Novosti, January 04, 1945

              JjH Jj"""' ZtfK?-'£'&n¥&-
'' V
STHANA 2 NOVOSTI Četvrtak 4 Januar 1945
NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturdav by the
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatflkom jeziku
Regislered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 aa
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adeladde Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Naši u kraju gladuju - Zašto?
"Ulice Splita su pune otrcane i gladne djeco od 4 do 12
godina stare Ta djeca premlada za partizanske redove
lutaju podrapana i bosa po gradu sa limenim kutijama u
rukama moleći hranu na dokovima u luci vidi ih se čučeći
kod iskrcavanja vreća prospe i to i grobući s poda što se
(što je više prašina nego brašno) brižno spremaju u svoje
kutijo'1 — tako piše dopisnik N Y Herald-Tribun- e svojim
novinama iz oslobodjenog Splita u izdanju od 20 decembra
pred 15 dana
jednom ranije pisao je Herbert Harrison dopisnik Reute-rov- e
agencije iz Beograda da je glad u Jugoslaviji ostavila
žalosne tragove na djoci "Mnoga od njih su pomrla od glada
za vrijeme rata dok ona koja su ostala na životu izazivaju sa-žaljen- je
Lica su im staračka i izborana udovi zgrčeni i skoro
no čovječanski" — kaže Harrison U dalmatinskoj zagori na-rod
no samo što gladuje nego je ostao gol i bos često i bez
krova nad glavom
Kad je ovako u Dalmaciji kud već dospiju i američki do-pisnici
znajmo da nije ništa bolje ni u drugim krševitim i uv-je- k
pasivnim krajevima Bosne Hercegovine Crno Gore Hr-vatskog
Primorja Like Korduna i Gorskog Kotara O užasima
gladi u tim krajevima još ne znamo ali neće proći dugo pak
ćemo i od tamo čuti ove strašno glasove
Jeza nas hvata pri čitanju i pomisli o strahotama kroz ko-je
je prošao i danas još prolazi naš mučenički narod Obuzima
nas ogorčenje pogotovo kad znamo da so pomoći može a
pomoći so neće iz prostog razloga što so narodi Jugoslavije
oslobadjaju i žele ostati slobodni i bez stranog uticaja — zato
što so ne žele odreći vlasti do koje su došli preko brijegova
Ijcšina svojih najboljih sinova
Kad Tito nebi bio Tito nogo kralj Petar kad narav nje-govo
borbo nebi bila oslobodilačka ili kad bi bilo jamstva da
će so u zemlju povratiti kralj Petar uz pratnju svojih starih pro-tunarodnih
režimljija onda bi hrana dolazila sigurno — onda
bi so i ovdje priklupljenoj robi našlo bržeg puta da dodje u
Jugoslaviju Ali pošto se toga jamstva nema a svi znakovi
pokazuju da ga nećo ni biti narodi Jugoslavije su prepušteni
sami sebi
Kako možemo drukčije tumačiti ovo pitanje Kako molimo
vas kad na dalmatinsku obalu mogu pristajati teški ratni bro-dovi
mogu brodovi i sa hranom kad se može otpremati pomoć
talijanskom grčkom i drugim narodima zašto se ne može i na-rodima
Jugoslavije Zar su Talijani zaslužniji bili za saveznike
u ovom ratu nego Jugoslaveni?
Brodovi sa hianom koji su bili već na putu za Jugoslaviju
iznenadno su zaustavljeni u jednoj talijanskoj luci Zašto? —
Za to što je maršal Tito odbio da pomoć u Jugoslaviji dijeli
UNRRA preko svojih predstavnika pogotovo kad se to ne prak-ticira
i u drugim savezničkim zemljama i kad u zemlji postoje
narodni oslobodilački odbori koji bi taj posao mogli obaviti
bolje i savjesnije
Nitko se od nas nije ovome nadao a najmanje naš narod
u kraju Nismo mislili da će se radi toga što su narodi Jugo-slavije
na putu ka svojoj pravoj slobodi i što su "našli svoju
dušu" kako to reče Churchill ovako nesavezničkl s njima po-stupati
Pa ipak je tako Izgleda da Velika Britanija l Sjedinjene
Države koje u glavnom rukovode sa organizacijom UNRRE
pretvaraju istu iz organizacije pomoći (što treba da njoj je
bila svrha i cilj) u organizaciju za iznudjivanje političkih kon-cesija
— dakle u organizaciju oprečnu svrhama Atlantskog
Čartera
Ovdjo će biti dobro ako spomenemo riječi poručnika Na-rodne
Oslobodilačke Vojske Božidara Bakovića koji je ame-ričkom
dopisniku nedavno u Splitu rekao: "Jugoslaveni žele
da budu slobodan narod Mi hoćemo da budemo ujedinjeni i
nozavisnL Mi nećemo da se druge državo upliću u naše pos-love
jer se ni mi ne uplićemo u njihove Mi znamo zašto se
borimo i nitko nam neće spriječiti da naš cilj postignemo Mi
nećemo da se kod nas dogodi ono što se dogadja u Grčkoj
Nema sumnje narodi Jugoslavije će prebroditi i ovu ne-pravdu
kao što su prebrodili i druge Oni će radje gladovati
i umirati od gladi radje će izginuti svi nego iznevjeriti se ili
izdati načela za koje su tolike žrtve pale Oni su gladovali i
borili se četiri godine i još će četiri ako bude potrebno da
izvojuju svoju slobodu i nezavisnost To se može razumjeti iz
njihovih pisama izjava i govora To treba da je jasno i njiho-vim
saveznicima
Prehranbeno stanje Jugoslavije je teško I biti će teško sve
tamo do nove žetve Do tada pomoć mora doći izvana prven-stveno
od saveznika koji tako mnogo duguju onom hrabrom
i nikada nepobijedjenom narodu i onda od nas potomaka
njihovih Mi treba da nesebično nastavimo radom na prikup-ljanju
pomoći Još više od toga mi treba da upozorimo svjet-sku
javnost na nepravdu koja se čini narodima Jugoslavije i
tražimo da se prestane sa politikom ugenjivanja i špekulacija
na račun gladnih naroda Europe
I I
ČETIRI IZDAJSTVA DR VLATKA
MAĆEK NEĆE IZBJEĆI NARODNOM SUDU — KAŽE POD-PREDSJEDN-IK
HSS IZ DALMACIJE
Slijedeći članak napisao je Stanko Škare poćpredsjed-ni- k
izvršnog odbora HSS o izdajstvu dr Vladimira Mačeka
Članak nam je poslan preko Sve-slavensk- og odbora za
štampu iz Moskve Istog su objavile i druge naše novine
u Americi — Ur
Ostajući vijerni učenju braće
Radića i programu naše stranke
mi smo stupili u narodnu oslobodi-lačku
borbu zato jer to je jedini
pravi put za svakog sina hrvat-skog
naroda
ćija je zasluga da je hrvatski
narod sada na strani pobjedonosne
anti-fašistić- ke koalicije a ne na
strani fašističke Njemačke i nje-zinih
služnika koji strepe pred do-lazeć- im
narodnim sudom? čija je
zasluga da je hrvatski narod pre-kinuo
lanac kojim ga je Pavelić
pokušao privezati uz njemački fa-šizam
i gurnuti ga zajedno sa os-talim
fašizmom u propast ? čija je
zasluga što sinovi hrvatskog naro Historijske pouke
(SvrSetak)
Zatim problem njemačkih repe-raci- ja
onako kako su bile riješen
versaljskim ugovorom bio je pun
teškoća i protuslovlja koja su vje-što
iskorištavana po njemačkoj
diplomaciji Kao što je poznato
Njemačka je opterećena stanovi
tim naturalnim davanjima i nov
čanim plaćanjem ali njemačka in-dustrija
bila je ostavljena posve
netaknuta i ona je poslužila kao
osnova za pripremu nove agresije
I ako je versaljski mirovni ugo-vor
predvidio cijeli sistem mjera
za razoružavanje Njemačke ipak
taj sistem se pokazao u osnovi be-zuspješan
Ostavljajući Nijemcima
100000 najamne vojske sa dugim
rokom služenja i kad se ta vojska
dva puta povećala u toku jedne
godine nakon potpisa versaljskog
ugovora saveznici su tim samim
stvorili jedro njemačkih vojničkih
formacija stvorili kičmu buduće
Hitlerove armije Zadaća kontrole
da Njemačka ispunjava vojne od-rede
versaljskog ugovora bila jo
izvršena vrlo slabo Nepostojanje
stvarne kontrolo davalo je moguć-nost
Nijemcima počinjući sa prvih
dana poslije potpisa ugovora na-rušavati
njegove odredbe koje se
tiču razoružavanja i stvarati taj-no
naoružavanje Njemačke
Na posljedku treba reći da od-redbo
versaljskog ugovora glede
sudjenja nad krivcima za rat i
nad licima koja su se ogriješila o
zakone i običaje rata nisu bile is-punjene
čitava ta stvar bila j
pretvorena u komediju kad su po-slije
potpisa mirovnog ugovora sa-veznici
tražili izručivanje Wilima
II od Nizozemske kuda je on po-bjegao
Holandska vlada je odbila
a saveznici nisu na tome nastoja-va- l
i iako su oni u rukama imali do-voljno
mogućnosti da utiču na ho-lands-ku
vladu A što se tiče sudje-nj- a
osobama koje su narušavale
zakone rata "sudjenje" nad tim
licima održano je u samoj Njema-čkoj
Završilo se je sa nekoliko osu-da
nad onima koji nisu prisustvo-vali
sudjenju jer su okrivljenici
blagovremeno bili izvješćeni i sa-krili
se u neutralne zemlje a na-kon
"sudjenja" sretno se povratili
u Njemačku
Greške koje su dopuštene versa-ljskim
ugovorom bile su još poja-čane
u dobu medju Versaljom i po-četkom
drugog svjetskog rata Do-sta
je pomoglo porastu njemačke
agresije odkazivanje američkog se-nata
da potpiše versaljski ugovor
kao i politika izolacije koju su
Sjedinjene Države vodile u toku
prvog doba zaključivanja mira A
kad su se Sjedinjene Države vrati-le
aktivnoj politici u Europi prvim
korakom te politike u odnosu pre-ma
Njemačkoj bio je plan Dauesa
koji je pomoću zajmova i kredita
dao mogućnost da se potpuno mo-dernizira
industrija i transport
Njemačke i tim samim da se polo-že
ekonomske osnove buduće agre-sije
Englesko - francuska protuslov-lja
koja su se pojavila za vrijeme
pariške konferencije produžila su
igrati veliku ulogu i nakon Versa-lja
Daš ta protuslovlja težnja Ve-like
Britanije da ne dozvoli hege-moniju
Francuske na kontinentu
Europe i povezana sa time politika
ravnoteže dosta je pomagala naru-šavanju
versaljskog ugovora po
Njemačkoj
Tendencija saveznika koja se
pojavila već za vrijeme pariške
da ne davaju svoje živote u sram-noj
borbi protiv nevinog srpskog
naroda ? ćija je zasluga što je hr-vatski
narod porazio sve pokušaje
Mihajlovićevih četnika ia zabiju
krvavi nož u ledja našoj zemlji?
Ćija je zasluga što hrvatski narod
gleda sa najvećim odušev ljenjem i
povjerenjem u budućnost i što ne
strepi pred izrodima koji su proliti
nevinu krv za obranu fašizma? či-ja
je zasluga što mi marširamo
naprijed ka slobodi a ne u rop-stvo?
Sve su to zasluge narodno oslo-bodilačke
borbe naroda Jugoslavi-je
Zato smo mi stupili u tu borbu
i ato ćemo se boriti sa jo većom
mirovne konferencije da smatra
Njemačku ne samo kao pobjedje-no- g
neprijatelja nego i kao sred-stvo
neprijateljske politike protiv
sovjetske države produžavala ic
funkcionisatl i nakon Versalja Ta
tendencija naročito se ojačala u
momentu potpUivanja Lokarnskog
ugovora čija je osnovna zadaća bila
da uvuće Njemačku u anti-sovjet-s- kl
blok Isti cilj imalo je i prima-nje
Njemačke u Ligu Naroda 192C
godine
Od dolaska na vlast Hitlera
glavnu pomoć u narušavanju ver-saljskog
ugovora i otvorene pri-preme
nove razbojničke agresije
pružala mu je tako zvana "politi-ka
ne miješanja" Ta politika je
dozvolila Hitleru da poništi ratne
točke versaljskog ugovora 1935 go-dine
i da otvori Rajnsku demilita-riziranu
zonu 1926 godine da os-tvari
u zajednici sa Musolinijom
oružanu intervenciju španijc 193G
do 1938 da okupira Austriju 1933
godine a čehoslovačku i Klajpedu
1939 Ta politika popuštanja i iz-ravnog
pomaganja Hitleru dovela
je do zaključivanja englesko-nje-mačko- g
morskog sporazuma 1933
godine kojim je Velika Britanija
potpisala stvaranje njemačke flote
i njemačkih podmornica koje su
bile zabranjene versaljskim ugo-vorom
Ta politika je uporno odba-civala
višekratne prijedloge Sov-jetskog
Saveza o stvaranju istin-ske
garancije kolektivne sigurno-sti
protiv Njemačke 1939 godine
ta politika je dovela do prekida
nja englesko-francusko-sovjetsk- ih
pregovora o stvaranju trojnog spo-razuma
(medju Sovjetskim Save-zom
Velikom Britanijom i Fran-cuskom)
Godinu dana ranije "po
lltlka ne miješanja" dovela je do
minhenskog ugovora kojim se ne
samo dala Hitleru čehoslovačka
nego njime so je pokušao stvoriti
direktorij četiri države (Njema-čka
Italija Britanija i Francu-ska)
bez Sovjetskog Saveza i
protiv Sovjetskog Saveza
Napokon "politika ne miješa-nja"
koju je provodila Velika Bri-tanija
i Francuska u odnosu pre-ma
Njemačkoj još od dolaska Hit-lera
na vlast dovela je do političko
nemoćnostl Lige Naroda organi-zacije
koja je prema versaljskom
ugovoru imala ostvarivati kolek-tivnu
sigurnost U isto vrijeme
"politika ne miješanja" dala je
mogućnost Hitleru da pretvori
Njemačku u oružani logor i da poč-ne
1939 godine novu razbojničku
agresiju u cilju stvaranja svjet-ske
hegemonije Njemačke
Ovo su bili osnovni uzroci radi
kojih versaljski mirovni ugovor ni-je
mogao ispuniti zadaće koje su
pred njim bile postavljene Taj
ugovor kojeg je Njemačka uz po-puštanje
pobjeditelja počela naru-šavati
odmah poslije njegovog
potpisa prestao je živiti kad jo
Njemačka odpočela drugi svjetski
rat
Izučavanje grešaka Versalja i
poslije versaljskog doba nije to
samo akademsko izučavanje To
izučavanje važno je prije svega
radi toga što ono može i treba da
odvrati od ponavljanja sličnih gre-šaka
Njemačka agresija sto jala je
čovječanstvo jako skupo i nebi se
smjelo dozvoliti da budući mirni
ugovor koji će doći nakon poraza
Hitlerove Njemačke i njegovih
pomagača ponovi sudbonosne gre-ške
Versalja
UREDNIŠTVO I UPRAVA
Svim pretplatnicima pravoslavne vjere želimo:
VESELE BOŽIČNE BLAGDANE
odlučnošću sve dok se potpuno v
uništi fašizam
Naš bivši vodja dr Maček po-kazao
je da je izdajnik Od svih
njegovih mnogobrojnih zločina os-vrnuti
ću se samo na četiri naj-važnija
Maček je počeo sa svojom izdaj-ničkom
aktivnošću davno prije ra-ta
kada je napustio učenje braće
Radića Program Hrvatske Selja-čke
Stranke jasno govori da
stranka izvadja slavensku politiku
Takvu je politiku vodio Stjepan
Radić Ali Maček nije htjeo imati
ništa zajedničkog sa Rusijom Nje-gova
orijentacija bila je prema fa-šističkim
držaama I on je u mar-č- u
1941 u stojstvu podpredsjedni-k- a
lađe sklopio pakt sa našim ne-prijateljem
Maček je počinio još veće izdaj-stvo
kada je izrod Pavelić došao
na vlast u našoj zemlji Maček nje-ga
nijo razgolićavao nije objasnio
hrvatskom narodu u kakav ga po-nor
vodi Pavelić Na protiv u
svom radio govoru Maček je ape-lirao
na hrvatski narod da se "po-ko- rr
i pozvao članove Hrvatske
Seljačke Stranke na suradnju sa
ustaškim vlastima Istina tek ne-koliko
renegata se odazvalo toni
apelu ali Maček je nastavio sa
propovjedanjem otvorene i prik-rivene
suradnje sa ustašama Hr-vatski
narod neće i ne može zabo-raviti
tog izdajstva jer ga ono
stoji mnogo krvi 1 mnogo života
Maček nije nikada osudio svojih
uskih kolega radi njihove suradnje
sa četnicima radi podupiranja
reakcionarne "veliko-srrske- " vla-de
Pa čak i nakon što su četnici
ubijali Hrvate Maček i njegova
klika nisu prekinuli sa četnicima
nisu razgolićali njihove izdajničke
uloge Štoviše Mačekovi su agenti
čak uspostavili Tezu sa četnicima
pod firmom tako zvanog "gradjan-sko- g
bloka"
Konačno Mačekov četvrti zlo-čin
za kojeg i on snosi odgovor-nost
jest — brutalno ubijstvo se-ljačkog
pjesnika i borca Miškine
i ostalih sinova našeg naroda koje
su poubijali ustaše Maček čak nije
ni ilegalno osudio taj zločin usta-ša
Maček je pozivao Hrvate da stu-paju
u domobranske trupe Njego-vi
agenti Bjelovičić Jančiković
Bojko Krstulović Draško Kaliter-n-a
Jurišić i drugi izvadjall su nje-gove
naredbe i prisilno upisivali
Hrvate u redove domobranaca us-taša
i anti-komunistič-klh
banda
tjerali ih na prisilan rad za Talija-ne
J Nijemce
članstvo Hrvatske Seljačke
Stranke osudjujo i žigoše izdaj-stvo
dr Mačeka On neće izmaći
narodnom sudu I
Hrvatski narod je rastrgao mre-že
koje je Maček sa svojom klikom
pleo Hrvatski je narod zauzeo
put koji odgovara programu naše
partije njezinim borbenim tradi
cijama i demokratskim aspiracija-ma
Mi smatramo da je mjesto Hr
vatske Seljačke Stranke u oslobo-dilačkom
pokretu Na pitanjima
medjunarodne socijalne i vanjska
politike program Seljačke Stranke
se u ciielostl podudara sa progra
mom narodnog oslobodilačkog po-kreta
Danas kada se rat približuje
kraiu kada dolazi odlučujući čas
— dužnost je svekolikog članstva
Hrvatske Seljačke Stranke ma tko
oni bili da se okupe u pojačanim
redovima boraca za oslobodjenjc
Jugoslavije i za poraz fašističke
Njemačke
Jaka vlada nije ona koja
se oslanja na poli-cijsku
silu
Moskva — Opisujući najnovija
političku situaciju u Finskoj Prav-da
ističe da se nedavno u toj zem-lji
održavala konvencija demokrat-ske
partije čiji vodja Vaino Tan-ne- r
nije niti jednom riječju kriti-zirao
Hitlera ili kojeg bilo nacisti-čkog
vodju
Tanner je naravno u svom go-voru
apelirao na podržavanje jake
finske vlade — kaže Pravda ali
na njegove apele za jaku vladu
finski radnici će drugčije odgovo-riti
Oni će reći da u jakoj vladi
ne gledaju policijsku vlast ili zat-vor
finskih reakcionaraca nego
nacionalni demokratski Instrume-na- t
koji ima izražavati slobodiu
volju sveg naroda
Pravda dalje podvlači da neza-visnost
Finske nije ugrožena po
nlezinim nriiateljima nego po ne
prijateljima u čije je ruke bila pre-dana
"Podržavanje prijateljskih
odnosa i tijesne suradnje sa Sov-jetskim
Savezom ne ogrozuje Fin-sku
nego naprotiv to samo kori-sti
njezinim interesina" Pri svr-šetku
Pravda zaključuje da se na
državnim upravama finske još uv-je- k
nalazi mnogo fašista i njihovih
prijatelja
MACEKA
Partizani na braniku
narodnih prava
Dopisnik N Y Herald-Tribun- e John Chabot Smith jav-lja
iz Rima slijedeći članak:
"Cijelim putem po cesti koja vodi kroz klisure od Splita
do Dubrovnika tj prvi dio puta na mom povratku u Rim
poručnik Božidar Baković od Narodne Oslobodilačke Vojke
nastojao je da mi mješavinom srpsko hrvatskog i talijanskog
jezika dade konačnu poruku američkom narodu On je na
svaki način htjeo da sa mog kratkog boravka u Jugoslaviji
ponesem ispravne utiske
Premda znam talijanski tek malo a srpsko-hrvats- ki još ma-nje
on mi je svoje gledište sasvim točno objasnio U glavnom
rekao mi je: "Jugoslaveni žele da budu slobodan narod
mi hoćemo da budemo ujedinjeni i nezavisni Mi nećemo vise
sukoba izmedju Srba i Hrvata i drugih naroda Jugoslavije Mi
hoćemo da budemo jedan narod ujedinjen u jodnu federativ-nu
demokratsku zajednicu
"Mi nećemo da se druge države upliću u naše poslove
Mi znamo zašto se borimo i nitko nam neće spriječiti da naš
cilj postignemo Mi nećemo da se kod nas dogodi što so do-gadja
u Grčkoj Mi hoćemo da budemo prijatelji sa američkim
narodom i hoćemo da budemo slobodni nezavisni i demokrat-ski"
Riječi poručnika Bakovića bilo mi je tim lakše razumjeti
jer je njihov značaj odgovarao mnogim stvarima koje sam
vidio i čuo u Jugoslaviji i koje odrazuju nepokolebivo uvjere-nje
Partizana da su oni istinska Jugoslavija i da jo njihova
vlada za tu zemlju ispravna vlada Svakoga koji im pomaže
oni smatraju prijateljem a svaki koji podupire kralja Petra II
ili pokuša da im nametne vladu u eksilu smatraju neprijate-ljem
Najjasnije objašnjenje partizanskog stanovišta prema en-gleskoj
politici izrazio jo tajnik Narodnog Oslobodilačkog Vi-jeća
Dalmacije na 5 decembra kada je u razgovoru o nedo-vazan- ju
relifa rekao: "Ako ratni brodovi mogu doploviti ova-mo
zašto no mogu brodovi sa relifnim materijalom?"
Ni jedan brod sa hranom i drugim relifnim materijalom od
United Nations Relief and Rehabihtation Administration nijo
još doplovio u Jugoslaviju ali kada jo nedavno jedan engle-ski
krstaš stigao do jedne dalmatinske luke nije mu za deset
dana bio dozvoljen ulaz tek nakon deset dana mogao je da
doplovi u pristanište ali uz uvjet da nije u luci "po zvaničnom
poslu"
Partizanski upravnici u Dubrovniku razgovarali su o UN-RRA
pitanju na 30 novembra i premda nisu bili tako otvoreni
kao njihovi predpostavljeni u Splitu oni su se izrazili da dok
je delegat Jugoslavije kod UNRRA član vlado u eksilu orga-nizacija
maršala Tita neće da ima išta zajedničkog sa UNRRA
Na isti način dok so Partizani boje da bi prisustvo engleske
vojske u Jugoslaviji moglo voditi pokušaju da se narodu na-metne
kralj Petar dotle će relifnoj misiji UNRRA-- e biti nemo-guće
djelovati u Jugoslaviji jer potonju organizaciju obično
prati u zemlju englesko-američk- a vojska
Na Amerikance so ne gleda u Jugoslaviji sa toliko sumnjo
kao na Engleze jer Amerikanci ne samo što su odustajali od
svake vojne operacije u Jugoslaviji nego su u mnogim poje-dinim
slučajevima kroz svojo predstavnike došli do tijesnog
razumijevanja sa Partizanima s kojima su radili
Dok su američki vojnici na 29 novembra prevezali u tra-kovima
jugoslavensko stanovnike uzduž obalo i pomogli Par-tizanima
spasiti jedan veliki njemački top Englezima je bilo
zabranjeno da prevažaju narod Mnogi engleski oficiri u Jugo-slaviji
su sinovi aristokratskih roditelja i njima je teško razu-mjeti
stanovište proleterskih Partizana
Zaporožje se diže
iz pepela
Piše: M AZAKIN
Moskva (Brzojavno Novosti
ma) — Plamen jo još uvjek sije
vao nad gradom Zaporožje (ukra-jinskim
gradom) i tragovi krvi Jo-uvj- ek
su bili pomiješani sa vodom
na Dnjepru kada su se predsta-nic- i
sovjetske vlade i narodni vo
dje povratili u grad nakon je osi --
bodjen od njemačkih porobljivača
Ovaj nekada cvjetajući industrija!
ni grad Zaporožje bio je poslijt
izgona Nijemaca pretvoren u hrpo
ruševina i dima Za vrijeme njih"-vo- g
vladanja Nijemci su svim ras
položivim sredstvima poubijali ne-koliko
hiljada sovjetskog naroda i
uniStili sva industrijska poduzeća
uključiv i dragocjeni sovjetski go-rostas
— električno poduzeće na
Dnjepru pa onda tvornice čelika
iluminiuma i drugu industriju
Prije nego su bježali iz gradi
hitlerovci su minirali i zapali' i
skoro sve stanove novog socijalis-tičkog
grada o5ttiM da kazališ-ta
bolnice Škole itd U mnogm
zgradama postavili su bombe koje
su kasnije nakon duljeg vremena
eksplodirale Sve ulice i dvorišta
bila soi puna ruševina kamena cig-le
i drva
Prognan iz grada po Crvenoj
Armiji neprijatelj se za stanovito
vrijeme zabarikadirao u predgra--
dju i talno na grad otvarao vatri
iz topova i murlara Ali usprkos
neprijateljske vatre popravcima i
ponovnom izgradnjom u gradu se
odmah započelo
Stanovništvo uzelo je aktivnog
učešća u obnovi svog grada Or-ganizirane
su brigade za gašenje
vatre dok su pojedini odredi Crve-ne
Armije tražili i čistili bombe
pod zgradama Hiljade stanovnika
raznih zvanja i zanimanja — rad-li- ci
liječnici učitelji profesori
kućedomaćice i drugi dobrovoljno
su radili po nedjeljama samo da
se grad što prije stavi u normalno
stanje Za kratko vrijeme postav-ljene
su vodene cijevi popravljena
željeznička stanica izgradjene no-ve
pekame i grad djelomično očiS-će- n
Glavnije ruševine bile su očišće-ne
u roku od dva tjedna Na inici-jativu
omladine iz aluminijskog
poduzeća poduzeti su koraci za
čišćenje svih glavnih prolaza kroz
Zaporožje Njihov primjer slijedi-la
je omladina iz drugih poduzeća
Na ovaj način ponovno je stavljen
asfalt po gradskim ulicama po-pravljeni
su pločnici stavljena jo
U promet poulična željeznica i po-pravljeno
nekoliko većih zgrada
Omladinske organizacije poslala
su hiljade svojih članova u pomoć
izgradnje i popravak kuća za na-rod
Razumljivo je da nije laka
stvar brzo popraviti sve porušene
kuće Trebat će nekoliko godin
stalnog i napornog rada dok sve
dodje u predratno stanje Ali ipak
mnogo kuća je popravljeno i na-novo
izgradjeno u prvoj godini
nakon je grad oslobodjen Iz cigle
i drugog gradjevinskog materijala
od tri kuće napravljena je jedna
Kućedomaćine momci i djevojko
u okrugu Ordjonikidze izgradili su
na vlastitu ruku dječje uzgajališ-te
te nabavili sve potrebno pokuć-stvo
i opremu Kolektivni farmeri
u kotaru Zaporožje koji su nasta-vili
mainkii£ obradjivanjem po-ljoprivrede
posLH su u grad veli-ke
narudžbe za pojedine dijelova
(Ttm m sa rlr i)