Novosti, April 10, 1948

              h
STRAHA 2 NOVOSTI Suboto 10 aprila 1948 NOVOSTI USTAŠKI DOGLAVNIK BUDAK
i
__ V v 5 Pttblished every Tuesdav Thursday and Saturdcrv by the
Novosti Publishing Compcny I "MUČENIK" MACE! In the Croatian languaga
ABthoriied at Second CUss Mali Poit Office Departmsnt 01Uwi
R©3istered ln the Registrv Office for the City of Toronto
on the 24 th doy of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelcdde 1642
'zlazi svaki utorak četvrtak 1 subotu u hrvatskom jeziku
Dopisi bez potpisa se ne uvrsćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Natrag sa hitlerovcima od
kuda su dopremljeni
Kanadski sindikalni pokret je nekoliko puta energično
protestirao protiv dopremanja novih emigranata te logora za
' raseljena lica' u Europi Protestirao je iz nekoliko opravdanih
razloga:
Prvo kad se doznalo da je vlada odlučila masovno uselja
vati nove emiarante iz logora u Europi i kad su nekoji poslo
davci lično odlazili u Europu i na vlastitu ruku dopremali rad
nu snagu za svoje tvornice već se onda znalo da će medju
tim emigrantima biti okorjelih hitlerovaca ratnih zločinaca
neprijatelja demokracije
Drugo pošto u Kanadi nije manjkalo radno snage u indu-striji
ni u poljoprivredi bilo Jo jasno da se novi emigranti do-premaju
u Kanadu zato kako bi so poslodavcima nabavilo jef-tino
l pokorne radne snage za gomilanje novih profita 1 sprije-čavanj- o
povilice nadnice kanadskim radnicima
Treće federalne i provincijalno vlasti nemaju planova aa
uposlenjo hiljado radnika iz vana Na protiv nema dovoljno
posla ni za domaće radnike U svakom gradu može se naći
hiljado besposlenih a oni iznad 40 godina nemaju vise ni pri-liko
za uposlenjo jer uposlivačkl ujedi govoro da su radnici
irnad 40 godina "prestari"
Četvrto u Kanadi jo stambeni problom tako ozbiljan da
hiljado kanadskih obitelji nema poStenog stana Mnoge obite-lji
živu u starim i nezdravim dasodrama podrumima i drugdje
To su odmah opazili i nekoji emigranti iz Engleske pa su se
upravo radi toga morali vratiti
Ovo su glavni razlozi zašto jo sindikalni pokret toliko pro-testirao
i u vezi toaa vladi podnasao predlogo Na prvom mje
stu vlada nije dopremati emigrante logora zal ja iu" J podnijela slijedeću
uma1:%hm I:ot" :a ~## U irNt1s wS1aI rnVr nrtfftrtin I
lUAUiJUMU JJIIJO ttUjJ JU pilulu pjlOTVCTl IUva
ca Trebalo jo prijo istražiti l ustanoviti gdje jo koji bio za vri- -
(omr rntrr itn in rnrlin R Vims set rlrtlJio 1 da li nfoaOVO Doliti- -
uviorenlo iivou ta- -
nuuaiog nuroaa zuuuwmiuu ivuu UWuui nju „edjunarodnlh odnosa već
nadijanac najviše zainteresirani kanadski radnici Mmo pokretanje Javne diskusije
njih najviše tiče
Vlada ovo pitanje nije uzimala obtir pa aato danas
imamo hitlerovaca Kanadi Eno ih sjevernim krajevima
provincijo po rudarskim naseljima šumskim radnja-ma
Hiljade raseljenih lica uposleno je kod šumskih baruna
vlasnika rudnika Svi nisu hitlerovci neprijatelji za kanadske
demokratske institucije O takvima nije potrebno mnogo ni go-voriti
Ali ima nacističkih bandita ratnih zločinaca koji
okrvavili ruke koji bi išli na vješala kad bi ih se vratilo
zemlje gdje toku rata vršili umorstva pljačkali suradji-val- i
sa fašističkim okupatorom Istina takvi više ne nose sva-stiku
na odijelu ali imaju svastiku duši Oni otvoreno po-kazuju
riječju djelom Jedni ispoljuju svoj fašistički bijes nad
onima koji došli njima dok drugi bez stida bojazni go-vore
zločinima koje su provodili vrijeme okupacije Prema
izvještajima iz Schumachera mačekovci priredjuju sastanke
zabave za ovakve Hrvatskom domu dok jedni od ovih sa
nasladom pred mačekovcima govore kako su klali mučili ne-vine
lene djecu Jugoslaviji Mačekovci ne zgražaju nad
njima dapače im odobravaju
Ovakvi dobro došli za vlasnike rudnika Porcupine
kempi drugdje na sjeveru gdje radnici ulažu sve napore za
organiziranje International Union of Mine Mili and
Vorkers Njih kompanijski agenti povukli rudarsku uniju
da pomoću njih rovare spriječe provodjenje linijskog progra-ma
slučaju štrajka hitlerovci će biti prvi koji će provoditi
ulogu štrajkoiomooa razbijati štrajkaške strofe
Za Kanadu je nepristojno što medju njezinim narodom
nalazi nacističkih ratnih zločinaca protiv kojih Kanada za
vrijeme rata borila na strani savezničkih sila To je teška uv-reda
za one mlade Kanadijance koji toku rata nastupali
kroz Normandiju Belgiju Kokmdiju koji su proUvah krv
davali svoje živote dok savezničkim silama pomogli nacis
tičku zvijer otjerati njezin brlog tamo ju utuci Umjesto onih
37000 kanadskih mladića koji su po raznim frontovima pro-šlom
ratu ostavili svoje kosti kako bi Kanada mogla živjeti slo-bodno
nezavisno danas na njihova mjesta na njihove poslo-ve
dolaze ratni zločinci izdajnici neprijatelji koliko demo-kratskog
naroda Europi toliko ovdje Kanadi
Tko je odgovoran što je Kanada koja slovi kao demokrat-ska
zemlja primila hitlerovce dala im uposlenje? Odgovorna
je federalna vlada vlasnici industrije koji pomoću njih na-mjeravaju
voditi borbu protiv kanadskih radnika Njihovo pri-sustvo
zncdju organiziranim radnicima već se počelo osjećati
Radnici ogorčeni ali joi nedovoljno jedinstveni organizi-rcn- i
da bi ih Izmedju sebe očistili Zato je dužnost vlade koja
ih je dopremila ovu zemlju aa kanadske radnike oslobodi
ove opasnosti sve hitlerovce vrati od kuda su došM ih proda
7 iAmMl
W vfiV V -- IU-m
--— J0j
U Americi su Irumlll "Project X
medjunarodna
štampe i
ženeva Specijalni dopisnik
Tanjuga javlja:
Na konferenciji
za slobodu Štampe informacija
jugoslavenska delegacija na čelu
Vladislavom Ribnikarom koji Je
na prethodnoj sjednici izabran za
predsjednika Komiteta broj (za
proučavanje razmjene Informacl- -
smjela novo iz iz
liUU jwj
Ontario
Smeher
"Mada FKRJ rado Je prihvatila
prijedlog za saziv medjunarodne
o 1 ponafcnlo cdgoa'domotaukon %%£££SZ£
u 10 e ™- -
U to su er o
se i
u
i u u
i
i
i
i i su
i u
su u i
u to
i
su s i
o za
l u
i
i u se
su i u
i
su u
i
U
i
se
se
su u
i i
su
u i
u
i
i
u i u
i
i
su i
u
i
"
—~ — 1 —
—
i
s
2
i
lobodi pravima i zadacima štam-pe
i drugih organa informacija
može biti od koristi za bolje me-djusob- no
razumijevanje I za pobo-ljšanje
odnosa medju narodima
Jugoslavenska delegacija se nada
da će diskusija na ovoj konferenci-ji
biti plodna i da će dovesti do po-zitivnih
rezultata Miroljubivi na-rodi
svijeta očekuju od konferen-cije
konkretne odluke čija će pri-mjena
poslužiti uklanjanju svih
štetnih pojava u oblasti itampe i
informacija I time doprinijeti po-boljšanju
prijateljskih odnosa me-dju
narodima i učvršćenju mira u
svijetu
Jugoslavenska delegacija stoji
na stanovištu da će konferencija
odgovoriti ovim očekivanjima mi
roljubivih naroda I da će naći pra
vilna rješenja ako se pri raima
koji kako mtbM postavljeni ne bude gubila u tra
ženju praznih apstraktnih formu-la
o slobodi i pravima već ako
shvati problem informacije kao
prt4
na
odnosima Izmedju naroda Imaju
štampa i organi informacije
rasmatrana s gledišta Interesa
mira sigurnosti I demokraci-je
današnja štampa i druga
informacije svijetu pokazu-ju
sliku te
slike je svijetla druga mračna Na
strani vidimo infor-macija
koji opću želju na-rednih
masa svijetu da žive
niru i medjusobnom prijateljstvu
druge strane vidimo one koji ra
de suprotno toj želji ovoj dru
tiv njih n svih
glasovi koji ukazivali na opas-nost
oni predstavljaju za sve
narode velikom dijelu
oni i postoje i produžuju
svoj antidemokratskt zločinački
posao
Ka drugom zasjedanju Skupšti-ne
ukazivano na antidemokrat-sk- o
i djelovanje
itampe i nekih novinskih
agencija i radio stanica koje Sire- -
lalna Ht-rtJt-V --JU! ~- -- zemljama h: kojih su utekli pred osfobodjenim narodom Ka- - ratno-hulkačk- e kam- -
11-- j _-]- !: ML m~lt~w- - t~~_ --lf-i- -1_l-
HM ZTM
MedJunarodnoJ
na koje: mlule potrošit milijune Špijunažu i provokaciju
u drugim zemljama
konferencija
informacija u
INTERESI MIRA DOBRIH ODNOSA MEDJU NARODIMA ZAH-TJEVAJ- U
POŠTENO OBJEKTIVNO I ISTINITO INFORMIRANJE
etriraju ovu zločinačka akciju Od niti radi ijedna agencija radio sta- -
drugog zasjedanja do danas če
tiri mjeseca situacija se tom
pogledu nije nimalo poboljšala već
bi se naprotiv moglo reći da laii
klevete I huikanja na rat uzimaju
sve većeg maha i da su postala
uobičajena sredstva kojima sve
bezočnije koriste ratnohulkačka i
provokatorska štampa agencije i
radio stanice Na ovoj konferenciji
sigurno će biti izneseni novi pri-mjeri
te zločinačke propagande
koja ima cilj da utiče na svjet-sko
Javno mišljenje cilju Izaziva-nja
novog rata Posljedice takve
propagande sve se Jasnije pokazu-je
histerija rata sve više Mri
nekim zemljama a prvenstveno
Sjedinjenim Američkim Državama
Nema nikakve sumnje da laii
klevete i stvaranje ratne psihoze
kroz štampu i informacije pred-stavljaju
ozbiljnu opasnost za mir
u svijetu i da je zbog toga pitanje
suzbijanja I onemogućavanja rat--
no-huika- čke propagande Jedno koja usta
glavnih pitanja koje danas
sira sve slobodoljubive narode ko
ji žele trajan I pravičan mir Zato
protiv propagande bivši
važnija od svih zadataka postav-ljenih
ovoj konferenciji i zato zah-tijeva
najhitnije I najradikalnije
rjeJenJe
Prijedloti rezolucija na drugom
zasjedanju Skupštine o ovom pi-tanju
lažnih i klevetničkih vijesti
i o ovom pitanju ratno-huikač-ke
propagande ukazali na način tranju problema su pred njuj
propaganda izazivača rata i kle
vetnika miroljubivih naroda Taj
je uvodjenje krivične odgo-aktuelan
politički problem 1 ako vuolmrnoi stvit9glMondetmkoJjit4omrganiziraj
„-- : u mr u„-c- ye koj ( oiemh „joiudja dragom za-dan- as u medjunarodnom životu u i ibI„ „ju „ _ vu
drugi
opće
sred-stva
u
dvojaku Jedna strana
Jednoj organe
tumače
u u
S
O
dizali se sa
su
keju
ali
dalje
zločinačko
dijela
H I t
ganlzlrajtći
1 _ + I
dolara za
I
za
u
se
za
u
se u
J
intere
borba pripad--
su
M
način
za
vetnitkim Tijestima podnijela Je
Jugoslavenska delegacija koja Je
medjutim svoj prvobitni prijedlog
povukla u korist rezolucije koj Je
poslije glasanja bila jednoglasfn
usvojena (osim Jednog glasa)
Jednoglasno je bila primljena I re-zolucija
o osudi ratno-heikačk- e
propagande
Jugoslavenska detegadja i da-nas
stoji na stanovišta da uvodje
nje odgovornosti Vlasnika ureda
ka ili na- - njihovom
Sin Atk em lfn vi wt mtmlmm 11 i goj kategoriji organa informacije volctorima a j pisano Je i govoreno mnogo rro--J nd--m mm
strana
u svije-ta
je
jednog
I
u
Kada je trećem komitetu Skup-štine
jugoslavenski delegat iznio
prijedlog o uvodjenju zakonske od-govornosti
novinara neke delega
cije s američkom delegacijom ca
čelu odbile su taj prijedlog tvr-deći
da on negira princip slobode
itampe
Ka ovoj konferenciji mi treba da
govorimo otvoreno i pošteno i đa
iznosimo stvari onako kakve one
jesu Moramo da primamo da "ap-solutna
sloboda" štampe ne po-stoji
i morat ćemo konstanUrati nuuau iuiiiu pogoiovo oru na sjeveru unianja i vjueoeca "p prijaieijsite MTRJL tarnpe n{t dreg& or?„
ozbiljnije gledati na ovu opasnost i tražiti vladu neka mTžsfv kf l ~ "
deportira sve koji su kao ratni zločinci neprijatelj jednom dijelu svijeta Tada je bio j"ilSt kanadskog demokratskog života iznesen čitav niz primjera koji ilu- - j Jednoj zemlji ne Izlazi ni jedan list
"A
nlca ili filmska kompanija Dis-kusije
ne možo biti oko toga da li
postoji kontrola I rukovodstvo već
se može govoriti samo o tome ko
I kako vrlii tu kontrolu ili ostva
ruje rukovodstvo
Ima zemalja kao Ito Je na pri-mjer
Jugoslavija gdje je štampa
u rukama ne države kao ito se po-nekad
to pogrešno navodi već u
rukama narodnih organizacija po-litičkih
sindikalnih kulturnih
naučnih stručnih omladinskih i
tako dalje Te organizacije su vlas-nici
listova i štamparija I one vrJc
kontrolu i ostvaruju rukovodstvo
Štampe Nema nikakvih organa dr-žavne
uprave koji bi rukovodili
Mampom ili vrlill kontrolu putem
cenzure ili na neki drugi način
Štampa u Jugoslaviji dakle stav-ljena
Je na slobodno raspolaganje
narodu 1 na taj način široke narod- - „
od štampe garantirana može
mgeBdMBUl
vom i zakonom Slobodom itampe
rte moi se koristiti samo izvjes
tan broj zakonom označenih I ka
Je te naj- - suradaki okupatora
niei bivših fašističkih organizacija
i drugi aatldemokratski elementi
koji svi skupa čine neznatnu ma
njinu u zemlji Uslijed takve or-ganha- dj
štampe koja pripada ve-ćini
naroda i koja nikome ne služi
kao izvor zarade u Jugoslaviji je
štampa postala moćno oruije rad-nih
masa u učvršćenju narodne
demokracije i u kulturnom i eko
nomskom podizanju Širokih sloje-va
naroda U toj štampi nema rat-mvnvfkal- ke
propagande niti lažnih
vijesti i klevetničkih napisa protiv
drugih naroda
Iz tih raslega mi kaiemo da na
ša demokracija osigurava istinsku
lobodu štampe onakvu slobodu
štampe za kakvu su m u prošlosti
borili mnogi sšavai borci za narod-na
prava I za koju se I danas bore
narodi koji m HšeeJ te slobode
Daaašaja štampa I druga sred-stva
informacije pretvoreni su u
mnogim zemljama a krupnu kapi-taUsti- fk
industriju monopolizira
u od malog broja magnata štam-pe
čijim interesima ona sluzi Kaj- -
tJpićm'Ji su primjeri za ovo Sjedi
predstavlja jedini J njeee Amerićke Driave s
moraju
poznati
MVMjesjom konceRtrJciJom kapita-la
u oblasti itampe I informacija
njihovim trustovima i koncernima
velikim aoTiaakira agencijama i
drugim sredstvima obavještava
nja Grupe američkih monopolista
koje raspolažu ogromnim materi-Jalni- m
sredstvima svojom nadmoć- -
bošću uspijevaju da ugufe svaku
pojavu slobode itamp i da s us-pjehom
i Šire svoje lis-tove
Za štampu
pojam slobode znaci slobodu da
neograničeno koriste svoja moćna
sredstva da Ure svoju mrežu po-duzeća
i ostvaruju svoju ekspanzi-ju
u svijetu
U Sjedinjenim Američkim Drža-vama
kao i u drugim zemljama s
privatnim vlasništvom itampe
gradjaniraa Je istina zakonom
"NARODNA POSLOVICA KA2E SA KIME SE DRU8Š
ONAKAV SI"
U mačekovom kanadskom "IIG" žrtvom u najstrašnijim mukama
od 30 oiujka og na prvoj stranici
I u prvom stupcu Maček le na
pisao članak pod imenom "U oči
10 travnja" TosluJaJte kakvo sjaj-no
priznanje dade o svome prija-teljstvu
1 saradnji aa ustašama u
tom članku taj wall strcetski de-mokrata
Trvo ne zaboravite tko Je dr
Mile Budak T On Je nitko manje ni
više nego prvi doglavnik nakaz-no- g
poglavnika Pavelića Za njega
Je poznato da je teoretičar i prak
tičar najveće sramote u historiji
Hrv naroda — ustaštva On je
svoju književnu kulturu manifes-tirao
u najvećem ustaškim zvjer-stvima
Njegove Šovinističke paro-le
nadmašile su i čistokrvnog nrij-c- a
Gebelsa a te su bile "srbe na
vrbe" "BjeStc psine preko Drine"
"Kada sa jednim vlahom Jedeš za
stolom a na drugom sjediš kad
dodjele do pola zdjele udri ga u
glavu Jer ti i on misli kao i onaj
na kojem sjediš" Ovo su samo tek
neki proizvodi te zvjerske kul-turne
nakaze Na stotine tisuća
naše rodjene braće Srba padoSe
za slobodu
Ženeui
va ali Jedno Je priznati formalno
pravo a drugo Je osigurati narodu
faktičnu mogućnost da se koristi
takvim pravom
shvaćanje slobode ftampo Svi
jo ono koje Je kod nas ostvareno
a Je Bloboda itampe za narod
za većinu naroda To shvaćanje ni-je
samo naše već Je to zahtjev I
svih potlačenih naroda i klasa Su-protno
shvaćanjo koje brani slo-bodu
itampe za Jednu privilegira-nu
manjinu u stvari Je negacija
slobode itampe Ta dva shvaćanja
ne mogu se izmiriti Prema tome
mora nam biti jasno da u tom pi
tanju ha konferenciji ne mo
sporazuma Jedine glavne
nama Jednu opću pravnu formulu
za slob'jdu Štampe koja bi važila
za sve za sva vremena nemogu-će
je
Mcdjutim ml možemo postići
nri korile Mm'~"--„-"- ' „„_ _„
pitanjima
zaonopoKstiiku
koja ne za
diru u okvire postojećih sistema
štampe i informacije u pitanja
koja su od aktuclnog političkog
značaja se odnosa me-dju
narodima mira 1 opće sigur-nosti
Jedno tih pitanja od-nosi
na klevetničke vijesti
o propagiranju pita-(l'ren- os
na strant 4)
je centar u
Iz
se da je
I
za i
clju
sume
po
u i
banke uz
da mu 27
u
i
Je
nli'mi tri raie
na listo- -'
tih Za zlo
čine Je taj po na-rodu
Zar ima nelto u
T
Titu 1
sa kojima Je
narod oprao tu da
nam se za sva ne
obraz
Sto kaže u
o tom
"Sa dr
bio sam a od
bio je moj
ne samo do svog u
nego i nakon
u u
1938
ćim Fe je u
ili treći dan
Je k meni u gdje smo
cijeli dan"
Dakle za val
Je to Mile" dok za
svako biće on može da bu-de
—
mu Je bio
se vidi po gore
će netko kako su
mu njegovi da
se kao i us- tala koji su rat SAD
se I ako Je
nije gori od niti gori niti
bolji pa kada Je u
pla-n- a
zaito ne bi bio i
se pitanje pa
da
otkri
NaJe ' rce znamo da Je on to krio
to
ovoj
naći
fovi
List
vidi
god 1938
bo noge Ali
koje se mimo
a to su:
mase u
l u odbacile su
kao
Sto Je u tom slučaju
Ništa
nego da očuva
po Europi I one u
Jer to su
že biti ! I snage Dobri
i
nfnPmiw„a
koja
lažne
Vatikanska afera
I'Seeard
skandal Izazvao uzbudjenje Serg-g4-e
itampa Uossini
hiljada
ministri
francuske policije
Vatikanu
HapSenjem podsekretara vati-kanske
monsignora
Pretncr-Cippic- a otkrivene
ogromne financijske prevare
Republlcana" objavljuje
autentične dokumente rimskog in-dustrijalca
Alesandra Rossinija
Vatikan organi-zirao
rukovodio širokom organi-zacijom
ivercovanje ipekula- -
stranom valutom zaradjujući
pritom milijunske Rossini
nalogu Vatikana ulagao miliju-ne
talijansko-američk- e
talijansko-ivicarsk- e
Vatikana pro-sinca
nadoknaditi odgovarajuću
dolarima Medjutim pored
obaveze pečata vatikanskog
sekretarijata Rossini
talijanskih banaka kojima uprav-ljaju
razni velikodostojni-ci
nećaka
priznato govornost vatikanski kardinali
naredbom
krvolok objeeen
sramotnije Hr-vatskoj
historiji Hvala
velikom bratskim narodima
Jugoslavije junački
hrvatski Ijčgu
vremena crveni
"mučenik'' Mafek po-menut- om
Članku krvoloku?
Doslovno:
pokojnim Milom Buda-kom
prijatelj
proglaienja Aleksandrove diktatu-re
politički saradnik
odlaska ino-zemstvo
njegovog povratka domovinu
srpnju
naime vratio domo-vinu
odmah drugi
Kupinec
proboravili zajedno
streetskog demo-kratu
"pokojni
poJteno
nekadalnji zloglasni
Kakav prijatelj najbolje
citiranom
Možda upitati
gospodari dozvolili
prijatelj saradnik
objavili
dodati falista
Franko sklopu
Marshallovog "demokratskog"
kolega do-glavnika
Dudaka
Postavlja kakova
golema nevolja natjera Mačeka
ovako sjajno svoje ustalko
zmija Imaju ovdje
činjenice odvijaju
Mačekove demagogije hr-vatske
narodne starom
kraju Iseljenlitvu
Mačeka nevjernika Radićevog
programa ustalkog predhodnika
saradnika
preostalo "vodji"? drugo
razbijene ustaike
ostatke Izbjegle
naioj emigraciji njegove
nikakvog medju Jadne
su ovo znaci! U tu svrhu on 1
napisao ovo sjajno za nas prizna-nje
A za ustale ovo Je bilo doku-mentarno
uvjerenje kako on nije
protivnik njihove Ideje nego pre- -
sporazum ako podjemo od Ispiti- - teča pa I ako aradjujc sa kra- -
tftt-- U tt-ara- nn t-tant-fi II fthln-it- l I Iam Ia KaJLa ma! Ula mjasl ti _ ne mase imaju mogućnost da se u _ _ punoj biti
održavaju
tiču
od se
1
rata Drugo
države
su
Je
do
Nema!
je
Street kao Sto Je to prtj Hitler
a J gazda! što će na ovo
reći srpski ustaše br 2 koji tHe
na čeotitt hrvatski narod zbog us-taških
zlodjela? NUU ni oni ne
mgu reći prljavi posao im je
bio onda leti i sada a gasda tada
itl i sada HKIer — WH Street
U Kimu je izbio na vidjelo veliki Kosol Msriaggi Canali
koji Je Dl Jori i raonolgaor ad- -
u masama krugovima vlade Ta-- minlstrator vatikanske države
lljanska I radio uporedjuju optuiuje administraciju
ovaj dogadjaj sa zloglasnom afe-- 1 vatikanske driave da ga Je preva- -
rom Staviskv Ali su tada bili za 447 dolara I 96 ml- -
upletenl industrijalci i ie- - juna lira
ovoga puta
afere
Edoar-d- a
"Voće
kojih
dolara
oba
će
su-mu
i
dr-žavnog
I
pravo
s-- s g3pr--
svoje
osobni
do-a- o
I
samo
oda
Ov-dje
može
I
Jer
—
l
dok rila
vezu
U ruke talijanske policije pali
su dokumenti o poirtićko-špijun-sk- oj
djelatnosti uhapšenog pod-sekreta- ra
vatikanske driave Radi
se o strogo povjtrljlvim uputstvi-m- a
( naredjenjima vatikanske po-litičke
službe kojom upravlja sek-retar
vatikanske driave monsigner
MontiftL
SJediJU špijunaže nalazi se u
takozvanom "CoUegiumu rusku-mu- "
na rimskom trgu Santa Maria
Maggiere U ovom koiegijumu ra
di oko 390 svećenika razne narod-nosti
koji su svršili specijalnu
ikok za rukevodjenje špijunažom
u demokratskim zemljama na Isto-ku
Vatikanski list "Osservatore Ro-man- o"
pokušava na sve načine da
opravda krivce ove afere Ali uza-lud
Vjerodostojni dokumenti go--
tom nrui Un tn -- {!lt ({mnVrsttkl
prevaren I svijet: da se unutar vatikanskih
Svoje financijske operacije t Wsv vrši prljav posao koji nije
nJraa° ---
? špekulacije stranom valutom vati- - karaktera"
kanski sekretarijat Je vršio preko Moida limAi P8 "
crkveni
mprltn
izdavanje
parola
Franka
Snora-um- a
pisaca
gazda
prokletstvo na one koji su otkrili
ovu aferu i nazvati opravdano ne-godovanje
talijanskih masa "smrt--
Ka XII prinčevi Tacelll U vezi nim itf " AH prevara ostaje
s ovom iferom pozvani su na od- - ""+
V