Nase Novine, September 09, 1981

              1 1 '
V 2— NASE NOVINE, June 10, 1981
ODLUKA POLITBIROA CK KPSS
p I j II
IMENOM JOSIPA BROZA
TITA BIT CE NAZVANA I
JEDNA ULICA U OMSKU,
VELIKOM SIBIRSKOM
GRADU U KOJEMU JE
JOSIP BROZ 1917. STUPIO
U BOLJSEVieKU PARTIJU
— Jedna nova ulica ili trg
u Moskvi bit 6e nazvana
imenom Josipa Broza Tita —
u znak sje6anja sovjetskih
gradana na Predsjednika
SFRJ. Titovim imenom bit
ce nazvana i jedna ulica u
Omsku, velikom sibirskom
gradu u kojemu je Josip Broz
1917. stupio u BoljSeviCku
partiju.
Odluku o tome — kako se
saznaje — odobrio je na
danasnjoj sjednici u Kremlju
Politbiro CK KPSS. Odluke
su — kako se isti6e u
saopcenju sovjetske novin-sk- e
agencije TASS — doni-je- li
izvrSni komiteti gradskih
sovjeta Moskve i Omska.
U saopdenju o ovoj odluci
kaze se da se time "ovje- -
: kovjecuje u Sovjetskom
bavezu sjecanje na najistak-nutije- g
vodu jugoslavenskih
radnika i istaknutog borca
medunarodnog komunisti6-ko- g
i radnickog pokreta".
IstDdobno, Ministarstvo
mornarice je odlufiilo da ime
druga Tita dade jednom sov-jetskom
brodu koji se sada
— za SSSR — gradi u
Jugoslaviji, dok ce Ministar-stvo
veza izdati marku s
likom Josipa Broza Tita.
JUGOSLOVENSKI
GRAOEVINARIUALZIRU
Gradnja 35.000 stanova u АШги
u vrednosti od vi5e milijardi dolara
koju ce u naredne Cetiri godine
izvesti konzorcijum 25 preduzeca iz
svih krajeva Jugoslavije, predstav-Ij- a
dosad najveci posao jugoslo-vensk- e
gradevinske operative u
inostranstvu.
U ovim naseljima izgradice se i
potrebni prateci objekti — Skole,
zdravstvene stanice, restorani i
drugo.
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN
PUBLISHERS INC., 10 St. Mary Street, Room 505. Mailing
address: Box 522, Station, F, Toronto, Ontarip, M4Y 2L8
Telephone: (416) 961-80- 18
IZITAVACKI SAVET:
MiloS Grubi'6, Vojin Grbid, Josip Kova6i6, Stanko Muideka,
Milena Bolid, Ivica Juri&id, Ana Durovid, Lepa Rajnovi6,
Borislav NeSkovid, Rozalija Divjakovid, Duro Maljkovi6, Ivan
Pribanid, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanid, Boia
Pavleti6, Ostoia Kovadevid, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan
Petrov[6, John Severinski, Luis Gregurec, Mate SiauS, Martin
Karavani6, Paul Ku6ini6, Ivan Boban, Peko Dmitrovi6, Milica
Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacich.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM:
Vladislav Gaci6 (Glavnl i odgovorni urednik), Stjepan MioSi6
(dru§tveno-politick- a pitanja), Daniel Pixiades (druStvena
pltanja i knjizevnost), Katarina Kostid (poezija i aktuelne
teme), Jelena Gavrilovid (literatura i umetnost za decu), Bata
Batii (sport i fizi6ka kultura,) Mirjana Vukman (admini-strator),
BoSko Mladenovid, Anka Nolini6.
STALNI DOPISNICI:
DuSan Putnik (Chicago), Margaret Star6evi6 (Detroit),
Miroslav Blafevid (Chicago), Boio Spa6ek (New York), Frank
Fudurid (Vancouver).
SPECIJALNI SARADNICI:
Prof. Vladislav Tomovid (nauka i druStvo), Prof, Milan
Surdudki (konsultant za srpskohrvatski jezik), Prof. Ivan
Dolenc (Slovenska Когибка i kulturna publicistika u Americi),
Anton Kostelac (reportaze i рпбе iz useljeniCkog zivota)
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE:
Dr. Mirko Markovid, Luka Markovid, Petar Kurti'6.
FOTOREPORTERI:
Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasiljevi6.
Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra).
Single copies 50 cents.
Advertising rates on request.
Second class Mail Registration No. 0378
"Na§e novine" izlaze srijedom. Pretplata stoji $20.00
godiSnje; pojedini primjerak 50 centi. Cijene oglasa na
zahtjev.
"Na§e novine" su nasljednik "Jedlnstva", kome su
prethodili listovi "Novosti", "Srpski Glasnik", "Edinstvo",
"Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao i "Narodnog
Glasnika" i drugih naprednih listova koji su mu prethodili u
Sjed. Drzavama.
NEODVOJIVI DIO BORBE
ZA SLOBODU I JEDNAKOST
Na konferenciji predstav-nik- a
nesvrstanih zemalja o
ulozi zene u razvoju, koja je
робе!а .u Havani, ve6ina
udesnika u generalnoj debati
je istakla meduzavisnost
izmedu polozaja zene u
druStvu i орбед razvoja, kao
integralnog ekonomskog i
druStvenog procesa. Samim
tim, kako je naglaSeno, i
tematika unapredenja druSt-venog
poloZaja zene pred-stavl- ja
sastavni dio borbe
koju nesvrstane zemlje vode
za postizanje pune nacional-ne- ,
politifike i ekonomske
nezavisnosti, za uspostav-Ijanj- e
novog medunarodnog
ekonomskog poretka i brzi
razvoj zemalja u razvoju.
Sef jugoslavenske dele-gacij- e,
zamjenik predsjed-nika
Saveznog komiteta za
rad, zdravstvo i socijalnu
za§titu Mila Oordi6, koja je
bila medu prvim govornicima
na konferenciji, istakla je da
u biti ne postoje takozvani
"zenski problemi", ve6 da
ulogu zene u razvoju treba
promatrati kao fundamental-n- o
pitanje tog procesa.
Slozeni problemi polozaja
zene u suvremenom svijetu i
njihovo rjeSavanje, rekla je
jugoslavenska predstavnica,
u najtjeSnoj su vezi s ukup-ni- m
medunarodnim kre-tanji- ma
i stoga borba za una-preden- je
druStvenog polo-zaja
zene predstavlja neod-voji- vi
dio borbe za slobodu,
jednakost, nezavisnost i
samoopredjeljenje. S tim u
vezi, ona je posebno ukazala
na гпабепје podrSke svim
narodima koji se bore za
slobodu, protiv kolonijali-zm- a,
aparthejda i agresije.
NajviSe glasova
komunistima
NIKOZIJA (Tanjug) - Na
osnovi rezultata nedjeljnih
izbora u slijede6ih pet
godina u ciparskom parla-ment- u
bit 6e po 12 poslanika
iz redova Komunistifike
partije (AKEL) i desnicar-sko- g
demokratskog zbora
(RALI), osam iz redova Kipri-januo- ve
demokratske (DIKO)
stranke i samo tri 6lana
Soci jal ist i6ke (EDEK)
stranke.
' Komunisti su dobili viSe
od 95.000 glasova ili 32,77
posto i tako dokazali da su
vodeda snaga zemlje, dobiv-S-i
najviSe glasova u fietiri od
ukupno §est izbornih
okruga.
sMbBsbh ШШШ штшт
PODACI
Nbvi ju2noafri6ki
napadi
LUANDA (Tanjug) -J-uznoafri6ke
trupe i avijacija
izvrSile su u travnju i svibnju
ove godine ukupno 86 akcija
protiv Narodne Repubfike
Angole iz baza smjeStenih u
Namibiji.
U tim akcijama poginula
su tri angolska vojnika i dva
civila, a ranjena su 22 pri-padni- ka
angolske armije, a i
pet civila.
. SWAPO
o predsjedniku
Titu
BEOGRAD (Tanjug) —
PredsjedniStvo CK SKJ
primilo je od CK oslobodi-1абк- е
organ izacije naroda
Nambije SWAPO brzojav u
povodu godiSnjice smrti
predsjednika Tita.
"SWAPO i namibijski
narod tuzna se srca i s
dubokom boli sjecaju nena-doknadiv- og
gubitka koji su
pretrpjeli jugoslavenski
narodi, progresivno 6ovje-6anst-vo
i potla6eni narodi
svijeta koji se bore za nacio-naln- u
nezavisnost i socijalno
oslobodenje", kaze se u
poruci.
Nazivajudi predsjednika
Tita "velikim vodom i osni-va6e- m
nesvrstanog pokreta,
izvorom mudrosti, hrabrosti
i heroizma" SWAPO u svojoj
poruci kaze da su se "jugo-slavenski
narodi pod Titovim
genijalnim vodstvom izborili
protiv imperijalizma, faSizma
i strane dominacije, i ostva-ri-li
nacionalno oslobodenje i nezavisnost socijalisti6ke
Jugoslavije".
Izrazavaju6i veliko revolu-cionar- no
poStovanje za
H6nost i djelo predsjednika
Tita i duboko uvjerenje da 6e
SKJ i SSRNJ i dalje pretakati
u praksu Titdva revolucio-narn- a
пабе1а i ideje, po-- "
sebno u podrSci snagama
nacioanlih oslobodila6kih
pokreta u Namibiji, Juinoj
Africi i drugdje, CK SWAPO
zavrSava poruku Predsjed-niStv- u
CK SKJ rije6ima:
"Neka zivi besmrtna slava
i 6ast velikog revolucionara,
njegova dalekosezna mud-ros- t,
revolucionarna hrab-ro- st
i heroizam".
НШ ЕШШ ИМВЛВ fcsaa
—
V - Posljednjeg
dana oiujke ove godine, prema najnovijim
Saveznog zavoda za u
Jugoslaviji je'iivjelo 22,354.219 stanovnika.
Broj Jugoslavena je od posljednjeg popisa
1971. godine povedan za 8,9 posto. Istog dana
u zemlji je bilo 6,185.011 domaiinstava ili
15,1 posto vi5e nego prije deset godina. Stalnp
nastanjenih stanova, prema jos sasvim neprovje-reni- m
podacima, bilo je 6,147.971 — 21,9
posto viSe, dok je broj stanova za odmor i
Samit Romau
Getingenu
Tredi svetski kongres Roma
zavrSen je 20. maja ove
godine u Getingenu, malom
gradidu SR Nema6ke. To je
bio mali samit Roma ditavog
sveta, gde 6e i ovoga puta
istorija dvadesetog veka
zabeleziti kontinuirane
napore na emancipaciji
Roma sveta.
U Stat-ha- li u Getingenu
okupilo sepreko sto pedeset
delegata iz svih krajeva
sveta, da traze puteve svoje
dalje emancipacije i pros-peritet- a.
Prvi kongres odrzan
je u Londonu 1971. godine,
drugi u Zenevi 1978. godine,
a ovaj Tredi kongres pred-stavlja- o
je, maltene, samit
Roma sveta. Uzedemo kao
primer jednu od vodedih
delegacija, jugoslovensku,
koja je obavila uglavnom
najvaznije poslove oko
organizacije poslova kon-gres- a,
kako bi se Sto bolje
organizovao mali samit.
Moze se redi da je na
kongresu Roma u Getingenu
vladala atmosfera dogo-varanj- a,
pa je u Predsedni-Stv- o
Roma celog sveta
izabran po jedan delegat, a
zatim su delegati 22 zemlje
izabrali dva poipredsednika,
jednog predsednika, dva
sekretara i blagajnika na
potpuno demokratskom
principu.
Za predsednika Svetske
organizacije Roma izabran je
inzenjer iz NiSa Sait Baiud
(Jugoslav!'ja), za potpred-sednik- a
Romano Rosi (SR
Nema6ka), a za generalnog
sekretara Rajko Duri6,
novinar "Politike" iz Beo-grad- a.
Kuiturno-umetnidk- a druStva
iz Jugoslavije: KUD "Kuma-novo- "
i KUD "PreSevo",
zatim druStva Indije, Sved-sk- e,
SR Nemadke i drugih
zemalja izvodila su programe
predstavljajudi svu kulturnu
baStinu i obidaje svojih
zemaija.
U holu Stat-hal- e u Geting-enu
posle zavrSetka kon-gre- sa
Roma dula se pesma,
kao i obidno "Jugoslavijo--Jugoslavijo-Jugoslavij- o"
i
"Druze Tito mi ti se kunemo
da sa puta ne skre-nemo- ".
Odluka o mestu i vremenu
odrzavanja Cetvrtog kon-gre- sa
Roma nije doneta
definitivno. O tome 6e Pred-sedniSt- vo
kongresa nak-nad- no
doneti odluku.
Jakup Demiri
&шт шмш
SAVEZNOG ZAVODA ZA STATISTIKU
Broj stanovnika u odnosu na popis od 1971. godine povedan za 8,9 pos-to
Tocan popis „inozemaca" utvrdit ce se poslije 15. lipnja
BEOGRAD, 14. (Tanjug)
podacima statist iku,
iz
tvoga
zeno da u mozemstvu boravi oko 577.863
radnika — 14 posto manje nego prije deset
godina, ali je broj clanova njihovih domacinsta-v- a
dostigao 237.44, ili 158 posto vise. Toliko
povecanje clanova domacinstava koji zive.u
inozemstvu objaSnjava se i time Sto u pretho-dno- m
popisu nije bilo posebno pitanje o ovoj
pojavi, pa su podaci prikupljeni posrednim
putem. Osim toga, na5i zemljaci u inozemstvu
svoje popisnice mogu dostavljati jos do 15.
lipnja, pa ce se tek nakon toga pouzdano znati
rekreaciju dostigao 331.833. Dosad je zabilje- - koliko imamo gradana u inozemstvu. ora ШШШШ mm