Jedinstvo, August 29, 1961

              ~ W5"
r_e VЛ
AFRIKA SE
11ЛГК1. IHIffBflBHlH HTTHkr
SPANISH "
KWYA '
Cf THE tt
OVE SU
U Africi danas ima 2.0 nezavisnih drzava sa pu-(anstv- om
od 183,9-15.000- , a u ropstvu se nalazi 21
zcmlja sa pucanstvom od 70,035.000.
Ovo su nczavisne drzave [na mapi oznaccnc
crnom bojom] zajedno sa brojcm stanovnika, glav-ni- m
(jradom i oznakom hivsih gospodara.
Zemlja I'ufanstto Glatni RTad Itivsi Rosp.
1. SKNKGAL 2,300,000 Dakar (Francuzi)
2. GVINHIA 3,000,000 Konakry (Francuzi)
3. S1KKA LEOXC 2,2C0.000 Freetown (Dritonci)
4. LIHKUIA 2,000,000 .Monrovia (Neaavisna)
5. 01ШЛ SLONOVCE
(1VOHY COAST) 3.200,000 Abidjan (Francuzi)
6. flAXA C,C91,000 Accra (Uritanci)
7. TOGOLANI) 1,442,000 Lome [ (Francuzi)
8. DAHOMEJ 1,75,000 Porto Noto (Francuzi)
9. NIGEIUJA 40,000,000 URas j (I)riUnci;
10. .MALI 4,300,000 Ilamako (Francuzi)
11. GOKNJA VOLTA 3,534,000 Ouagadougou (Francuzi)
12. MGEU 2,850,000 ) Js'iamey j ( Francuzi x
13. .MAUKETANIJA 700,000 Nouakchott (Francuzi)
14. MAKOKO 11,598,000 Casablanca j (Francuzi)
15. TUMSIJA 3,905,000 . Tunis (Francuzi)
16. LIHUA 1,172,000 1 Tripoli (TalijanT)'
17. EGII'AT (U.A.K.) 2C,080,00() Cairo j (Britanci)
18. SUDAN 11, CI 5,000 Khartoum (Britanci)
19. CAD 2,C00,00O Fort Lamy (Francuzi)
20. KA.MEUUN 3,225,000 j Yaounde j (Francuzi) ' 21. CEXTRALNA AFKICKA
KKl'UltUKA 1,185,000 Itangul (Francuzi)
22. ЕТ101ЧЈЛ 18,000,000 AddL4 Abada (XezaWsna)
23. SO.MALILAM) j 050,000 HarSeisa j (BriUnci)
24. SOMALIJA MOO.OOO Mogadiscio j (Talijani)
23. KONGO 13,821,000 Lt-opoldul- le Belgijanci)
26. GABON j 420,000 I Libreille j (Francuzi)'
27. REP. KONGO 795,000
28. MALAGASI 539,000
29. TANGANJIKA 9.238,000
OVE JOS ROBUJU
Ovc zcmljc sc jos uvijck nalazc u kolonijahwm
stanjii Ш pod dominocijom bijelaca [koo kolonijc
Hi protcktorati" ilinjima "upravljaju" importjali- -
stick? drzave].
30. GAMIUJA 301,000
31. POUTL'GALSKA
GV1NE1A 505,000 1 Bisau ] (Portupalei)
32. SPANSKA ZAI i
AFRIKA
(Rio de Pro) I 13,000 I Villa Ci-nTo- V (Spanjold)
33. ALS1R j 10,930.000 (Francurit
31. FRANCL'SKI SOMA- -
LI LAND 07,000 1 Djibouti (Franeuzi)
35. KENIJA I ОД51.000 I Nairobi i (Britand)
36. UGANDA 0,082,000
37. RUANDA URUNDI 4,700,000
38. ANGOIA 450,000
39. UKITItLIKA 15,500,000
JIV.NA AFRIKA I
40. MOZAMBIK 0,34,000
41. SJEVKKO-ZAPAD- - I S72,000
NA I
42. niX'll ГЛ NAL.VND 337,0f
43. SJEV. RODESIJA I 2,4SO,0(H)
41. XJASAINII 2,830,000
4.'. JU7.NA RODESIJA 3,070,0fm
jSsl'AN.SKA Cl'INEIA I 214,(KK)
47. SWAZILAND j 249,000
48. KASITOLAND G86,fHK)
49. CBINDA
50. Z.VNZIIJAU 307,000
"?. Г
RSH'SUC
Algiers
Brazzaville (Francuzi)
Tananarive (Francuzi)
Dar-es-Salaa-m
(BriUnci)
BalhurM (Britanci)
Entebbe (Britanci)
rumbura (Belcijanci)
Luanda (PortugalcT)
Pretoria i (Хиашм
Cape Tow n an Cnwi
poroMjeni)
1дигепго
Marquee l(PertopW)
I Mndhoek (Juina
Afrika)
Serowe ' (UriUwci)
1.вчака I (ВгЈшН)
IManttre (liritanci)
Salisbury (liritMxH)
Santa Isabel (§рап)аШ
Mbabane (Britanei)
Maseru (Britarref)
'(Portugald)
Zanzibar (Btitttftd)
OSLOBA
и1т,. .—T
jtHBHH
AFRIKA
V ANGOW I ' W ЛЖ MOZAMBIQUE I Л Г N RHODESIA 1 Ж I lB
V S RHODESIA ) J Ш
SOUTH WEST AHlCA MCHUANAIANO Л Ш I
1 Si Pr-l- or л Ш~
i--- w SWAZnAND 4'
J) eASUTOLAND 4i
:?Ul'C Of SOUTH AFRICA
Ljitdi o kojima se govo ri
Britanski impcrijalisti su
Kenijatu bacili u zatvor u
2elji da skrSe narodnooslo-bodilaik- i
pokret u Kcniji.
Kcnijata je prolog tjedna
— poslije devet godina tarn-novan- ja
— pusten iz zatvo-r- a.
On je danas popularniji
nego je bio. Britanci mu jo§
nisu povratili gradjanska
prava, ali ce morati da t'j u-cin- e. Narod Kenije hoce Ke-nijatu
za predsjodnika via
de svoje nezavisne zemljc.
Tacno se ne zna kada jo
Kcnijata rodjen i gdje. On
sam je izjavio : "Znam samo
da sam pripadnik plemona
Kikuju i da sada imam vje-rojat- no
71 godinu". Kamau
Va Ngengi, kako sc prijc
zvao, radio je kao djecak
danju u stolarskoj radionlci
misionara u Nairobi ju. a no-c- u
"gutao" knjige. Godinc
1923. izabran je za sekreta-r- a
Centralnog udruSenja Ki-kuju- a.
Iduce godine otilao
je u Englesku. Vratio se iz
Evrope u Kcniju tek 1946
U Londonu jc studirao an-tropolog- iju
i aktivno politic-k- i
zastupao potrebu brzog
UJEDINJENE NAGIJE
Generalna skupstina U
jedinjenih nacija je pozva-l- a
Francusku da smjesta po
vuce svoje trupe sa tunlskog
teritorija, kojega je zauzela
proslog mjeseca, ! da se spo-razu- mt
sa Tunisom o potpu-no- m
povlacenju svojih tru-p- a
iz Bizerte.
Za to je glasalo 66 drza-va-clani- ca
Ujedlnjenih na-cija,
protiv nijedna. Medju-tim- ,
cijeli zapadn! tlok
(NATO) na celu sa Sjedi- -
D JA
CoIN"43£SPSr
СОГЈСОУГЗЈ'ЈШ'ЈВДДЖИДИР-1У:1- У
SLOBODNE
ТЦГ- --
oslobodjenja svoje cmlje
i kontinenta. Boravio je ne-koli- ko
mjeseci i u Moskvi,
gdje je stanovao u istoj sobl
s poznatim ameriikim crna-Jki- m
pjevacem Robesonom.
Za vrijeme drugog svjet-J-ko- g
rata, zaradjujuci kao
poljoprivredni radnik u Ju
znoj Engleskoj £etiri funto
tjedno, oienio se kcerkom
englcskog inzenjera; sin mu
danas ima 17 godina. Poslije
rata pripadao je, zajedno s
danasnjim predsjednikom
Gane Nkrumahom, takozva-no- m
krugu "lijevih Afrika
naca" u Londonu.
Vrati§i se u Kcniju, ra
dio je u AfriCkoj uniji, jer
je udruzenje Kikujua u me
djuTcmcnu zabranjeno. U
hapsen je 1952. i osudjen
kao "organizator teroristi?-ko- g
pokreta Mau-Mau- " na
scdam godina zatvora. Cak i
nckim simpatizcrima britan-sk- e
politike bilo je jasno da
je optuzba iskonstruirana.
U aprilu 1939. Kcnijata je
pusten iz zatvora, ali je kon-finira- n
do nedavna.
OSUOILE FRANCUSKU
njenim Drzavama i Velikom
Britanijom se suzdrzao od
glasanja, clme je pokazao
svoju naklonost francuskim
agresorima. (Vrana vrani o-- c!
ne kopa, kaze narodna po-slovic- a).
Ovaj prijedlog podnijet
je po azijsko-africki-- n drza-vama
! Jugoslaviji. Sovjetsk!
Savez je predlagao da se
Francuska osud! zbog napa-daj- a
na Tunis, ali predlaga-c- i
rezolucije se nisu suglasi-l- i.
DZOMO KENIJATA
i! _? .-
- 'f5- -
SrRANA 3 №Ж МАТ0-- А U 39RB9 PROTIV
AHOOLSKiil УЗТАШКА
LONDON. — Britanski liitovi "ObscrverH I "Rey-nolds
News" donose u poeljednjim brojevima izjeve oce-vida- Ca o upotrebi oruzja NATOa u borbt protiv angola-kl- h UStanika. Novinar Young, koji je uspio da se probije
do angolskih ustanika, pise u "Observeru" da je na zga-rist- u jednog angolskog se!a vidio komad bombe na ko-m-e
je pored drugth "generalija" plsalo "imovina zra-koplovn- ih snaga SAD".
George Thomas, laburisti-- Ш
poslanlk, koji je tako-dje- r
usjiln da se probije do
ustanidkog teritorija u bli-ai- hi
koiigoanske grantee, Л-i- e
u listu "Ueynolds News"
u oSiglednoj upot№bi i bom-b- t
britenskog porijekla. IMe-djutt- m,
i pored svih okrut-noi- tt
portugalskog kolontza-tor- a
i pomoci koju on prima
izvana, po l'ijeiima lista, po-zici- je
angolskih ustanika ja-faj- u
i brzo izrasta oslobodi
laCka armija Angole.
Thomas je zabiljezio niz
tragi6nih izjava o bestijal-no- j
okrutnosti portugalskih
kolonizatora, koji ne preza
ni od ?ega, poev od ubija-nj- a
2cna i djece i barbars-sko- g
uniStavanja angolskih
sela iz zraka do 12-satn- og
ropskog rada Afrikanaca na
plantazama bijelih doselje-nik- a.
Mnogi Angolci koje je
sreo, pitali su Thomasa za
5to Britanija i pored pozna-ti- h
zvjerstava Salazarove
soldateske ipak pomaze Por-tugalij- u.
On ka2e da su iz-ja- ve
britanskog ministra va-njsk- ih
poslova Hcmea i dru-gi- h
o "starom savezni§tvu"
s Portugalijom veoma nas-kodi- le
britanskom ugledu u
Africi. On kaZe da su iz-ja- ve
Britanijc u politici pre-m- a
Angoli, Thomas poziva
Britaniju da raskine savez
s Portugalijom i da izmijeni
svoj stav u Ujedinjenim na-rodim- a,
podsjedajuci da se
britanski predstavnik dosad
dva puta uzdrzao od glasa-nja
kad jc trcbalo osuditi
portugalsku politiku u An-goli.
Uz mnoge dokumente o
portugalskim barbarstvima
koje je dosada donijcla bri
Gana polpisala iiffovor
prijatcljslva sa Kinom
Ganski predsjednik Kwa-m- e
Nkrumuah prilikom pos-jet- e
u Pekingu potpisao je
pakt prijateljstva sa N. R.
Kinom.
Pound jena reportaza
KUBANSK 0 SELO
Osobita, originalna, speci-fidn- a
u punom smislu te ri-je- 6i, kubanska revolucija i
danas nastavlja nekim svo-ji- m
putem, ne poStujuci
"pravila igre". Kada se po-slije
brodoloma, u kojem je
izgubio polovinu svojih Iju-d- i, iskrcao na tlo svoje Ku-b- e
s preostalih osamdeset,
Fidel je upao u Batistinu
klopku iz koje se izvukao sa
ciglih dvanaest ljudi. 1 ta-d- a,
dokopavsi se Sijera Ma-estr- c,
on je pred ovim tu-ceto- m
izmucenih, izgladnje-li- h
i skoro demoraliziranih,
pobjedonosno uzviknuo: "E
sada je jasno da cemo pobi-jediti- !" To je bilo u novcm
bru 1956.
Tako je pocela revolucija :
sa 12 ljudi, bcz organizira-no- g pokreta, bez potpore
gradskog proletarijata . . . Izasao sam iz Havanc, i
krenuo putem revolucije. Za
godinu dana u mocvarnom
podrucju Sapatc revolucija
je izgradila 100 kilometara
asfaltne ceste. U torn istom
podrucju u kojem nije bilo
nikakvog naselja, koji pri-vred- no
nije predstavljao ni-St- a,
nastanjenom samo polu-indijanci- ma koji su zivjeli u
svojim kolibama podignutim
na kolju kao u predhistorij-ski- m naseobinama, onako
kako ih je Kolumbo zatc-ka- o, tri asfaltne ceste presi-jecaj- u
modvaru i povozuju
je s Matanzasom, srediStem
provincijc i lukom u Meksi-бко- т
zaljevu.
ПНМш in i
tanska Stampa, "Reynolds
News" u posljednjem broju
navodi joi nekoliko. Baptis-tid- ki
misionar izjavio je do-pisnt- ku
lista u Leopoldvilleu
da je nedavno prod jednim
zatvorom u Angoli strijelja-n- o
210 afriikih rodoljuba,
kojt su zatrpahi na istom
mjestu u unaprijed iskopa-no- j
jami. Najnovija lista
portugalskih zlocina, upu-cen- a
BaptistiJkom misionar-sko- m
druStvu u Londonu, sa-dr- zi
140 strijeljanih rodo-ljuba.
Oni koji su uspjeli da
prebjegnu iz Angole tvrde
da se broj dosad poginulih
Angolaca krece oko 50.000
dok Afrikanci u Luandi tvr-de
da je taj broj najmanje
dvaput veci.
Novinar Young piJe u "O-bserer- u"
da je i pored ne-duve- nih
nevolja, koje prozi-vljav- a,
narod u ustanickim
krajevima pun optimizma i
vjere u pobjedu. Iz razgovo-r- a
koje je vodio s predstav-nicim- a
Narodnog pokreta
Angole, polittfke organiza-cij- e
angolskih ustanika
Young je stekao utisak dp
ce se Angolci boriti sve do
kraja punog oslobodjenja.
Najveci problem s kojim
se ustanici srecu u svojoj
borbi, po misljenju Younga,
je nedostatak oru2ja. Me-djuti- m
i pored toga Angolci
sprcmaju protuofenzivu za
pocetak prvih predstojecih
kisa. Portugalci vec sada,
prema misljenju Younga,
nemaju kontrolu nad najve-ci- m
dijelom angolskog teri
torija koji je veci nego 2ita
va Zapadna Evropa, nego se
"zadovoljavaju" akcijama
iz zraka, tj. uniStavanjcm
angolskih naselja, odrzava-nje- m
nekih glavnih saobra-cajnic- a
i krvavom odmaz-do- m
nad nezaSticenim an
golskim stanovni§tvom. "O-bserv- cr"
istic"e da narod An-gole
jasno pravi razliku iz-met- lju
Portugalaca i drugih
bijelih naroda.
Pokraj ceste nova naselja.
Ne potleusice na brzinu gra-djen- e,
vec naselja moderna
i, u stanovitom smislu, luk
suzna. Sve je tu — stotinjak
modernih preuredjenih bun-umivaoniko- m
i — bideom.
S plinskim Stcdnjakom i hla-dnjako- m; sa zclenom tra-vo- m okolo. Kucice smjeste-n- c
ispod palmovih stabala,
ispod tamarina i eukaliptu-sa- ,
poredane oko bazena po
plocenog smaragdnom majo-liko-m. Sa skolom, barom i
restoranom. Bez crkvel
Sietna Kuba imala je i
tu prednost sto je ovdje ka
tolifika crkva svoju djelat-no- st usredoto6ila u gradovo
i ostala bez korijena na selu
— kojeg zapravo nije ni bi-lo.
Selo — naselje, sada sc
izgradjuje, seljastvo se sa-da,
poslije revolucije kon-centrir- a, napustajuci svoje
bijedne bohije i kabanje, i
useljava se u komfome sta-nov- c
koje bi pozelio mnogi
stanovnik Pariza — recimo.
Selo, to je kooperativa —
granja del pueblo. Ne ulazi
selo ovdje u zadrugu vec o-- no nastaje zajedno s njom!
Ako je razvoj ovih zadru-g- a
u ovoj moSvarnoj pusto§i
interesantan sa socio!o§kog
— a pomalo paradoksalan s
ekonomskog — gledista, on
jeopraw'an s politickog. Za-st- o
ba§ u ovom podrucju u
kojem niJeg nije bilo osim
raltrkanih kabanja na ko- -
(Nastavak na str. 1)