Nase Novine, April 06, 1977

              4 — NaSe novine, February 7, 1976
ItllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllHIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIMHIlt neCe valjda da se
mleko opet prosipa
a 2ito pali?
iilllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll N astavak sa st. 1 lllllllllllllllllllllllllllil lllllllll
kanadskoj publlci i po svojoj
pogreSnoj politicisve2ih jaja.
Setimo se kako je proSle
godine bilo doSlo do propa-danj- a miliona svezih jaja u
hladnjacama, zbog neume-srto- g rukovanja od strane
odnosnih organa, dok smo zaista placali tako visoke
cene a mnogi su i oskudeva-li- ,
poSto nisu mogli da ih
kupe.
I sada opet, ministar kao
efajetozaboravio, i nasuprot
ranijih izjava i savetovanja prdizvoda6ima zivotnih
namirnica da proizvode
Sto viSe, jer da navodno
postoji oskudica, i da ce
potrosa6i morati da placaju
vece cene, kako bi to
potstreklo na obilniju proi-zvodnj- u, prakticno savetuje
da se stvori veSta6ka nesta-Sic- a
i eventualno mleko
prosipa.
Covek ovome mozda ne bi
trebalo da se 6udi, jer je to
cest slu6aj u kapitalistiCkoj
privredi. Ranije, pSenica i
kafa su se palile, mleko
prosipalo, stoka ubijala,
kako bi se odrzala visoka
cena. A nije bilo ni odavno
kada je sadaSnji Predsednik
kanadske vlade P. E. Tru-dea- u,
prilikom jednog obila-sk- a savetovao farmerima u
Saskacevanu, zbog njihove
zalbe na nisku cenu pSenici,
da prestanu sa velikom
proizvodnjom, da ostave
zemlju neobradivanu a da ce
im Vlada za to platiii po
svakom neobradenom akru!
Zanimljivo je da se
zabelezi kako da ministru
poljoprivrede ne padne na
pamet da savetuje sada nize
cene mleku i mleCnim
proizvodima? Zar to ne bi
bilo bolje reSenje? Da kako
mi, Kanadi, tako i zemlje
uvoznice placamo jeftinije
(Nastavak sa st.1)
33
II ( )
u
cene i tako troSimo viSe ovih
proizvoda. Postojece cene
su tako visoke! Ovakav rad
ministra poljoprivrede ide
ruku pod ruku sa radom
njegovog Predsednika vlade,
dokazujuci da vladajuci lai-sse- rs fair system ne valja,
mada bi oni zeleli da dokazu
protivno!? Zar to nije ogro-mn- a
protivre6nost? Kapitali-st- i
kazu da kada na trziStu
nema dovoljno zivotnih na-mirnica
i drugih roba, mi
moramo da placamo ve6e
cene, a kada ih ima previSe
cene padaju. AN da li . je
tako? Bilo mnogo ili malo
roba na trziStu, mi uvek
placamo visoke cene, i bez
obzira na stepen proizvo-dnost- i,
cene imaju tendenci-j- u da rastu. Naravno, mi
znamo da je to zbog
monopola na trziStu, kojim
vladaju korporacije, koje
odreduju i veStacki odrzavaju
visoke cene.
A Sta li ce biti sa
pSenicom, drugim zitima,
uljanom repicom, 6ija je
zetva proSle godine bila
rekordna, kako u Kanadi
tako i u Sjed. Drzavama?
ProslogodiSnji prinos u Ka-nadi
je bio veci za oko 13%,
a negde joS veci, od
pretproSlog. Da li ce sada da
padne cena pSenici, razi,
јебпи, uljanoj repici? Da li
cemo i dalje placati visoke
cene braSnu, hlebu, ulju za
jelo, mesu i ostalim nuzproi-zvodima- ?
Da li ce ovde da se
primeni taj tako zvani, vazni,
zakon slobodne ponude i
trazenjo° III ce mozda opet
da se savetuje farmerima da
prvo uklone viSkove, bilo da
ih zaoru ili cak i spale, i da za
sledecu zetvu ne zasejavaju
velike povrSine, kako bi se
odrzale visoke cene?.'
Mihajlo Ognjen
potrajala jer ga je uskoro, samo za par
spratova, nadmaSio bijeli div Komercijalne
banke. Nedavno je i njemu skinula krunu s
glave ogromna crvena Bank of Montreal.
Kroz nekoliko je godina naprosto cijela
panorama Toronta potpuno promijenila licni
opis, a da se o novonastalim gradskim
predgradima i ne govori. Sve je to lijepo osim
Sto su beton i TV signali kao pas i табка, ne
idu zajedno. Osobito se je u teSkom
polozajui nasla drzavna televizijska stanica
CBC 6iji je odaSiljafi u ulici Jarvis preko noci
postao pravi mali patuljak okruzen gorosta--
sima.
Neka su poduzeca u ovoj krizi nanjusila
zlatni rudnik te su pocela polagati mrezu
specijalnih kablova §to TV signale dovode
direktno u vaS televizor, bez ikakve antene na
krovu. Ova tehnika osigurava odlicnu sliku
krovu. Ova tehnika osigurava odlicnu sliku i
отодибије prijem mnoStva programa. Tako
na primjer u moju ku6u kabal dovodi 23
programa, doboljno za sva6ji ukus. Medutim,
ne moze se cijeli ovaj 3-miliju- nski grad na
brzinu oplesti mrezom tih kablova, to ne bi
bilo ekonomski izvedivo a niti je moguce sve
OTPOR POTKOPAVANJU
MULTIKULTURALIZMA
Izgleda da se federal ni
ministar rada John Munro
uzalud trudi da uvjeri "etni-бк- е
grupe" da on nema
namjere da osakati multiku-Ituraliza- m.
NajviSe teSko6a
ima sa onima koji su dosad
bili glavni korisnici fondova
namjenjenih za multikultura-lizam- .
Prema pisanju Sta-mp- e,
na najoStriju kritiku
naiSao je na sastanku
Ukrajinskog nacionalnog ko-mite- ta
u Torontu, u kome su
okupljene ukrajinske naci-onalistifi- ke
grupe.
Kako piSe Toronto star,
6lanovi toga komiteta rekli
su Munrou da ih je teSko
"razocarao". Optuzili su ga
da nastoji da potkopa (disi-ntegrtin- g) multikulturne pro-gra- me zapoCete po Dr.
Stanley Haidaszu, prvom (i
jedinom) ministru za multi-kulturaliza- m.
4ti --
Шк
1Ug G0M6TD f№ ttt
ljude prisiliti da placaju specijalnu mjesecnu
pretplatu za prikljufiak. Zato je trebalo naci
neko bolje rjesenje. Rodena je ideja: signale
treba slati s neke vrste visoke tafike, daleko
iznad svih nebodera. Time bi bile udovoljene
potrebe ne samo Toronta vec i stanovnika
siroke okolice, ukljucivsi i Niagarski
poluotok. PoSto u blizini nema mkakve
planine, odaSiljac ce se morati postaviti na
jedan izvanredno visok stup. Njega bi trebalo
sa zemlje privezati sa svih strana dugackim
6elicnim uzetima, da ga vjetar ne prevrne.
Problem je Sto bi takva
zahtijevala na desetke hektara slobodnog
zemljista a toga u Torontu nema ni za lijek..
Zato je ideja zicama stupu
dosla u kos. Zamijenila ju je jedna druga,
gotovo ludacka vizija fantastifino visokom
samostalno stojedem tornju, poput onog u
Moskvi koji sa svoja 533 metra drzi svjetski
rekord. "A zaSto da ne podemo joS vi§e?" —
upitao se glavni arhitekt John Andrews. Time
bi se ne samo osigurala odli6na slika na
milionima ekrana vec ce biti lakse za ideju
zagrijationoga tko ima poci duboko u dzep za
ostvarenje ovog projekta. Naravno, misao na
novi svjetski rekord zagolica svaku maStu.
(Nastavit 6ese)
Promjene u politici multi-kulturaliz- ma
Munro je naja-vi- o
u novembru proSle
godine. Po njegovim rije6i-m- a, multikulturalizam ce i
dalje ostati, ali ce se manje
pomagati kulturna djelatno-s- t
etnickih grupa, a posvetiti
ce se ve6a paznja suzbijanju
diskriminacije.
Munro je od onda odrzao
nekoliko govora (Talijanima,
u Torontu, Nijemcima u
Kitcheneru, Ukrajincima u
Torontu) da objasni i opra-vd- a
najavljene promjene, ali
izgleda da nije mnogo
postigao.
Multikulturalizam je za-miSlj- en
kao drzavna pomoc
Kanadanima koji nisu brita-nsko- g
i francuskog porijekla
da razvijaju kulturnu djela-tno- st
— da obogate svoj
zivot i doprinesu kulturnom
razvitku zemlje u cjelini. Ali
ВЦШшшк ш HI
9&Ш №Li ШМ №9 WP №WX№pff'
konstrukcija
o prifivrscenom
o
Jos jedna
istraga o
Artukovicu
Prema jednoj vijesti age-nci- je Associated Press,
americke vlasti opet vode
istragu o Andriji Artukovicu,
Pavelicevom ministru unu-trasnj- ih
poslova, odgovo-rno- m
za masovna ubijstva.
ProSle godine je bilo
javljeno da bi emigracione
vlasti htjele da ga deportira-ju- ,
ali da neda State
Department.
Atrukovic zivi u Surfside
(nedaleko od Los Angelosa)
u Kaliforniji, gdje ima
bogatog brata.
PREMJESTITI SJEDlSTE
UNIZNEWYORKA!
New York (Reuter) — Irak je
predloiio da se sjediste Ujedinje-ni- h
naroda premjesti iz New Yorka,
jer ameriike vlasti nisu sposobne
da sprijece "cionisticke napade
bombama" na mlsije UN.
pobornici "nacionalnog je-dinst- va"
na to gledaju
prijekim okom od samog
pocetka. Da ih umiri vlada je
najprije ukinula ministarstvo
za multikulturalizam. Multi-kulturalistifi- ki
poslovi bili su
prenijeti u nadleznost mini-starst- va rada (nikad nije
pravilno obja§njeno za§to
baS pod to ministarstvo).
Tako je Johna Munroa
zapaloda provodi u zivot od-luk- u
o preorijentaciji multi-kulturalizm- a,
zapravo njego-vo- m
kasapljenju.
U zamjenu za smanjivanje
pomo6i za kulturnu djela-tno- st
Munro nudi povecanu
aktivnost protiv rasne di-skriminacije.
Po miSljenju
lista "The Ukrainian Cana-dian",
time se hoce ublaziti
otporsmanjivanju pomoci za
kulturne aktivnosti. Nitko
nije protiv suzbijanja rasne
diskriminacije, ali to je op6i
zadatak. "Diskriminaciju tre-ba
suzbijati zakonodavstvom
i zakonima zemlje umjesto
tokensiti6kim cekovima nje-zini- m
zrtvama", zakljucuje
"The Ukrainian Canadian".
Kanada i
Palestinci
Da li ce Kanada promjeni-t- i
drzanje prema Palestinci-m- a
t.j. da li ce zauzeti
stanoviSte da se bez njih ne
moze postici nikakav spora-- j
zum na Srednjem Istoku?
Kanadski ministar va-njsk- ih poslova Allan MacEa-che- n
posjetio je nedavno
neke arapske zemlje i svu-gd- je su mu rekli da je
situacija na Bliskom Istoku
ozbiljna, da i dalje predsta-vlj- a
ozbiljnu prijetnju miru u
torn podrucju i cijelom
svijetu, da treba pojacati
napore da se nade rjesenje, a
гјебепја ne moze biti ako se
ne bude vodilo racuna o
Palestincima i njihovim pra-vim- a.
Na konferenciji za §ta-mp- u
u Rijadu, glavnom
gradu Saudijske Arabije Ma-cEach- en je izjavio da Pale-stinci
treba da sudjeluju u
svim diskusijama i razgovo-rim- a
koji se odnose na
njihovu buducnost.
Pitanje je da li ce
MacEachen uspjeti da u to
uvjeri ostale clanove vlade.
Pritisak cionistifikih eleme-nat- a na vladu i parlamenat je
velik. (Upravo je pokrenuta
nova kampanja protiv. poza-t- e
rezolucije UN kojom je
osuden cionizam kao rasi-zam- ).
Kanada je dosad slijepo
slijedila Washington u po-dupira- nju Izraela i njegove
politike.
PLACENICIIZLONDONAU
ANGOLU
London (AFP) — Dvadesetak
pladenika najmljenih u Velikoj
Britaniji napusiilo je London na
putu za Angolu, pise list "Daily
Express".
Prema pisanju toga lista,
placenici . su bivsi pripadnici
britanske vojske, stari izmedu 18 i
35 godina.