Nase Novine, October 12, 1983

              I t
I I
.
I I I
i f t
August 31 , 1983, NASE NOVINE --9 Vijesti iz Jugoslavije
JUGOSLOVENSKI GRAOEVINARI U SVIJETU PROMJENE U POREZNOM SISTEMU
iACENJA
BEOGRAD (Tanjug) — Medu 250
najve6ih svjetskih izvoda6a investi-cijski- h
radova u svijetu nalazi se 10
jugoslavenskih graditelja. Najbolje
je plasiran beogradski "Union inze-njering- ",
koji je na 71. mjestu.
Listu je izradio ugledni amerifiki
"News Engineering-Record- ", a tvrt-k- e
rangirao na temelju ugovora
sklopljenih s inozemnim partnerima
u 1982. godini. Anketirano je vise od
3600 kompanija u svijetu.
Druga jugoslavenska organizacija
na toj listi, koju casopis objavljuje
ve6 pet godina, jest skopsko "Mav-rovo- "
— na 118. mestu. Slijede
beogradska "Hidrotehnika" (124.
mesto), "Autoput" (164.), "Ivan
Milutinovic" (188.), "Energoprojekt"
(189.), "Rad" (207), zatim ljubljanski
"Gradis" (226.), beogradski "Mont-rinves- t"
(224.) i mariborska "Hidro-montaza- ",
koja je na 248. mjestu.
Time su po broju sudionika
jugoslovenski izvodaci investicijskih
radova ponovili proslogodisnji us-pje- h.
Tada je najbolje plasirana
Jugoslovenska radna organizacija
bila sarajevska "Hidrogradnja", koja
je zauzela 59. mjesto.
Posebno lijep uspjeh ostvarilo je
ove godine "Mavrovo". Ta skopska
gradevinska organizacija plasirala
se i na posebnu listu 50 najvecih
tvrtki u svijetu koje izvan nacional-ni- h
granica rade po sistemu "klju6 u
ruke". Prema podacima tog 6asopi-s- a
"Mavrovo" je lani s inozemnim
partnerima ugovorilo takve poslove
VOJVOOANI
USKJ
NOVI SAD (Tanjug) — Prijemom
3854 nova 6lana u sest mjeseci ove
godine Savez komunista Vojvodine
imao je na kraju prvog poiugodiSta u
svojim redovima 230.574 clana.
Najveci dio partijskog 6lanstva 6ine
radnici — 83.881, 36,4 posto.
Medu novoprimljenim 6lanovima
SKV u prvom polugodistu radnikaje
1884, zena 1688, omladine do 27
godina 2483, a samo 63 poljopriv --
rednika. U prijemu radnika u SKV u
prvih sest mjeseci u op6inskim
organizacijama Saveza komunista,
po upravo sredenoj partijskoj statis-tic- i
zapazeni su vrlo razli6iti rezulta-ti- .
To znaSi da se jacanju klasno-so-cijalno- g
sastava SKV, najvaznijem
zadatku, nije svuda posvecivala
jednaka paznja. Najbolji rezultati u
prijemu radnika u prvom polugodis-t- u
postignuti su u opcinskoj partij-skoj
organizaciji Titov Vrbas, gdje
od ukupnog broja novoprimljenih
radnici iz neposredne proizvodnje
cine cak 59,6 posto,. u Beocinu 57,
Indiji 47,4, Beceju 43,2 i Subotici
39,2 posto. Istodobno nije malo
opcinskih organizacija SK u kojima
je medu novoprimljenim dlanovima
samo 10 do 20 posto radnika.
U isto vrijerhe iz Saveza komunis-ta
Vojvodine isklju6eno je, skinuto s
evidencije ili je svojevoljno napusti-l- o
organizaciju 1280 clanova. Ako je
to rezultat pojacane idejno-politic- ke
diferencijacije, posebno na zadaci-m- a
u ostvarivanju drustveno-eko-nomsk- e
stabilizacije, sto tek treba
da potvrdi ili porekne podrobna
analiza',"6nda je to dobro. Medutim,
zabrinjavato sto je medu onima koji
su napustili SK najvise radnika.
(koji podrazumijevaju projektiranje,
isporuku opreme i gradenje objeka-ta- )
za 98 milijuna dolara. To je bilo
dovoljno da se nade na 43. mjestu u
svijetu.
Jugoslavenski gradevinari ugovo-ri- li
su u proteklom dijelu owe godine
investicijske radove za oko tri mili-jar- de
dolara. Prema ocjeni Zavoda za
trzisna istrazivanja u Beogradu,
vrijednost zavrsenih investicijskih
dova ove godine iznosit 6e dvije
milijarde i 600 milijuna dolara, za
oko cetiri posto vise nego prosle
godine.
SMRT
ALEKSANDRA RANKOVlCA
IMIHEMARINKA
Novine pisu da je u Ljubljani
preminuo bivsi slovenski pre-mij- er
Mi ha Marinko, a u
Dubrovniku Aleksandar Ran-kovi- c.
Marinko je imao 83
godine, Rankovic 74.
U DOLJASNICI kod
cveelloiksoeglogrgardaidSitlao
dom kulture
DoljaSnica je malo i udaljeno naselje
velikogradiStanske opStine. Stotinak kuca
rasutih po brezuljcima venca zviSkih planina
odlufiio je da istraje u svojim nastojanjima,
jer dom kulture, bar kako nam гебе
nekolicina meStana bio im je pre6i i od
vodova koji je u planu ove godine.
Bilo je i otpora. Neki su samodoprinos
smatrali nevaznim, ali ipak kad su nikli
temelji budu6eg doma, dvoumljenja nije
bilo.Vredelo je istrajati zbog nas, jer smo
domom resili i druge probleme, celo selo
dobilo je krov nad glavom — re£i su
Bogoljuba Jovanovi6a predsednika M.Z.,
koji je i glavni inicijator svih akcija u selu vec
viSe godina.
Pored prostrane sale i pozornice u sastavu
doma je i prostorija za Mesnu kancelariju i
Mesnu zajednicu. Ukupna vrednost radova
krece se oko tri miliona novih dinara, a
glavnica sredstava, vise od 2,5 miliona,
obezbedena su sredstvima mesnog samodo-prinos- a
poljoprivrednika i radnika na privre-meno- m
radu u inostranstvu.
Posle doma ocekuje nas rekonstrukcija
elektrifine mreze, гебе nam stari ratnik i
komunista Cedomir Ivkovid. Plato oko doma
preuredidemo u spomen park sa spomeni-ko- m
palim borcima.
Da sloga kucu gradi uverili smo se, nema
sumnje, na primeru DoljaSnice. Put do
uspeha je jedan, a on se u ovom selu zove
"Odlucnost i rad".
Novica MILlC
Kamijevo
POLJOPRIVREDNO ZEMUlSTE
Tvornice jedu ©ranie©
NOVI SAD — Strucnjaci Instituta za
ratarstvo i povrtlarstvo u Novom Sadu isticu
da se u Vojvodini i drugim krajevima
Jugoslavije mora do kraja zaostriti ne samo
pitanje koristenja, nego i otudivanja poljo-privredn- og
zemljista.
Statistika upozorava na, to da su u
Jugoslaviji zitarice, industrijsko i krmno
bilje i povrce 1957. godine, na primjer,
zauzimali 7,130.000 hektara, a u 1981. samo
6,387.000 hektara. U nepuna dva i po
desetljeca povrSine na kojima se proizvodi
hrana smanjene su za cak 743.000 hektara.
Kako je i gdje je izgubljeno toliko plodnog
zemljista?
Mnoge su plodne oranice pod asfaltom,
mnogo je otislo na prosirivanje gradova i
sela, gradnju tvornica ku5a, vikendica itd. U
ZAGREB (Tanjug) — U SR Hrvatskoj
predstoji dogradnja poreznog sistema, pri-mjeren- og
zahtjevima dugoro6nog programa
ekonomske stabilizacije. Cilj je da porezni
sistem potakne privrednu aktivnost u druSt-veno- m
i privatnom sektoru i vise doprinese
ostvarivanju socijalne pravednosti u dru-Stv- u.
U prvom redu trebalo bi poraditi da se
azurno.biljeze i utvrduju stvarni prihodi koji
su osnovica za oporezivanje, jer upravo na
torn planu ima dosta problema i dobar dio
prihoda ostaje neoporezovan. Poreznom
politikom treba poticati odredene djelatnosti
(male privrede, na primjer) u skladu s
usvojenom razvojnom orijentacijom, a i
istodobno porezima spredavati golerrr 'io-gacen- je
pojedinaca.
Kada je rijec 'o prijedlozima saveznih
organa o izmjenama poreznog sistema
prijedlog dogovora o uvodenju posebnog
poreza iz osobnih dohodaka, prihoda i
imovine gradana, na ukupni prihod, vikendi-ce- ,
automobile, plovne objekte), i u Hnt-sko- j
se smatra da ih treba s— irai.o
razmotriti. To sve u cilju da se prihvate takv
promjene koje ce podrzavati politiku stabi
zacije i ostvarivanje socijalne pravde
drustvu. Pri tomese ovdje takoder primje
je da u slucaju da su svi prihodi zaista rean.
oporezovani, ne bi bilo ni potrebe za
dodatnim oporezivanjem imovine.
© Т © © "fj
BEOGRAD - U sest mjeseci ove
godine jugoslavenski izvoz u svijet
dostigao je cetiri milijarde i 640 mi-lijuna
dolara. Nas najveci kupac u
torn razdoblju bio je Sovjetski Savez,
na cije su trziste plasirani proizvodi
vrijedni milijardu i 280 milijuna do-lara,
sto je 28 posto naseg polugodi-snje- g
izvoza.
Na drugom mjestu najvecih jugo-slavenskih
kupaca nalazi se Italija sa
370. a na trecem SR Njemackas nesto
vise od 360 milijuna dolara. U te dvije
zemlje otislo je gotovo 16 posto naSeg
izvoza, u Cehoslovacku za 300 miliju-na
dolara (6,5 posto),u Irak za 280 mi-lijuna
dolara (sest posto).
U grupi kupaca koje su od Jugosla-vije
kupile robe za izmedu 100 i .200
milijuna dolara nalazi se sedam ze-malj- a:
DR. Njemacka (165 milijuna),
SAD (154), Iran (133). Francuska (132).
Poljska (131). Madarska (129) i Libij-sk- a Arapska Dzamahirija (100).
Jugoslavenska privreda je najvise
izvozila u socijalisticke zemlje: oko
46 posto "rijednGLc. „vih proizvoda
namijenjenih u prvom polugodistu
svjetskom trzistu. Na industrijski ra-zvije- ne
zemlje otpada 32 posto, a na
zemlje u razvoju 22 posto. (Tanjug)
torn pogledu ne poStuju se ili grubo krse
zakoni, a u posljednje vrijeme sve je vise
sporova oko zemlje na kojoj se planira
gradnja tvornica ili cesta. Dovoljno je,
recimo, proci cestom od Novog Sada do
Beograda izmedu Stare Pazove i Batajnice i
vidjeti bezbrojna skladiSta na plodnoj zemlji.
— Prema poljoprivrednom zemljigtu pona-sam- o
se macehinski, b'ezdusno. Naprosto
ga rasipamo — kaze direktor novosadskog
Instituta prof. dr. Tihomir Vrebalov. Medu-tim,
Jugoslavia nema mnogo oranica i
morala bi ih cuvati. Pojedine zemlje zako-no- m
su utvrdile da, kad se tvornica gradi na
poljoprivrednom zemljigtu, onaj tko to iini
mora istodobno isto toliko neobradivog
zemljista privesti kulturi.
Mi, dakako, ne radimo tako. Obradlve
Mnogo neprijavljenih vikendica
Prema podacima iz pro§le godine u SR
Hrvatskoj bilo je ukupno 1,280.000 poreznih
obveznika po svim osnovama obaveze
pladanja poreza. Ukupno je razrezano 9,3
milijardevdinara poreza, naplaceno je 8,1
milijardi ili 87 posto, a ostalo je dug od
ne§to vise od 1,1 milijarde dinara.
Medu poreznim obveznicima oko milijun
ih je s osnova poljoprivrede (porez po,
ratarskom prihodu). Negde oko 300.000
cistih poljoprivrednika a ostalo su meSovita
poljoprivredna domadinstva i vlasnici poljo-privredn- og
zemljista kojima poljoprivreda
nije zanimanje. Nadalje, blizu 2.000 porez-nih
obveznika je iz osnova obavljanja
djelatnosti sredstvima u vlasnistvu gradana
(privatni sektor — zanatlije, ugostitelji,
auto-prijevozni- ci, obavljanje djelatnosti gra-devinsk- im
strojevima itd.)
Medutim, ocito je da se kod tih poreznih
obveznika cesto ne utvrduje stvarni dohodak
na koji se razrezuje porez, a kod poljopri-vrednika
se zaostaje u procjeni katastarskog
prihoda, pa su porezne osnovice u mnogim
slucajevima dosta niske.
Medu poreznim obveznicima bilo je 19.948
vlasnika kuca za odmor, a poznato je da u
Hrvatskoj ima i za nekoliko puta veci broj
vikendica, na koje se ina6e pla6a porez po
vrijednosti po stopi od 0,3 do 2,5 posto (Sto
utvrduje Op6inski komitet za urbanizam,
gradevinarstvo i komunalne poslove, ali taj
posao dosta zaostaje, a ima i znatan broj
neprijavljenih objekata, pa nemalo gradana
иорбе ne placa porez na svoju vikendicu.
Porezna discipline '
Obveznika porez na ukupni prihod grada-na
iz godine u godinu (kako se povedavao
neoporezovani dio ukupnog prihoda) ima
sve manje, pa su i svote koje se sakupljaju
tim porezom takoder skromne. Na ostvareni
ukupni prihod u 1981. godini, na primjer,
obavezu placanja poreza imalo je samo 3928
gradana u SR Hrvatskoj, dok ih je 1978.
godine bilo 22.380. Nesumnjivo je da bi se,
kako se sada predlaze, smanjivartjem neopo-rezovan- og
dijela ukupnog prihoda s trostru-ko- g
na dvostruki prosjeCni godiSnji osobni
dohodak krug poreznih obveznika po toj
osnovi znatno pove6ao.
Premdase nipoSto ne moze generalizirati,
jer znatan dio poreznih obveznika savjesno i
uredno izvrsava svoje obaveze, porezna
discipline ipak nije na potrebnoj visini. Tako
su provjere 15.322 porezne prijave, koje su
izvrSili porezni inspektori, pokazale nepra-vilnos- ti
i razlike izmedu prijavljenih i
stvarnih prihoc'a kod 5400 poreznih obvezni-ka
i to u ukupnom iznosu od 197 milijuna
dinara.
lzre6eno je 10.713 razlifiitih kaznenih
nrjera, od беда je bilo samo 48 oduzimanja
dozvola za obavljanje djelatnosti — a
podneseno je 68 krivi6nih prijava. Ukupni
efekti naplacenih kazni za prekrSaje iznose
35,5 milijuna dinara. Medutim, i same
porezne sluzbe nisu dovoljno okupirane za
obavljanje svojih poslova, sto je naroiito
izrazeno kod poreznih inspektora, kojih u
Hrvatskoj ima samo 286.
povrSine su nam iz godine u godinu sve
manje, a vrlo se malo zemljista privodi
kulturi. U Vojvodini, na primjer, viSe je od
200.000 hektara tzv. slatinastog zemljista,
kojeg se veliki dio uopce ne koristi. U
pojedinim opcinama to zemljiSte je sasvim
zapuSteno. Za privodenje kulturi takvog
zemljista potrebno je mnogo novca, a njega
najieSde nema dovoljno, vjerojatno samo
kad je rijed o poljoprivredi.
To su samo neka pitanja cjelokupne
zemljiSne politike koja bi se prva trebala naci
pod druStvenom lupom. Posljednjih godina,
bez sumnje, zemljiSna je politika bila
zapostavljena i njoj se Sto prije moramo
vratiti. Prema sluzbenim predvidanjima,
Jugoslavia ce do 2000. godine imati viSe od
25,000.000 stanovnika, a naSe ambicije nisu
samo u tome da se prehranimo s naSih
oranica, nego da budemo i veliki izvoznik
hrane. Zato nam ne bi trebalo biti svejedno u
kak Dm demo stanju tu najvecu i najrentabil-nij- u
tvornicu predati generacijama koje
dolaze (Tanjug).