Jedinstvo, November 17, 1961

              S
1
JWG VStf
Istina, ali пе
Pisuci cijoli niz Slanaka o
problemu "zapadnog jedin-stva-",
Walter Lippmann ka-ze
u jednom od svojih cla-na- ka
ovo: "Gledajuci una-za- d,
mi SADA mozemo vi-dj- eti
da velika pitanja koja
nas danas suocuju bila su
stvorena izmedju 1919. i
1951. godine ..." (Na§i na-glasc- i).
Jedna strana tc
stvari je "integriranje" Za-pada- ne
Njemacke u zapad-n- u
privredu
Druga konzekvonca akci-j- o
1951. godine, primanjem
Zapadne Njemacke u North
Atlantic Treaty Organiza-tion
(NATO), joste ta da je
obnova ujedinjenja s Istoc-no- m
NjemaSkom za sada
prestala Bit! pitanje praktic-n-e
politike". (Nas nagla-sak- ).
Sada je potrebno, kazn
Lippmann, ocistiti ruSevine
"stare politike koja je
SKRAHIRALA". (NaS nag--
lasak).
Koja je to stara politika
koja je skrahirala, pa sada
troba oSistiti ruscvine, da bi
Sjcdinjenc Drzave i Zapad-n- a
Njema£ka mogle skladno
saradjivati?
Iako na malo zaobilazan
nacin, Lippmann je ipak di-rn- uo
u stvar i dosta jasno ju
izlozio. Ta stara politika —
sada u ruscvinama — je bi-la
da (Hm se NATO militarno
ojaca da ce biti u stanju
sprijeJiti Sovjetskoj Uniji
militarno okupirati svu Ev-rop- u
u sluSaju rata, onda cc
doci ultimatum za takozva-n- i
"rollback" — koturanje
nazad, ili jasnije rcceno, po-vrat- ka
kapitalizma u svim i-sto-
2nim
zcmljama koje su u-zo- le
put socijalizma nakon
kraha Hitlcrovo NjcmaCke,
i tu nijo nikad bilo jasno
rcceno gdje taj "rollback"
ima stati.
Ta politika, vcli Lipp-mann,
je danas u ruSevina
ma, ali Adonauerova vlada
— 5to znaci pro-nacistic- kn i
nacisticka kapitalistiCka re-akci- ja
u Zapadnoj Njemac-ko- j
— nece to priznati, nogo
i dalje tjerati politiku kao
da nisu dolle temeljite pro-mjon- e,
koje onemogucuju o-stvar- cnjc
te politike.
"Ta politika nijo nikad
bila ozbiljna", vcli Lipp-mann,
pa nastavlja: "U
stvari, ona nijo nikad bila
iskrena", to jest, oni koji su
ju zagovarali nisu bili iekre-n- i,
рл na kraiu kaze ovo:
"CIJELA TA POLITIKA JE
BILA PODLA PREVARA".
(NaS naglaeak).
Da, ta politika je bila po
ES3R3A
Na zasedanju Medjunaro-dno- g
demokratskog saveza
2ona ,u Budimpesti, zone iz
bliEu stotinu zemalja zastu-pal- e
9U ielju za mirom pre-k- o
polovine odraelog cove-ifanstv- a.
U sobama hotela
Gelert stanovale su tih dana
lene raznoraznih nacional-no#t- i.
Tu su bile zone tamne
put! iz Gane, svetlosmedje iz
Rodezije, sneinobele Sve-djank- e,
Indijkc, Spanjolke,
delegati obe Nema5ke. Na
raznim jezicima, ali s ietim
odulevljenjem i upornolcu
zahtevale su potpuno razo-mlan- je
i potpieivanje miro-vno- g
ugovora s NemaSkom.
U prevodila6kim kancela-rijam- a
tekao je u?.urbani
rad. Govori, reforati smeeta
su se prevodili na ncmacki.
runki, engleeki, francuskl i
ma'djarski U privremeno
poetavljenim staklenim "ku-cicam- a"
u vecnici prevodioci
su ietovrcmeno prevodili na
pomenute jozikc. Na taj na-c"i- n
delegati su mogli da pre-k- o
slulalica prate ceo tok
zasedanja; svaki je mogao
ukopcati prenos na jednom
I
puna istina
dia prevara, ali ne u smislu
kako Lippmann zeli stvoriti
utisak Bilo je vrijeme kad
je sam Lippmann pisao da
cim se Zapad militarno do-sta
ојаба da sprijeSi sovjet-sk- u
okupaciju cijele Evrope,
Sovjetska Unija ce onda pri-sta- ti
da se povuce u svoje
predratne granice, radje ne-g- o
da primi atomski rat —
ka'd sama nijo imala atom-sk- o
oruzje. Neki naSi milita-ris- ti
su trazili da se poduz-m- e
napad svejedno, uvjera-vaju- ci
svojo kapitalisticke
kolege u Francuskoj i Bri-tanij- i,
a one u Turskoj, Ita-lij- i,
Belgiji, NorveSkoj, itd..
nisu ni pitali, da "podnosu
sovjetsku okupaciju za ncko
vrijeme, jer ce na kraju biti
Miberirani' ", ali zapadnim
kapitalistima to nijo islo u
tek, pa su trazili da so s "li-beracijo- m"
бека dok mogu
biti sigurni da sovjetske tru-p- e
no mogu zauzeti njihovu
zemlju.
Lippmann sada trazi da
se pre-nacisti5k- oj reakciji u
Zapadnoj Njema6koj otvo-ren- o
kaze da je to ludost da-lje
tjerati ovu politiku, pri-znaju- ci
da je "za zaliti Sto
je NjcmaSka pocijepana",
ali na kraju krajeva, Adolf
Hitler je za to kriv koji je
otpoSeo i 1ZGUBIO Drugi
svjetski rat.
Sovjetska Unija nece ni-ka- da
pristati, a i no mozemo
od nje oJekivati da pristane
na apsorbiranje Istocnc Njc-macke
po Zapadnoj Njema-бко- ј
s ujedinjenom Njemac-ko- m
u NATO bloku, a mi to
silom — ratom — ne moze-mo
poluSiti, kaze Lippmann.
Blofirati HruScova ne koris-ti- ,
kaze Lippmann, nego ta- -
kovo blonranje nas moze
natjerati u polo2aj gdc cc-m- o
sami sebc poraziti.
Dobro je da Lippmann o-va- ko
govori — pa makar tek
sada — ali ono sto on ukaze
io4 nije politika naso vlade.
Ovdje postoji snazna ultra-reakcij- a.
koja je znhvatila
skoro cijelo vodstvo Repub-likansk- e
Partije, i dobar dio
vodja Domokratsko Partije,
koji hoce rat sada, jer drze
da u koliko dulje бекато u
toliko ce biti te2e. I oni ho-c- o
natjerati predsiodnika na
polozaj gdjo ne bi mogao ici
nikim drugim pravcem nego
proma ncophodnom sukobu
— u ponor termonukleame
katnstrofe. Poraziti ratno
huSkacku reakciju je sada
glavni zadatak ameriCkog
naroda u korist svoje vlas-tit- e
domovine i svoiV budu-cnost- i.
— Nnrodni Glasnik.
ZS-N- A ZA
od nabrojenih jczika. Dvo-rano- m
su sevale lampe fo-toreporte- ra, u2urbano su se
kretali saradnici televizijo i
radija. Uconice Lorantfi gi-mnaz- ije
vrSile su kurirsku
sluibu. Brinule su e o sve-m- u
da bi potpomogle rad o-n- ih
Jena koje su se ovde o-kup- ilo
s ciljem da se mir sa- liva za sve lju'de: hitnim
koracima uenice u belim
bluzama donoeile su mine-raln- u
vodu, svracale se s
najsvezijim materijalom u
urel za Jtampu.
Novinara. koji je doao
da inten'juiSe обекије tezak
posao: kojra da odabere iz-me- diu
dveeta i podesot de-legat- a.
Da li delegata iz da-lek- e
zemlje, ciii naro'd cita-la- c
poznaje iz secanja sa
casova geoerrafiie ili pak da
potra?.' delorata iz suspdne
Nema6ke? Ta svi na svetu
ocekuiii mirnvni ugovor s
Nemafkom. Da li da notrazi
supmgu pesnika Nazima
Hikmeta ili Ezeni Koton, ko-ja
je u svom ckspozeju јач-n- o
protumacjla zasto sc 2e-n-e
naSc ere nc smeju ogra- -
PENTAGON - NAJVECA
KAKO
PUT RATA
J. Kirigin javlja iz New Yorka :
"Da nije doSlo do berlinske krize, trebalo bi je iz-misl- iti.
Na§a je administracija toliko postala zrtva via-s4i- te
teze da nam je sad najpotrebnija snaznija ratna
masma." Tako je dana uzdahnuo komentator
"New York Posta", Joseph Barry osjecajuci mozda ka-ko
je posljednji Berlin dobro dosao da bi opravdali
jos vi§e i potencirali zahtjevi za novim vojnim
jos jednom "novom stanju pripravnosti".
Vojno-industrijs- ki kompleks, o kome je govorio Ei-senhower
svojoj poruci prilikom odlaska s 'duznosti
predsjednika SAD, koji je dobio snazne injekcije za
daljnji 2ivot novim, povecanim budf etskim davanjima
administracije, temelji se ustvari na kriza-m- a
: Ako one same ne naidju, to jest ako ih netko drugi
ne inicira ili im ne da treba ih izmisliti.
Ministarstvo obrane kao
zemljoposjednik
Gledajuci tu scenu i ras-Clanjuj- uci
njene komponen-te- ,
promatrac dolazi do za-kljuc- ka
da je ratna ekono-mik- a
koju su voj-n- i
krugovi postala objektiv--
1ZB0RMA
U Grckoj su nedavno odr-za- ni
izbori. Karamanlisova
stranka je dobila 50 posto
glasova i 170 mjesta par-lamen- tu
(od 300). Grupaci-j- a
ccntristiSkih stranaka
pod imenom Unija centra
dobila je 31 posto glasova i
107 parlamentarnih mjesta,
Ujedinjena demokratska
IJivsi premijer kaze
da Ircba priznati Kinu
Biv§i premijer
Louis St. Laurent je izjavio
da Kanada treba
N. R. Kinu. Ona treba biti
primljena UN.
Bjczanje iz Zap. Bcrlina
Zapadni Berlin napuSta
po 1.700 tje'dno pise "N. Y.
Times".
Kcniinta trazi ncza-visno- st
svoje zemlie
Kenijski nacionalni lider
Dzomo Keniiata (nedavno
oslobodjen) iSao je u Lon-don
da britanskim imperiia-lietim- a
гебе da pospieie da-vanje- m
nezavisnoati njego-vo- i
zemlji.
Kenijata je izjavio 'da jo
Kenija vec odavno i politi-6ko- m
i svakom drugom
pogledu bila spremna na ne-zavisno- st.
On je tra2io da se prije is-te- ka
ovo godine odrzi kon-ferencii- a,
na kojoj bi sc u-tv- dio
datum proglaSenja no-zavisno- sti
Kenijo.
№№.
mcavati od politike. Politi-ziranj- e
ne zna6i samo
vec ono sluzi
stvari donoSenja socijalnih
mora i sluzi stvari mira. A
stvar mira je danas najvas-nij- e
Eleni Koton je predlozila,
da bi trebalo s pro-u2avanje- m
takve akcije le-djunarod-nog
demokratskog
saveza 2ena, u kojoj bi mo-gle
ucestvovati sve zene raz-lWit- ih
ali koje zaje-dinic- ki
nastoje da konacno
sprefe mogucnoet rata. Stva-ranj- e
tog jedinetva je hitna
zapovest naseg vremena.
Za vreme odmora zamoli-l- i
smo lariju Pardo, cilean-sko- g
delegata, da nam neSto
kaze o situaciji zona nje- -
noj
— Kod nas se Savez zona
zajedno sa sindikatima bori
za poviSejne nadnica. No
borimo se samo protiv niskih
nadnica vec i zato, da se za
isti posao plati i ista nadni-ca
: 'da bi 2ene dobile isto to-lik- u
nadnicu kao i muskarci.
U ime japanskih 2ena de-leg- at
Fuki KuShida je zah- -
ДчдЛг atfe-- r jg0jgrg АлаАта"
STRANA
"VOJNO-INDUSTIJS- KI KAMPLEKS" GURA AMERIKU.
S NJOME I CIJELI SVIJET, NA
jednoga
se a
narudz-bam- a
u
u
a
u
Kcnnedyjeve
povoda,
isforsirali
u
a
kanadski
priznati
u
u
u
rav-nopravn- ost
pitanje.
otpoceti
pogleda
u
domovini.
3
na snaga koja utjcc"e na raz-vita- k
dogadjaja, da je put
natrag prema mirnodopskoj
privredi гакгбеп mnogob-rojni- m
preprekama i da je-dna
ili vise licnosti, ma ko-liko
one bilo Jake no mogu
to 6udoviSte tako lako preo--
PREVARA U
ljevica 15 posto glasova i 21
mjesta.
Unija centra je izjavila
da su rezultati izbora pos-Ijcdi- ca
"nasilja i falsificira-nja"- .
Ujedinjena demokrat-ska
ljevica je zatrazila da
se izbori poniste.
Udruzenje pravnika izja-vil- o
je da su izbori provede-n- i
na nepravilan пабЈп i da
Sovjetska
U svom refcratu na XX
kongresa (195G) industrijs-k- a
proizvodnja porasla uku-pn- o
za 80 posto, a za posljc-dnj- e
tri godine biljezi stalan
godi§nji porast od 10 posto.
Za tih pet godina proradilo
je liuл urt uл novin1 proiz_vou4n4in
poduzeca, medju njima naj- -
voce hidrocentralo na svije-tu,
velike automatiziranc
metalurgijske tvornice, ato-msk- a
produkcija i suvreme-n- o
sinteti6ke kemijske tvor-nice,
Krupne kapitalne in-vestic- ije
bile su ovaj put po-prace- ne
i mjcrama poveca- -
Utjcha
Vatikanska sveta kongre-gacij- a
proglasila je јоб jed-no- g
zaStitnika na nebu. U o-vo- m
je slucaju to sama Maj-k- a
bozja utjehe (Madona
della Consoluzione). Ona
je projflaSena bozanskom
zaStitnicom svih talijanskih
penzionera . . .
tevala da se atomska energi-j- a
korieti samo u mirnodope-k- e
ciljeve. Savez japanskih
2ena — kako nam je rekla
— poveSce od mesoca oktob- -
ra do decembra protestnu
kampanju protiv militariz-ma- .
Tihim, mekim, drhtavim
glasom produzuje:
— Nema takve Japanke,
kojoj u sreu ne zivi strasno
secanje na Hiroiimu, niti ta-kve,
koja — kada je rec o
opasnoeti atomskog rata —
ne bi htela svom snagom
sprecitj straSnu kataetrofu.
Doru Adjei, delegata iz
Gane susrela sam u La'djma-njoi- u.
DoSla je iz malog
gradica Nkoranza,gde je ba-bic- a.
2ene toga gradica sve
vi5e dolaze k njoj na poro- -
djaj. Gleda lope, nove blo-kov- o
stambenih zgrada. Na
crnom lieu osmejak.
— I kod nas ce ubrzo biti
tako — rekla nam je kada
se oprostismo od nje.
I Dora Adjei, kao i svaki
clan zenske delegacije zeli
lepsi zivot svome narodu i
mir celom svetu.
Marija Halasi je
(Nase novine)
вдлт-ш-з- г 1
Л
bratiti i stati mu na kraj.
Tokom posljednjih dece- -
nija krize u svijetu dodava
le su moci Pentagona a Pen
tagon je — stvarajuci gole
mu vojnu industriju, prodl
ruci gotovo u svaku poru na
cionalnog organizma i vefu- -
ci uza so veliki i mali biznis
i publiku — zapravo doveo
do razvoja jake ratne eko-nomi- ke
koja, hoce§-noce- s,
zivi od kriza i cak je, moze
se slobodno reci, samim svo-ji- m
postojanjem primorana
da ih izaziva.
U izvjoStaju poznatom po
imenu Cordinera vrije'dnost
imovinc ministarstva obrane
SAD bila je prije nekoliko
godina procijenjena na 100
milijardi dolara. Pentagon
je tada posjedovao ni§ta ma-nj- p
nego 32 milijuna akera
(130.000 kvadratnih kilome- -
GRCKOJ
je na izbornike stavljen pri-tisa- k
da glasixju za vladinu
(Karamanlisovu) stranku.
Svoje optuzbe Pravnifko u-druz- enje
temelji na izvjes-tajim- a
pravnika koji su bili
izborni sluzbenici.
Na listi Ujedinjeno demo-kratsk- e
Ijevice biran je uta-mnife- ni
grcki narodni bo-ra- c
Manolis Glozos.
postipuca
nja standarda. Prihodi rad-nik- a
i sluzbenika porasli su
u toku proteklih pet godina
za 27 posto, a kolhoznika za
23 posto. Obrt robe u trgo-vi- ni
povecan je za 150 pos-to,
a stanova je izgradjeno
za pet godina vise nego za
proSlih petnaest — 50 mili-juna
ljudi dobilo je novi
stan.
Medju ovim pothvatima,
kako je istaknuto na kong-res- u,
najznacajnijc je osva-janj- e
novih podrucja istoka
i jugoistoka : Sibira i Kazah-stan- a,
gdje je na nonaseljc-n- o
povi-sin- e prebac"eno 20
milijuna dobrovoljaca i ta-mo
podignuto 3000 novih
poduzeca. Kad je na konk-res- u
govoreno o planovima
buduce proizvodnje onda su
ovo zone uvijck ozna(iavanf
kao glavna rozcna, teren na
kojem ce so izvrSiti "veliki
skok" do mjesta prve proiz-vodn- e
silo u svijetu.
Toronlu
U nodjelju 12.
odrzana je u Torontu sve6a--
na priredba u proslave
14-t- e godilnjice Velike' Ok- -
tobarske ocijalistike revo-lucij- e.
U prepunoj dvorani
radn2ikog 'doma, ot-vore- na
je skupitina sa kon-certni- m
delom programa,
koji je izvodio c4iveni Ukra-jine- ki
mu§ki pevacki hor, na
veliko zadovoljstvo prisut-ni- h.
Zatim je nastupio Ixrslie
Morris, clan nacionnlnog ru-kovods- tva
КотипмНбке
nartije Kanade i jodan od
delegata Komunistike par
tije Kanade na 22 Kongresu
Komunisticfke partije Sovjet-sko- g
Saveza. koji je tek za-vrJ- en
Moskvi.
Morris je u svom govoru.
sa vrln sna2nim argumenti-ma- ,
na vrlo ubcdljiv nacin
ocrtao istoriski znacaj Okto-barsk- e
socijalistiJke revolu-cij- e
u Rusiji. koja je iz te-mel- ia
izmenila svet. Izneo
istorijat borbc i napora
sovjetskih naroda za opsta- -
"KOMPANIJA"
tarn) zemlje u SAD i 2,000.-00- 0
(10.000 kvadratnih ki-lometa- ra)
u drugim zemlja-m- a.
Netko je izrac4inao da
Je povrsina tog zemlji§ta ve-c- a
od podruSja sto ga zahva-caj- u
drzave Rhode Island,
Delaware, New
Jersey, Massachusetts, Ma-ryland,
Vermont i New Ha-mpshire.
Danas vi§e nitko ne
zna koliko je ministastvo o-br- ane
jos ојаба1о kao zem-ljoposjednik,
ali sama zgra-da
Pentagona tako je velika
da bi u jedno od njenih pet
krila mogao stati citav Ka-pito- l.
Cetvrtina SAD zivi od
vojne Industrije
Dalje, u osam godina Ei-senhower-ove
administracije
utroseno je u tzv. obrambe-n- e
svrhe 350 milijardi dola-ra.
Vojna imovina Pentago-na
koja so gomilala tokom
godina zahvaljuiuci takvim
davanjima dostigla jo, pre-ma
nekim proraCunima, vri-jedno- st
zajednike imovinc
najvecih ameriSkih korpora-cij- a
i poduzeca kao Sto su
United States Steel (c"elik),
American Telephone and
Telegraph, Metropolitan
Life Insurance (zivotno osi-guranj- e),
General Motors
(automobilsko poduzece, sa
oko 300.000 radnika) i Stan-dard
Oil iz New Jerseya.
Na platnoj listi Pentago-na
nalazi se, medjutim, tri
puta vise osoblja nego §to
ga imaju ve to korporacije.
Samo ministarstvo obrane u-poslj- ava
3,500.000 ljudi, od
toga 917.000 civila koji go-disn- je
primaju oko 11 mili-jardi
dolara place — dva
puta vise nego cjelokupna
automobilska industrija Sje-dinjen- ih
Drzava. Kako je,
dalje, јоб oko -- I milijuna u-posl- cno
u tzv. obrambenim
industrijskim poduzecima,
zna6i da je dircktno ovisno
o Pentagonu oko 7 i pol mi-lijuna
Amerikanaca s obitc-ljim- a.
Ako so tome dodaju
i koristi kojo od vojnih po-duzeca,
instalacija i baza i-m- aju
privreda i stanovniSt-vo- ,
moze sc reci da od "ob-rane"
zive gotovo cetvrtina
ameriJkih gradjana.
Ta hiperstruktura, kako
jo ovdje nazivaju, postala jo
ozbiljna prijetnja ne samo
prema vani nego i prema u-nut- ra.
Danas vec govore o
"uiutra§njim americkim slo-boda- ma
koje su ozbiljno do-vede- ne
u pitanje" zato §to
nak i izgradnju novog dru-§tv- a; пебиепе patnje i zrt-v- e
sovjetskih naroda u bor-b- i
protiv intervencije 6ita-vo- g
kapitalistikog sveta, u- -
kljufiv i Kanade, i konaeni
triumf sovjetskih naroda u-prk- os
svih teSkoca i neiz-mern- ih irtava.
U samom poetku svog
govora, loiTis je procitao
Dokret o mini — koji je bio
usvojen od strane tek nag-tal- e
Sovjetske vlade 1917
godine, kao prva njena od-luk- a.
On je takodie proSitao
izjavu preteednika sada?-nj- e
sovjetske vlade po pita-nj- u
mira, koja je u sultini
slicna Dekretu mira iz 1917.
godine i sluzi kao dokaz da
je Sovjetski Savez ostao ve-ra- n
leniinekim principima
mime koegztetcncije.
Morris je zatim podneo o-pJi- ran
izveStaj o odlukama
22 Kongresa, o kolosalnom
planu za izgradnju beskln-sno- g
druJtva: o uceScu mili-on- a
sovjetskih ljudi i 2ena u
diskusiji tog plana, o gres--
kama koje su Sinjcne u pro- -
se zemlji nametnula snaga
koja djeluje izvan dosada§-nji- h
kategorija". "Mi smo
prisiljeni", rekao je jednom
prilikom republikanski se-nator
Ralph Flanders, "da
zrtvujemo vlastitu slobodu,
da nas americki nacin zivo-t- a
zamijenimo garnizons-ko- m
organizacijom drzave."
Umjetno se potencira
"strah od agresije"
Mozda je republikanski
senator bio u jednom trenut-k- u
suvise kriticarski raspo-lo2e- n
prema administraciji
pa je protiv nje izrekao osu-d- u
vjerojatno i iz partijskih
razloga, ali 6injenica je da
je prijetnja prisutna i da se
vec danas osjecaju njene po-sljedi- ce:
strah koji povrc-men- o
obuhvaca Ameriku od
tzv. "komunistiSke agresije"
(i ne samo nje) i rezultira
novim naporima da se "ag-rcsij- a"
suzbije nije samo
tvorevina vanjskih kriza vec
je proizvod tog unutrasnjeg
vojno-industrijsk- og komple-ks- a.
Jedno nadopunjuje
drugo, jedno proizlazi iz
drugog
Vojna industrija, koja je
sa svakom krizom postajala
snaznija, mora od neccga
2ivjcti. Ona mora opravda-vat- i
svoje postojanje. Qna
ce neminovno potencirati
"strah od agresije" da bi o-dr- zala
bud2ctska davanja i
vojne narud2bo na jedna-ko- m
nivou ili ih 6ak poveca-la- .
Interesi vojne industrije i
lokalni interesi poklapaju
se. Da bi se smanjio strah od
nczaposlcnosti i opadanja
standarda. neka investicija
u podr2avanje straha izvan,
prema tome, nije izlisna
strah od vanjsko
agresije, to jest prikazivati
public! da joj prijeti opas-nos- t,
neku main i neopasnti
I'roslava 41-godisnj-ice
SSSli u
Imamo da biramo mir sa Sovjetima ili rat
pod vodstvom nacistickih generala - Morris
novembra
6at
Ukra-jinsko- g
u
Connecticut,
Propagirati
krizu u svijetu uzvisiti do ra-zmje- ra
prijetnje naciji i ti-me
natjerati publiku da pri-si- li
svoje kongresmene i se-nato- re
da u Washingtonu iz-vu- ku
ne?to za pojedini kraj
ili pojedinu granu industrije
kako bi so izbjegle unutras-nj- e
posljedice, postnlo jo
nekako pravilo.
Protiv takvog "patriotiz-ma- "
te§ko se obraniti. On
radja nova davanja, ta nova
davanja dalje jacu vojnu
ekonomsku -- bazu i onda so
ponavlja ista prica, mozda
u nekoj drugoj varijanti; ali
mira zapravo nema.
slosti i merama koje eu po-duze- te
da se one onemoguce
u buduce. Ietakao je 2elju
sovjetakog naroda za mir
kao i njogovu gotovoet da so
odupre svakoj provokneiji i
agresiji.
Na kraju govora Morris
je istakao negativnu ulogu
kanadske vlade na medju-narodn- oj
pozornici. klipsa- -
nje kanadskih vlastodr2aca
za americkim ratnohuSkaci-m- a
i pozvao je Kanadjane,
bez razlike na njihova poli-tiSk- a
uverenja da se odupm
toj politici i da se prikljuce
borbi za ocuvanje mira, jer
samo u tome le2i spas i bu-ducn- oet
nalo zemlje.
Proslava H-godiSn-jice
O-ktoba-rske
socijalisticke re- -
volucije u Torontu bila je
iedna od najuspeSnijih u ne-koliko
poslednjih godina i
ostaco u pamcenju svima
koji su prisustvovali toj sve-canos- ti.
Poseta je tako'dje
bila velika a kroz Sitavu
skupStinu vladalo je пагобЈ-t- o
svecano raspoloienfe.
V. G.