Novosti, February 15, 1944

              'I' LPJIII "iwHmpi' nu H
Utorak 15 feb 1944 "NOVOSTI" STRANA 3
STO JE ČOVJEK Organiziranje rudara
ČOVJEKU? u Flin Flon-- u
M ŠARAR: Jan 12-4- 4 St Loui Mo
Čovjek je čovjeku danas vuk al' znamo da j i brat
Dok njegovom klanju sada ko je tome kriv'
Ko je krivac ko je začeo ovaj svjetski rat?
Da li će trag čovječanstva od njeg ostat liv?
Nacizam je krivac svega ovog groznog pakla
Kojega će združen narod u borbi strovalit
Jer fašizma trula kula ona j' sva od stakla
Nju će samo žedne hijene ljudske krvi 2alit
Pad nacizma oživjeti će narodne slobode
Bez bojazni nad njim kletog nacističkog mača
K tome cilju i pobj-jd- i borbe nas svih vode
Gdje čistimo cijeli sv'jet od tog naci-drač- a
Izlegla se nacistička kuga na naš sv jet
Koja hara pljačka davi ljudi od nje ginu —
Malodobni stari mladi — sav najbolji cv'jet
Kojih povjest još ne pamti za takvu živinu
Nad zvjerka počela j' rat — svaki ju proklinje —
Ona j" krivac Pred sud s njome narodnoga gnjeva
Ta divlja zv'jer slobodu nam na križu raspinje
Za to će Set — našom plaćom — plod njenog usjeva
Lavovski se narod bori prot' naci-nema- ni
U koštac se uhvatismo na život i smrt
lest platit će nam zato skupo "nad-Ijudl- " Germani
Nacističku tu aždaju mi ćemo ju — strtl
Gledajte ju gdje crkava — Još je fiva molo —
Koprca se rogobori sto? Sva je malaksala
Toj nemani od udarca već je priteiealo —
Za to djelo savezničkoj vojsci ide hvala
Milijoni slobodara vojske saveznika
Svi se divno hrabro bore za ljuaska nam prava
Britanija i Rusija Kina Amerika
Partizani našeg Tite iz rodnog nam kraja
Pobjeda je naša stalna već je na vidiku
Dok za pogreb zlog nacizma bud'mo svi grobari —
Niti traga nesme ostat' grubom nasilniku
Neka ljudi mira i pravde budu — gospodari!
Neka svaki jos svoj dio djelom doprinose
Gdje se zadnji Čin nacizma smrti odigrava
Da se narod zauvjek te zv'jeri otrese:
Da od naših udaraca vječnim snom — saspava'
Naši mladji pitat' će nas što smo uradili
Na kojoj smo strani bili ovog groznog rata
Da li smo se neutralnim zidom ogradili
D' smo bili za fašistisle ili brat uz brata?
Historija budućnosti piše se u krvi
Ljudske krvi nevinosti patnje i stradanja
Pa se pila: ko je bio na bojištu prvi
Prot' nacizma glavnog krivca ovog ljudskog klanja?
Melnlmo se svi na rekord u povjestl knjigu
Da smo bili hrabri borci protivu nacizma
— Ne ko oni koji kažu u džepu mu figu —
Da j' po nama zakopana tiranska mu čizma
S tom akcijom — a na diku budućega roda —
Zakopan će bit fašizam ratne smutnje kamen
Nad kojim će ostatcima niknuti sloboda —
Čovjek će bit brat čovjeku na sve vijeke AMEN'
Piše: ILIJA EHRENBURG Pad Pariza
TREĆI
(139)
"Bojao sam se da ću morat ki-hat- i"
— smiješeći se rekao je
"Bilo mi je tako zaguiljivo da
Sam jedva izdržao"
"Dati ću vam nešto jesti" — re-kla
je Agneza
Na sreću ostalo je nešto juhe u
loncu malo kruha i nekoliko sala-te
"Već nismo od jučer jeli — re-kao
je jedan vojnik koji je požud-ne
gutao kruh
"Sad se morate dobro odmoriti"
— rekla je
"O ne Počekati ćemo još jedan
at ili nešto više dok se sve umiri
i ofid--a moramo dalj Rado bi došli
u Otartres Tamo nas čeka jedan
čovjek On će nas uputiti dalje"
"Ali kud ćete ići iz Chartresa?
Nijemei su posvuda
GWWi su jedan u drugoga
NJiheve oei su ispitivale da li njoj
ijVi reći
"Ml Mfei smjeli teU govoriti
DIO
— rekao je jedan vojnik "No po-što
vidimo da si iskrena žena mi-slim
da ćeš nas razumjeti Mi že-limo
doći u London do generala
de Gaulla da nastavimo borbom"
"Nastaviti borbom?" — pitala
je naivno "Ali već je podpisan
mir"
Jacques je povećanim glasom
primjetio: "Po kome je potpisan
mir? Po izdajnicima!"
"Ne govori tako glasno" — opo-menuo
ga drugi vojnik Tada se
okrenuo prema Agneti i rekao:
"Rat još nije gotov Ja sam bio
kod Dunkitka Moj brat Jacques
još uvjek očekuje da će biti poz-van
Svi pošteni ljudi se imaju
boriti Vidiš što su učinili iz Fran-cuske!
A kod Beauvaisa Ne
neću govoriti o tome Kažem da
rat još nije gotov General de
Gfiulle nas svih poziva u vojsku
Čuli smo ga kada je govorio preko
radia Iz Chartresa ćemo otići u
Urittanv Od tamo će nam biti
Nakon je saveznička vojska oslobodila mjeMo Lagone stanovnici su se tratili natrag
lje jedan talijanski mladić todi svoju staru baku koja se vraća u oslobodjeno mjesto
Sve češće i teže nesreće u rudnici-ma
Porcupine Kempe
Schumacher Ont — Porcupine
kempa je okolica u Sjevernom On-tar- iu
gdje se nalazi 10 do 12 zlat-nih
rudokopa u kojima se radnici
dnevno nalaze u borbi za koru kru
ha sa tvrdim kamenom u dubini
do 7 hiljada nogu pod zemljom
Nema dana da se ne dogodi ka
kva bilo nesreća Na manje nez
gode već snio se priučili pa ih niti
ne spominjemo držeći da je ovo
stvar prirodna i da mora tako biti
No zadnje vrijeme u poćetku ovo-ga
mjeseca dogodilo se više većih
nesreća
Na trećeg februara u 2 sata po-slije
podne u Mclntvre mine nas-tradao
je naš zemljak Juraj Bolj-kov- ac
rodom iz okolice Karlovca
Ovdje ima ženu i dvoje djece Ra-deći
na 3200 stopi komad rudače
se odvalio na njega i nanesao mu
lakše ogrebotine na licu i slomio
nogu u gležnju I'revežen je od-mah
u bolnicu gdje je pregledan
i stavljen u gips kojeg su poslije
morali rezati jer mu je noga ote-kla
Na istoj majni izmedju 3 i 4'
februara u noći nastradao je na
3800 stopi engleski radnik Kddy
Villiam i nas zemljak Josip Sar-kot- ić
(Lićan) koji je pobijen istu
noć na 2800 stopi njegovo je sta-nje
dosta slabo Na njega se od-ronila
veća hrpa kamenja Josip
ISPRAVAK
U broju Novosti 459 od 27 ja-nuara
izašao je članak pod naslo-vom:
"Ukrajinski radnici kupe po-moć
za na?e partizane" U toni
članku se veli da je naš prijatelj
Mikša Tomas po narodnosti Uk-rajinac
To je pogrešno jer Mik-ša
Tomas je po narodnost Srbin
iz Divosela općina i kotar Gospić
Lika Molimo prijatelja Mikšu To-mas
da nam oprosti na ovoj po-greški
a čitaoce da ovo uzmu do
znanja
lako otići — ribari će nas odvesti
preko Najglavnije je da izadjemo
iz Pariza Kaput imam i uru ali
gledaj na ovo "
Pokazao je na svoje vojničke
hlače Agneza se odmah primila
posla Za nekoliko minuta našla
je hlače koje su ostale od izbjegli-ca
Vojnik ih je navukao na sebe
Svi su mu se smijali Malo su bile
prekratke ali ipak ih je iskoristio
Agneza je iznenadno rekla:
"Imala sam muža pa mi je ubi-jen
na fronti što će mi sada po-bjeda?"
Mislila je da se prepire
sa Pierrom pa je za časak planu-la
"Važno je nešto drugo: pita-nje
je-- što je u duhu naroda Ali
narod misli samo o granicama i
mapama "
"Duh je upravo ono o čemu mi
mislimo!" — zavikao je Jacques
(I opt je onaj vojnik primjetio:
"Ne govori tako glasno!") "Da
da duhl A na mapi je Francuska
Da evo je upravo ovdje Kad
Francuske nebi bilo ja nebi živio
Meni je osamnaest godina i ja ho-ću
još dugo živiti što ako nas
ubiju? Pa netko će i ostati Evo
ti imaš sina I on je Francuska
Nije li tako?"
Ona je okretala glavom u znak
neodobravanja: opet nije uvjerena
Ali kada je ovoj trojici mladića re-kla
zdravo toplo ih je poljubila
i u njetinim očima pojavile su ee
šute
Tada je sjela uz Doudoa 1 pla
se nalazi ovdje u bolnici preki-nuta
mu je noga iznad koljena oz-lijedj- en
prsni koš rebra i ledja
K njemu je dozvoljen pristup sa-mo
bližnjim rodjacima ćali Micu-lini- ć
naš Primorac je pobijen na
4 februara na danjskoj šikti Nje-ga
je udarila "šut-bara- " Za uda-rac
bi se moglo reći da je bio dos- -
NEDA TITOVE SLIKE
BADAVA
Kapuskasing Ont — U ovome
listu naći ćete Money Order u iz-nosu
od $800 Isti su za 16 kalen-dara
sa Titinom slikom koje ste
mi poslali za rasprodaju Kako
ste ml tom prilikom dali znati da
akoli mi nije moguće rasprodati
se kalendare da ih razdjelim
medju narod badava Ali ja mis-lim
ovako ( ne znam da li sam na
pravom putu ili ne) da ono nebi
bila nikakva osoba koja bi to na-pravila
da uzme kalendar besplat-no
pošto sada nije vrijeme tako-vo
da čovjek nebi imao pedeset
centi u džepu Ja sam mislila da
neću trebati nikoga ni pitati hoćeli
kupiti istu sliku i kalendar ali je
na više mjesta bilo obratno
Zato sam i zakasnila da vam
pošaljem novac za njih jer ih ni-sam
mogla sve prodati medju na-šim
ljudima pa sam ih nosila u
kuće drugih narodnosti i medju
njima sam ih rasprodala Nisam
mogla dozvoliti da i jedan prodje
onako besplatno jer ako netko ne-će
da da pedeset centi za njega to
znači da ga ne želi vidjeti Mogla
bi o tome više reći ali ću za sada
ostaviti ako bude potrebno učinit
ću to drugom prilikom Oprostite
što ništim bila u stanju da vam
novac prije pošaljem
Mrs M Zubčić
kala Njezine suze trajale su sa-mo
nekoliko minuta ali njoj je
izgledalo dugo vremena Iznenadno
je zacvilila i otrčala do prozora
Hitci su odjekivali posve blizu
Doudou se probudio i počeo plaka-ti
Vrata su se naglo otvorila i Ni-jemci
su dotrčali u sobu
Agneza je prepoznala francu-skog
policajca koji je i prvi puta
bio sa Nijemcima Policajac je za-vikao:
"To je ona!" Njemački ofi-cir
je nešto rekao i dvojica vojni-ka
su nju uhvatili Oficir je Fran-cuzu
rekao: "Kako si njim mogao
dozvoliti da pobjegnu?" Doudou
je plakao Vojnici su Agnezu od-veli
u automobil Svezali su njoj
ruke ali nije osjećala boli niti
straha Kroz njezinu glavu prola-zile
su misli "Što će sad Doudou?"
Tada je slabim glasom zavrisnula
"Ovo nije Ijubavfll zagrljaj" —
grubo je rekao Nijemac
Noć je bila naročito tamna Ag-neza
je mislila da vidi šumu —
pogrešno je uzela kuće za stabla
Tada su ju vodili po dugačkom
hodniku koji je mirisao po koži
kupusu i mokraći Gurnuli su ju u
praznu sobu "Ja nisam u zatvoru"
— mislila je u sebi Ali što je ov-dje
bilo prije? Na podu su bile
pjege od tinte Možda je ovo bila
škola? Mislila je da vidi Iier-rin- o
lice Osjećala je kao da gleda
preko njezinih ramena i da ju lju-bi
Kako šija ova mala žarulja! Pri
ćvršćena je tijesno uz sami zid
Ov- -
ta žestok pošto je sa desne strane
udaren a na lijevo uho mu je is-kočila
krv Isti radnik je ranije
pred par godina bio teško pobijen
tako da je sav bio omotan u gipsu
kroz više mjeseci I sad se stara
rana ponovno ozlijedila Ova čet-vorica
radnici su kod Mclntjre
mine i stanovnici Schumachera
Na 3 februara oko 5 sati poslije
podne pobijen je na Holinger mine
jedan od najaktivnijih ukrajinskih
radnika u ovoj koloniji Mike Ka-r- ol
On je podpredsjednik unije
lokala 241 Dio je aktivan na svim
poljima rada radničkih organiza-cija
i uvijek aktivno i odvažno za-stupao
i tražio radnička prava
članovi svih radničkih organizaci
ja i raznih grupa kao i svi radni
ci ove okolice koji su poznavali
Mike Karola bili su potreseni ka-da
su čuli o njegovoj nesreći Ka-da
su liječnici zatražili tko će da-ti
svoju krv za Mike kroz par sati
javile su se 52 osobe starih mla-dih
muških i ženskih i od svih
narodnosti
Njih trojica su radili zajedno
kada se je nad njima odronio je-dan
komad rudače koji je pogodio
Mike po glavi probio mu inaj-nersk- u
kapu i zabio se duboko u
glavu Odmah mu je pružena prva
pomoć ali je bila potrebna i ope
racija No pošto specijalista za
operacije na glavu nije mogao do-ći
iz Toronta stoga je on otprem-ljen
drugog dana u Toronto
Iz Toronta su javili da je ope-racija
dobro uspjela da su mu ra-nu
očistili i da se njegovo stanje
popravlja Naša je vruća želja da
Mike što skorije ozdravi i medju
nas se zdrav povrati Odavle su
mu već poslani razni brzojavi i
cvijeće od više organizacija Mike
ima u Timminsu ženu i jednog si-na
Svi ostali ozlijedjeni imaju ov-dje
svoje obitelji
Izvjestitelj
Sjela je'na pod i naslonila se pre-ma
zidu Mislila je o Doudou koji
je ostao sam Obuzeta je bila
očajem i zdvojnošću Iznenadno je
zadrhtala na zidu je čitala riječi
koje je netko napisao iglom ili
čavlom: 'Zdravo mama! Zdravo
FrancuskaV Zašto je pokraj toga
Agneza htjela napisati: 'Zdravo
Doudou?' Zašto je to njoj izgle-dalo
kao polakšanje? Ali nije ima-la
čavla Gledala je u svoje kratke
nokte da bi njima napisala i po-čela
plakati Tada je pomislila:
'Oni mladići su sigurno pobjegli
Doći će do generala Jacques je bio
tako lfjepi mladić U svim dogo-djajim- a
njezinog života ovo je
njoj izgledalo najvažnije — oni su
morali pobjeći
Odvedena je na ispitavanje
Njemački oficir koji je dobro go-vorio
francuski odstranio je tuma-ča
Oficir je njoj rekao: "Ja sam
živio dvije godine u Grenoble
Krasni je to grad" Oficir je bio
prijazan i htjeo ju je umiriti: "O
tvojem sinu mi smo uzeli brigu"
Tada ju je pokušao prinuditi da
govori: "Reci mi tko su oni mls- -
dići pa ćemo te pustiti"
Agnezino ćutanje mu je dodija
lo "Madama" — rekao je "Ji
nemam mnogo vremena Ti ćutlš
je II? Onda si engleska špijunka"
Ona je kimnula glavom "Je-sam"
— rekla je Njesine oči po-stale
su meke i osjetljive "Jest
špijunka sam" — ponovi! je
Flin Flon Man — Pred neko
vrijeme sastali su se radnici Flin
Flona uposleni kod HBM and
Smelter Co a organizirani u In-ternational
Union of Mine Mili
and Smelter Workers Na tom
svom sastanku zaključili su da sa-zo- vu
javni masovni sastanak svih
rudara za 30 januara 1944 Miting
sv je održao rečenog dana u Com-muni- tv
Hali u 2 sata poslije pod-ne
Hala je bila dupkom puna da
nije bilo više mjesta za sjesti ili
stajati Računa se da je bilo preko
pet stotina ljudi prisutno Izme-dju
istih doilo je i nekoliko viso-kih
basova i onih koji su u tako
zvanom "Wellfair Board-u- "
Miting je otvorio Vilfred Ba-ker
i predstavio prisutnima glav-- g
govornika Larry Bennett-- a
unijskog organizatora Tu se je
i'dmah digao jedan od Wellfair
boarda i kazao da je običaj da
se pjeva O' Kanada prije nego se
počne sa mitingom Na Sto su se
svi prisutni ustali i odpjevali O'
Kanada
1 'osi ije toga počeo je da govori
L Bennett Odmah čira je on po-čeo
govoriti digao se je jedan od
Vellfair boarda i počeo da upada
govorniku Ali ga je govornik sa
par riječi ušutkao i miting je do
konca prošao u najboljem redu
Da vam bude jasno što je to Well-far- e
board a zove se još i HBM
and Smelter Emplovees Wellfair
board uspostavljen je još 1934 uz
čiju je pomoć kompanija uspjela
da terorom i nasiljem slomi tada-šnji
štrajk rudara u ovom mjestu
Bennett je počeo govoriti o po-trebi
organizacije Govorio je
preko tri sata bez ikakve smetnje
U svom govoru obuhvatio je mno-ga
pitanja i istakao mnoge ubjed-ljiv- e
argumente zašto se radnici
trebaju organizirati Kada je došlo
vrijeme da se na njega postavljaju
pitanja bilo ih je više na koja je
Još za pomoć SSSR iz
Monireala
Montreal Que — Ovime želimo
javiti svemu našem narodu u Mon-treal- u
glede kampanje za pomoć
Sovjetskom Savezu koja je poče-la
još u mjesecu decembru pro-šle
godine i trebala biti završena
koncem januara da je produlje
na do 30 marta Komitet umolja-va
svakog radnika i radnicu sva-kog
čovjeka i ženu da svi porade
što je najviše moguće na sakup-ljanju
svakovrsne robe medicine
novca i drugog kako bi još kroz
ova dva mjeseca odaslali na hi-ljade
tona robe kao pomoć juna-čkim
sovjetskim narodima
Ovdje vam šaljem imena koji
su naknadno ili po drugi put daro-vali
u robi za SSSR A to su:
B Beunbaun B Tomašić P
Putnik I Bažić L M Oscovitek
V Ružić S Gegal I Kavčić J
Antolin N Perozić A Ružić I
Taras L H Hber P Siladi M
Kružić 1437 De Cullion St I
Kavčić P Rudić J Weity G
Cer I Bašić
Svima drugovima i drugaricama
najljepše se zahvaljuje komitet
I Bašić
ISPRAVAK: U posljednjem iz-vješću
darovatelja u novcu ispuš-teno
je ime M Pahlić koji je da-rovao
$600 Takodjer je pogrešno
napisano ime B Airaldi ( u novini
stoji B Aizandi) on je darovao
$2000 Molimo da se ovo primi do
znanja
"Zašto ste došli u našu zemlju
Svatko je protiv vas Čak i djeca
Neću reći tko su oni mladići Hva-la
bogu da ih samo niste ulovili
To je glavno A vi mene možete
ubiti Ja vam nisam potrebna Ne-znani
čak ni kako strijeljati"
Sada je osjećala da je spremna
umrijeti Taj osjećaj je podigao
njezin duh i razveselio ju Tek
pred kratko vrijeme prepirala se
sa onim mladićima Sada je htje-la
ponoviti ono što oni njoj
govorili %
Nijemac je uzrujano gurnuo tin-tami- cu
na stolu "Dosta je ovog
brbljanja!" — rekao je "Ti nisi
ovdje da održavaš govore Ti si
ovdje da nam daš informacije Bu-di
tako dobra pa mi odgovaraj Da
li poznaš one mladiće?"
"Poznam ih"
"Pa tko su?"
"Francuzi su"
Oficira je uhvatio bijes Obično
se uvjek dobro ponašao i tek pred
godinu dana je svojom niježnošću
veselio gospodje u Svvinemunde
ali sada je stupio pred Agnezu i
udario ju Ona nije plakala Jed-nostavno
je podigla ruke prema
svojim ustima i postala začudjena
kada je osjetila krv Sada je bila
bez ikakvog čovjećanskog osjećaja
pa je nije ni bolilo niti je bila sr-diti
na brutalnog oficira
(Nastavit će s)
govornik svima na najbolje zado-voljstvo
odgovorio izuzev ono par
u Wellfalr board-- u koji su postav-ljali
smiješna i smutljiva pitanja
samo kako bi na taj način unesli
zabunu medju rudare i pokolebali
ih u ispravnost organizatorovog
govora Na primjer jedan je pos-tavio
pitanje da koliko se unijskog
novca šalje iz Kanade u Ameriku
Kada je dobio odgovor da se no-vac
ne šalje u Ameriku već da sav
ostaje u Kanadi on se nije stime
pomirio već je stavio okladu da se
novac šalje Zatim je unijski or-ganizator
odgovorio da od ubrate
unijsko članarine 35 centi ortaje
u lokalu unije a 05 centi se šalje
na glavni ured unije u Vancouveru
a ne u Ameriku Nakon čega taj
koji je postavio okladu znajući
unapred da bi izgubio povukao je
okladu Zatim se je ustao drugi 1
postavio pitanje na Larry Bennett--
a da li je njemu itko rekao da
nema demokracije u Flin Flonu ili
kod HBM and Smelter Co Na
što mu je govornik rekao da ne-ka
on reče koliko je HBM and
Smelter Co bez razložno i neo-pravdano
odpustila radnika od go
dine 1934 pa će se vidjeti koliko
je demokracije kod iste kompanije
Na što je ovaj kaponja iz Well- - fair boarda kao riba zašutio Po
slije toga miting je bio zatvoren i
ljudi su se polako razišli svojim
kućama
Medjutim nekoliko dana poslije
mitinga raznašaju se glasine po
mjestu da kako će kompanija za-tvoriti
posao na nekoliko mjeseci i
kako će narod Flin Flona glado-vati
i tome slično A na drugu
stranu basovi su poslali svoje
vjerne sluge da idu po majni od
radnika do radnika da se upisuju
u kompanijsku uniju to jest u
Vel!fair board Ali do sada imadu
slabu sreću pa su već počeli pos- tajati biti nasrtljivim
Nadati se je da im ovoga puta
neće uspjeti njihovim prljavim i
prozirnim lažima obmanuti i za-strašiti
rudare i narod Flin Flona
već da će rudari nastaviti svojom
borbom i radom na izgradnji uni-je
jer danas nije vrijeme kao što
je bilo nazad nekoliko godina A da
je tako svjedoči i to što naša uni-ja
svakim danom sve više i brže
raste Zato rudari vi koji još ni-ste
članovi svoje unije pristupite
u svoju organizaciju jer sada je
vrijeme!
član unije
Mi još nismo osjetili
ratnih strahota
So Porcupine Ont — Vlasti-tom
željom i svojim osjećajem a
na pogled današnje situacije u svi-jetu
napose naše stare domovine
ponukana sam da i ja kažem nešto
što treba da radimo u današnja te-ška
vremena Ponekada ovdje mi
se tužimo i žalimo da nam je te-ško
Ali moje je mišljenje da na-ma
nije tako teško iako nemamo
sve što bi mi željeli Mi još uvijek
mirne duše spavamo u toplim ku-ćama
i sa svojim obiteljima Naše
su kuće još uvijek cijele ne nišo
se i ne pale se nismo gladni goli
i bosi 2ivimo i radimo u miru i
poneki od nas još uvijek misli da
može nešto steći
Ja mislim da bi mi svi više mo-rali
milui na strahote i patnje
naše braće u starom kraju što se
od njih stvara i kakvi oni trnoviti
put prolaze i teški križ na svojem
izmučenom tijelu nose Pokraj to-ga
su gladni žedni goli i bosi
Medjutim i pored svih nestašica i
siromaštva koje podnose oni se
bore kao lavovi koliko za sebe sa-me
toliko za nas za čovječanstvo
i pravicu
Zato braćo i sestre složimo se
svi i pomolimo koliko najviše mo
žemo našu braću u starom kraju
na njihovom teškom i trnovitom
putu pa da w jednom nakon se
izvojuje pobjeda sastanemo i slo-bodno
i jednako živimo Pomoli
mo im moralno i materijalno utu-ci
zajedničkog neprijatelja Jedna
naša narodna poslovica kaže: "Slo-žna
braća kuću grade a nesložna
razgradjuju" Pogledajmo kako
smo sa slogom i jedinstvom iz na-še
Zajednice isprašili Milana IV-tra- ka
prijatelja domobranaca i
pavelićevaca Tako isto slogom i
jedinstvom mi možemo pomoći na-šem
narodu da istrijebi u starom
kraju sve pavelićevce nedićevee i
mihajlovićevce
Stupajmo putem sloge i jedin-stva
dok je vrijeme i dobra prili-ka
čim prije tim bolje jer kasni-je
biti će teie nama i našem na-rodu
Sjetimo se na njih svake mi-nute
i svagdje Pruiimo im ponW
koju oni od nas očekuju jer oni
tu pomoć skupo plaćaju svojim ži-votima
sa sfebedu svoju l našu
Anka Rok članica SKII