenom Je-dinstvu
oživjela je Ideja slaven-ske
solidarnosti U skladu s no-vim
historijskim okolnostima i du-hom
politike nove Rusije ideja
slavenske solidarnosti dobila je
nov puniji značaj i stekla moguć-nost
za daljnji razvitak Nikada
prije ideja slavenske uzajamnosti
nije tako snažno obuhvatila sve
slavenske narode kao u ovome ra-tu
To se objašnjava ne sao za-jedničkom
opasnošću koja je po-djednako
prijetila svim slavenskim
narodima nego i vodećom ulogom
Sovjetske Rusije čija je napred-na
demokratska i široko slaven-ska
politika bila privlačna snagi
za sve pripadnike slavenske zajed-nice
S druge strane politika slaven-ske
solidarnosti ne izlazi iz okviri
opće anti-fašistič- ke i demokratske
politike slobodoljubećih naroda
Na protiv ona tu opću politiku
razvija i produbljuje Tko u sla-venskoj
politici vidi nešto drugo
taj je sigurno agenat Htilerove
Njemačke i neprijatelj demokrat-ske
koalicije naroda Malim ne-slavenskim
narodima kojima je
potrebna pomoć i zaštita od tudjih
imperijalističkih prohtjeva sla-venski
narodi su najprirodniji sa-veznici
Slavenska ideja je ideja
bratstva i ona iz tog bratstva ne
isključuju ni ne-slaven- ske narode
Mi Slaveni stekli smo u ovoma
ratu mnoga dragocjena iskustva
Mi smo ta iskustva skupocijeno
platili pa da bi ih smjeli zabora-viti
U toku rata još Jedan put
smo se uvjerili da je sudbina svih
slavenskih naroda nerazdruživo po-vezana
Stoga jedini Put koji će
nam osigurati slobodu i nezavis-nost
jeste put slavenske solidar-nosti
Zbijeni u čvrste redove na-dahnuti
idejama demokracije i
ljudskog bratstva a svijesni svo-jih
prava i svoje snage mi nećemo
dozvoliti njemačkom ili ma kom
drugom imperijalizmu da se po-vampiri
i da slavensku zemlju po-novno
zalije krvlju Mi isto tako
nećemo dozvoliti da slavenske
zemlje budu sredstvo za podmiri-vanje
tudjih računa Slučaj sa Za
drom Istrom i Goricom ne smije
se više nikada ponoviti kao što ni
od Minhena ne treba ništa da 03-tan- e
osim sramne uspomene Svi
izdajnici i tudji plaćenici koji budu
htjeli da nastave politiku raznih
nenarodnih režima Poljske Jugo-slavije
i Bugarske i da za tudje
interese potpiruju sukobe izmedju
slavenskih naroda trebaju biti ne-milosrdno
uništeni
rreporodjeni i osviješćeni sla
venski narodi poučeni saznanjima
koje im je ovaj rat donio znati će
Beograd u ruševinama
DO SADA JE IZVUČENO VIŠE OD 20000 NIJEMACA
IZ RUŠEVINA BEOGRADA
Hubert Harrison dopisnik Rcu-te- r
agencije javlja slijedeću vi-jest
iz Beograda pod datumom 5
novembra:
"Goleme promjene nastale su u
Beogradu od kada sam bio zadnji
put ovdje g 1940
Nedjelja je ali narod koji na- -
punja glavne ulice nije onaj isti
kojega sam znao tada Odjeća vi-si
na ukočenim mršavim ljudima
nezgrapno njihova isprugana lica
odrazuju strahote i stradanja pod-nešen- a
kroz minule tri godine u
Beogradu
Gradjanstvo je još uvijek pod
strašnim utiskom sedam-dnevno- g
iskušenja kada se je gladno sa-krivalo
u podrumima i rupama
bojeći se izaći na svjetlo dok so
nad njegovim glavama vodila
borba za oslobodjenje grada
Na prvi pogled iz zraka Beo-grad
izgleda isti lijepi grad na
spoju Save i Dunava kojega se
tako dobro sjećam Ali približujući
mu se sa visine vidi se da su vi-jesti
o njegovoj oJtećenosti isti-nite
i da je on najoštećenija pri
Sve Kolone idu Idu "crne se
ćumura od jauka strijeljanih od
djece na prsima zaklane mlije-kom
krvavim zadojene bodljika-vim
žicama uzicama kadenama
konopima i lancima vezane noži-m- a
parane vatrom paljene dav-ljene
mučene na mukama silova-ne
u konclogorima ofenzivama
U žicama u zatvorima na ulica-ma
po poljima u rudnicima u
po selima u bunkere
zakapane bombama raznesene is- -
kasapljene mrcvarene pred zi-dom
strijeljane" (Jure Kaštelan)
"Svuda miris zgarišta mnogo je
crnih sudara" — kaže Antica Spi- -
rić koja je sa strijeljanja pobje-gla
— "mojih je petero mrtvih a
idem naprijed niJta me skrenuti
neće"
Orlićeva majka suzama pere kr-vavu
košulju svoga jedinca "Moj
sin se ne boji smrti" "Idi sine u
partizane sram me je drugih ma-tera
njihovi su svi otišli" — kaže
ponosna Biokovka "Idi zaklinjerti
te mlijekom materinjim"
Mlijekom svojim bi htjele da
zadoje djecu — za osvetu za bor-bu
za slobodu
I dok oni mili po brdima po
putevima krv liju one na mje-sečini
čarape pletu kradom na
sastanke dolaze prolaze blokova
u njedrima je sakriveno pismo
Ranjen borac u kući — Torba pu-na
kruha sira mlijeka odjeće to-ple
Noćas će je preko Kozćaka
Biokova Mosora prenijeti parti
zanima doći darovati ih
Iz patnje napora krvi rodila
se snaga organizirana čvrsta
Anti-fašistič- kl Front Žena
Tko će da nabroji torbe brašna
sočiva krumpira vreće kupusa što
su ga Primorke u gladno proljeće
po vrtovima kisale i borcima na
položaj nosile? Koliko toplih
čarapa rukavica! Koli-ko
ljubavi u njih upletene!
Tko da opiše radost trenutka
kad je prva misao prutićem u pe-peo
prstom u brašno prenesena?
Tko da naslika sreću zadovolj-stvo
na licima Srpkinja Dese Ko-vačev- ić
i Vaje Tišme kad pričaju:
"Moja je pravoslavna drugarica
svojom rukom četnika ubila a po-tom
od četničkog noža poginula"
"sad medju Hrvaticama i Srp-kinjama
Bukovice mir i sloga u
ljubavi cvjeta"
Na svakom mjestu u cjelokup-nom
opće-narodno- m životu one pu-nopravno
učestvuju pomažu iz-gradnju
svoje mlade države koja
Iz krvi njihove njihove djece ni-če
Pogledajmo samo splitsko ok-ružje
U gradu Splitu 11 žena su-djeluje
u narodnoj vlasti U kota-ru
Omii 43 u kotaru Solin 52 u
Trogiru 40 u kotaru Sinj 39 u
kotaru Muć 19 žena U samome
Splitu 139 ih radi u odsjecima
NOO-- a One su organizirale anal- -
fabetske i bolničke tečajeve U
gradu radi 27 žena bolnički posao
— U Brštanovu je samo jedan dan
želo 300 žena U žetvenim komi-sijama
većinom rade žene Dok ove
žanju — u Sutlnl 30 njih ruši ce-stu
25 u Neoriću
Razgovaram s Ljubicom Toma-ševi- ć
Ona je član Okružnoga
NOO-- a Biokovo-Neretv- a Kaže mi:
vog krvoprolića čvrsto udruženi i
složni predvodjeni velikim ruskim
narodom onj će na današnjim ru- -
lavinama Itctp Aitl K1 It t Mati!! !_ I I w Mlll lb(awu 1V1J IJfBl 1~
na čelu zaveli su nad njima režim j se osigurati od nove agresije I no vot
jestolnica Evrope od svih koje su
do sada oslobodjene
Hodajući po njegovim minira-nim
ulicama posvuda sam opazio
parkove i travu gdje su prije bi-le
važne zgrade Ti "parkovi" su
poslijedica njemačkog bombardo-vanj- a
g 1941 Takodjer posvuda
se vidi poslijedice savezničkog
bombardovanja osobito u luci i na
mostovima U središtu grada jed-va
da postoji zgrada na kojoj ne
ma znakova oštrih nedavnih okr-šaja
Najveći broj velikih zgrada su
tek prazne ljuske razorene bom-bama
ili izgorene Velike željez-ničke
centrale i stanice su dezer-tirane
pustare Mostovi preko ri-jeka
s izuzetkom jednoga leže
slomljeni u vodi Luka je puna
potopljenih brodova i šlepova
Vozeći se u "jepu" uzduž ru-ševina
hangara razorenih po
Njemcima za vrijeme povlačenja
preko jedinog mosta preko Save
(ne onog krasnog mosta od prije
nego kojega su Njemcl privreme-no
sagradili) opazio sam mnoge Digle snio se!
od "Osjećam čovjekom Ispunja
tvornicama
djempera
vam svoj zadatak kao i ostali čla-novi
odbora muškarci Smislila
sam da uredimo u samome brdu
neku kupaonicu Provelo se u dje-lo
Voda teče stijenama ali dobro
je Da vidiš samo To je početak
Tako ćemo kasnije po selima
Naučila sam puno i na ovoj zdrav-stvenoj
konferenciji što je sazvao
Oblasni NOO Mnogo ću moći da
prenesem i na naše Biokovo"
"A djeca gdje su Ljubice kako
su ona?"
"U Africi s ostalima Pisala
sam im neka ne misle da ih mater
ne voli zato što ih je s drugima
poslala Baš stoga što ih volim
ostala sam na Biokovu ostala sam
radi njih I ne samo radi mojih
Svima njima će biti sutra bolje
Zato mi nije teško što su daleko"
Gledala sam je i dodala u mis-lima
— Za njih Za našu djecu Zi
to da nam ih više noževima iz ut-roba
ne vade da nam ih u jame
ne bacaju na bajonete ne dočeku-ju
zato da nikada više ono trogo-dišnje
koje u svojim ručicama drži
komad kruha i prevrće ga ne upi-ta:
"Majko što je ovo?"
Iz naših patnji suza iz naše
krvi izrast će nov život život ko-me
po ljepoti ništa ne će biti rav-no
O tome životu sanjalo je i sa-nja
stotine mladih djevojaka iz
Iža Splita cijele Dalmacije dje-vojaka
koje su svoju sudbinu ve
zale uz pobjede i poraze uz sud-binu
svoje oslobodilačke vojske
djevojaka koje su u dugim mar-ševi- ma
kroz buru i mećavu kroz
kišu tanadl i granata pjevale:
"Ja ne žalim poginuti mlada
napreduje udarna brigada"
"Djevojke i starice majke i se-stre
u sudarima što su mašklini-m- a
kopale i veslom veslale za ov-cama
na paši blago pazile u mra-ku
umirale u pojatama radjale
djecu i pupkove sjekle srpovima
zapuštene nepismene bez mlado-sti
posljednje i nepriznate velike
samo po žrtvi po materinstvu —
anti-fašistkin- je žene Dalmacije da-nas
u njedrima kao u kolijevci no-se
u borbi začetu i borbom zapo-četu
slobodu" (Jure Kaštelan)
U M
Redoviti pregled fronta
u Jugoslaviji
(Prcnoa m atr 1)
Na području Flavno poubijano je
više od 1000 četnika pod koman-dom
Djuića četnici se povlače sa
svojih položaja zajedno sa Nijem-cima
U Slavoniji kod Broda likvidi-rano
je jako neprijateljsko upori-šte
Andrijevci i ubijeno preko 400
njemačkih 1 služničkih vojnika
uključiv jednog majora i kapeta
na U zarobljeno oružje i drugi
vojni materijal uključeno je 19 te-ških
mašinskih pušaka pet morta-r- a
11 manjih mašinskih pušaka
GO kola sa municijom 300 običnih
pušaka i 15 konja U ovim borba-ma
naročito se istakla osječka
udarna brigada pod komandom Mi-livo- ja
Bartac koji je bio nedavno
teSko ranjen
U drugim krajevima Hrvatske
nema većih promjena osim što su
likvidirana okupatorska središta
Ravnice Mećani i Golubovac na
Četvrtak 23 novembra 1944
znakove strašnih bitki Ulice blizu
mostovnih glava još su uvijek pu-ne
uništenih tankova a zido-- i
zgrada probušeni su od topovskih
metaka Posvuda unatoč golemog
napora Partizana da očiste grad
zaudaraju mrtva tjelesa poginulih
vojnika i gradjana
Iz Beograda je do sada izvučeno
više od 20000 ubijenih Njemaca
Nekolicina Njemaca i najopasni-jih
kvislinga još se uvijek sakri
va u ruševinama Radi toga po- trebna je stroga kontrola i gra-djanst- vu je dozvoljeno slobodno
kretanje samo do 8 na večer dok
se ovi elementi ne očiste
Oslobodilačke sile posvećuju
najveće napore da grad što mo-guće
prije uvedu u normalno sta-nje
ali zaprijeke zato su ogrom-ne
Njemci su opljačkali i razori-li
sve što je bilo moguće Glavna
srestva transportacije jedva da
postoje hrana je veoma ograni-čena
Od bilo koje prijestolnice u
Evropi Beograd je zaista najgore
nastradao
Polaganje zakletve Slo-venaca
iz Istre i Gorice
Piše Robert Rosenberg
Nedavno je u Sjevernoj Africi
u jednom novo uredjenom logoru
održana jednostavna ali dirljiva
svečanost Od prilike jedan puk
avijatičara Narodno Oslobodilačke
Vojske Jugoslavije položili su u
prisustvu potpukovnika Manole
šefa vojničke misije maršala Tita
i pukovnika Pirea komandanta
vazduhoplovstva Narodno Oslobo-dilačke
Vojske zakletvu vjernosti
Jugoslavenskoj Narodno Oslobodi-lačkoj
Vojsci i maršalu Titu
Na poljani Iza logora oko jugo-slavenske
trobojnice sa crveno-- n
partizanskom zvijezdom na bije-lom
polju bili bu postrojeni u čet-verokutu
mladi Slovenci Iz Istre i
Gorice Ove ljude koji su bili pri-silno
uvršćeni u neprijateljsku
vojsku oslobodili su saveznici Oni
se sada bore pod komandom mar-šala
Tita Obučeni u ljetne kakhl
uniforme britanskih avijatičara
oni se razlikuju od njih samo po
crvenoj partizanskoj zvijezdi koju
nose na kapama Njihovo je drža-nje
odriješito i energično a pogled
odlučan
U sredini četvorokuta licem ok-renut
prema zastavi pukovnik
Pire komandant vazduhoplovstva
Narodno Oslobodilačke Vojske os-lovio
je svoje ljude Jednostavnim
riječima punim idealizma on je
Istakao hrabrost i požrtvovanost
jugoslavenskih boraca za sloboda
i važnost zadatka koji ih očekuje
jer neprijatelj iako je oslabljen još
nije skršen Na kraju on je pod-vukao
potrebu za jedinstvom me-dju
svim Jugoslavenima koje je-dino
može izgraditi u napaćenoj
domovini jak narod
Uzevši u svoje ruke zastara koja
Je lepršala na vjetru pukovnik Pire
je jakim glasom na Slovenskom je-ziku
izgovarao riječi zakletve koje
su vojnici jednoglasno sa pobož- -
nošću ponavljali
Svečanost je završena Ovi do-brovoljci
su se zakleli na vjernost
Narodno oslobodilačkoj Vojsci i ci-jelom
jugoslavenskom narodu
Komandant logora uzvanici i
saveznički novinar koji su prisus-tvovali
svečanosti napustili su po-ljanu
dok su logorom odzvanjale
jugoslavenske narodne pjesme ko-je
su pjevali punim glasom ovi
mladi ljudi koji su još nedavno
bili pod neprijateljskim gospod-stvom
i koji su sada pouzdani u
sebe i sigurni u pobjedu kao i u
skori povratak u domovinu gdje £e
konačno moći osjetiti slobodu i
slast života u jednom miroljubi-vom
svijetu
cesti izmedju Dvora i Kostajnice
Više od 60 Nijemaca i ustaša je
poubijano
U Albaniji su partizanski odredi
oslobodili Drač vrlo važno prista-nište
na ovom dijelu Jadrana
U razmaku od 63 sati pet stoti-na
britanskih bombera bacilo je na
15 novembra 660 tona oružja bra-ne
i drugih zaliha jugoslavenskim
silama pod zapovjedništvom mar
Sala Tita uz gubitak od samo jed-nog
bombera
BBC radio emisija kaže da je
ovaj materijal bačen Titu da so
njegovim silama pomogne utuci
Nijemce koji se povlače sa Balka-na
i