Nase Novine, October 12, 1983

              I I t
2- - NASE NOVINE, August 31, 1983
KonueiKija Hruatske
(Nastavaksast. 1)
upravi u nadi da se nekome od njih
dade mjesto u nekom odboru.
Nadati se je da upravnici nede
nasjesti.
Kao obidajno, konvencija de trebati
provesti nekoje promjene u pravili-m- a
suglasno s potrebama organiza-cije
i njezinog poslovanja. Nadati se
je da se delegati nede dugo zadrzati
na torn pitanju ve6 da 6e viSe
vremena biti posvedeno raspravi o
bitnijim pitanjima daljnjeg napretka
' i јабапја organizacije. Od velike je
vaznosti da se najvi§e vremena
posveti pitanju vede aktivizacije
odsjeka i 6lanstva. Nuzno je ispitati
nove nadine djelovanja odsjeka i
dlanstva. Pitanje je kako aktivizirati
$to ve6i broj dlanstva i ozivjeti
djelovanje odsjeka.
Nadati se je da 6e pitanje
ozivljavanja odsjeka i aktiviziranja
vedeg broja dlanstva biti vaina,
dapade, najvaznija todka na dnev-no- m
redu konvencije. O tome ovisi
bududnost organizacije i sve ostalo
s njom u vezi. Delegati treba da
neSto konkretno doprinesu. Konven-cija
se ne smije smatrati kao neka
detiri-godis'n- ja ekstravaganca na ko-j- u
se ide da se ljudi tek sastanu,
malko porazgovore, zabave i uz to
ne§to zarade. Ovisi i o odbornicima
da pred delegate iznesu nekoje ideje
koje bi mogle potaknuti delegate na
konstruktivnu raspravu o odsjednim
problemima i aktiviziranju dlanstva.
Na sjednicama bi trebalo imati
neSto vi$e i zanimljivije nego li je
sada, ne§to $to bi imalo privladivost
barem za jedan dio druStveno sklo-no- g
dlanstva. Moida bi trebalo
izmijeniti i dnevni red odsjednih
sjednica — uvesti neku moderniza-cij- u.
Za informaciju na§ih mladih dlano-v- a
i novodoSljaka iz starog kraja
kojima povijest Zajednice nije poz-nat- a,
Hi ju poznaju tek djelomidno,
mozda je na mjestu da se o tome
ne§to rede. Bilo je to 2. rujna (sept.)
1894. u hrvatskom naselju na sjever-no-j
strani Pittsburga (NSfth Side),
gdje su postavljeni temelji sadanoj
organizaciji. Tu, u jednoj deSkoj
dvorani, sastali su se predstavnici
§est mjesnih Hi lokalnih dobrotvor-ni-h
i potpornih druStava i odludili da
se udruze u jednu zajednidku brat-sk- u
organizaciju, koja bi okupljala
doseljenike iz naSeg starog kraja za
ицу.'-".у..иимд!иид- а сттд
uzajamno pomaganfe u sludaju bo-les
ti i smrti. Vrata su joj bila
otvorena ne samo Hrvatima ved i
pripadnicima svih slavenskih narod-nost- i.
Vrijedno je spomenuti da je
medu osnivadima bio i jedan brat
Srbin iz Johnstowna, Pa., Bozo
Gojkovid.
Novoj organizaciji bio je dat naziv
"Hrvatska Zajednica". Na slijededoj
konvenciji dvije godine kasnije naziv
je promijenjen na "Narodna Hrvat-ska
Zajednica". Godine 1924. doSlo
je do ujedinjenja s nekoliko manjih
potpornih organizacija i tako je
nastala sadanja Hrvatska Bratska
Zajednica. Njezina prva konvencija
odrzana je 1926. SjediSte joj je
uvijek bilo u Pittsburghu, gdje
posluje pod dozvolom Hi darterom
drzave Pennsylvanije.
Zajednica je uvijek bila u glavnom
napredna narodna i radnidka organi-zacija
s demokratskim nadi no m
poslovanja. Ona je naSa dika i
ponos! Na odbornicima je i delega-ti
ma da takva i ostane — jada i
naprednija u svakom pogledu.
Stari zajednicar
KONVENCIJA SRPSKOG
NARODNOG SAVEZA
U Pittsburghu je odrzana 6etrna-est- a
konvencija Srpskog narodnog
saveza.
Sudjelovalo je 1 50 delegata, uklju-6i- v
devet iz Kanade.
Savez je potporna organizacija ali
ne moze da se oslobodi uticaja
izbjeglih srpskih politidara.
MEKSIKO, avgusta (Tanjug) —
Koordinator nikaragvanske vlade
nacionalne obnove, komandant Da-niel
Ortega, uputio je dramatiSan
apel stanovniStvu da bude "spremno
na rat jer se ubrzano primide
pocetak ameridke vojne intervencije
na ovu zemlju". U govoru u mjestu
Cartuj i na sjeveru zemlje, u provin-ci- ji
Matagalpi, gdje je prvi put
zasjedala sandinisticka vlada izvan
Г.ГЧВтаЧДВЛ.Ч!Ц.'Л!Цаи'Д!,'Ц.ј
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
'119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5
IZDAVACKt SAVET: Mos Grublct Vojin Grbli, Joslp Kovadli, Stanko Muideka,
Mllena Boiii, Ivlca JuriSid, Ana Durovid, Lepa Rajnovii, Borislav NeSkovid,]
Rozalija Divjakovic, Duro M&Hkovld, Ivan Prlbanid, Mile ВаЦак, Шја Blibalo, Pavaot
.Radmanld, Boia Pavkovid, Ostoja Kovadevld, Viktor Arar, Du&an Stanar, Miiijam
Peirovlc, John Severinskl, Luis Gregurec, Mate SlauS, Martin Karavanldj Paul,
Ku6lnl6, Ivan Bobao, Peko Dmitrovid, Mlllca Mluchln, A.Gatfach, Leo Baclch. ,
, REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacld
Stjepan Mlos"}£ (druStveno-polltldk- a pltanja), Oanle Pixlades (druStvena pUanja--и
knjiievnost), Kstarina Kostid (poezlja I aktuelrm tqftie), Jelena Gavrllovid (literature
''I umetnost za decu), BoSko Mladonovld, Anka Noiinli.
STALNI DOPISNICI: Du$an Putnik (Chicago), Margaret Siar&evli (Los Angeles),
Soio Spa6ek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josp Slanld — StanloS'
(Rim, ItalIJa), Darh Tap&anjl (Parlz, Francuska), Lepa Tootanovld (Remscheld.j
Zap.Nemafika), Mira Strbac (Pariz)
SPECIJALNI SARADNICI: Pro. Vladislav Tomovii (nauka I drustvo), Pro. Ivan
Dolenc (Slovoneka KoruSka i kulturna publlclstlka u Americl), Anion Kostelati
(reportaze i pri6e tz Iseljenickog zlvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIA- - Dr. Mirko Markovli, Luka Markovii, Petar Kurtlc,
4Ailoi Kordi6, Aleksandar Clrid, Strahna Maletid, Novica Mllic.
FOTOREPORTE&I: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasilievii. IZ JUGOSLAV!-.- !
JE: M. Vaslljevld — LILO.
Subscription; $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents.
Advertising rates on request. Second class Mall Registration NO4. 0378.
"NaSo novlna" Izlaze srljedom. Pretplata Iznosl $25.00 godiSnJe; pojedlnl
primjferak-5- 0 contl. CJene oglasa na zahtev. "Na£e no vino" su nasljednik,,
"Jedlnstva", kome su prethodill listovl: "Novostl". "Srpskl Glasnlk", "Edinost",
"Siobodna Mlsao", "Pravda" Dorba", lto I "Nmodnl Glasnlk" I drug! napreunl
listovl kojl su mu prethodill u Sjodlnjonlm Drzavama.
Redakclja odgoiura za nopotpisane matorljalo. Potpi&ani clancl izrazavaju
r mliljenje autora. Dopisl se no vracaju.
DELEGATI ZA
KONVENCIJI)
HBZ
"Zajednicar" u broju od 10. augus-t- a
objavio je listu delegata za
Sesnaestu regularnu konvenciju
Hrvatske Bratske Zajednice, koja ce
se idu6eg mjeseca odrzati u gradu
St. Paul, Minnesota.
Delegati iz Kanade su slijededi:
Drago Balaban, Nanaimo, B.C. (od-sje- ci
268 i 1010), Bob Pupich,
Schumacher, Ont. (odsjeci 608, 281 , 772, 834, 896), John Grdenic,
Welland, Ont, (odsjek 617), Mate
КоббЈб, Windsor (odsjeci 638, 657,
697 i 786), Frank Skradski, Hamilton
(odsjek 644), Anne Obradovich,
Kirkland Lake, Ont. (odsjeci 648,
755, 949 i 953), Marko Banjavcic,
Toronto (odsjeci 650 i 874), Max
Ruzich, Thunder Bay, Ont. (odsjeci
679, 700 i 816), Stjepan Paneni6
Montreal (odsjeci 739, 814 i 866),
Joan M. Cvitkcvic, Vancouver (od-sjek
787), Gojko Markic Sudbury
(odsjeci 793, 558, 788 i 977), Marijan
Kruzid, Toronto (odsjeci 832, 946,
950 i 1010), Ivan Salamon Sault Ste.
Marie, Ont. (odsjek 919), Bozidar
Skrobica, Schumacher (odsjeci 930 i
678), Lovro Crep, Windsor (odsjeci
952, 796, 990), Michael Bradica, i
Anne Sleyonich (odsjek 954), lllja
Kelrid, Toronto (odsjeci 961, 618,
715, 936) i Michael J. Stanly,
Toronto (odsjek 975).
U istom broju "Zajedni6ara" ob-javlje- na
su i druSt-ven- a pravila (na
engleskom) s nekim oromienama i
nadopunama, koje ce biti podnijete
konvenciji na usvajanje. IzvrSni od-b- or
HBZ je pozvao delegate i
6lanstvo da to prou6i. Tko zeli moze
podnijeti i svoje preporuke Odboru
za pravila, ali to mora u6initi prije
konvencije.
SITUACIJAUNIKARAGVI
Manague, Ortega je konstatirao da,
unato6 mirovnim naporima "grupe
Contadora" brze napreduju snage
koje zele vojni obracun s Nikarag-vo- m.
Koordinator nikaragvanske vlade
takoder je potvrdio da je iz Hondura-s- a
u posljednja dva dana ubacen
novi kontingent od nekoliko tisuca.
kontrarevolucionara i da se slifina
akcija обекије na jugu, gdje djeluje
antisandinisti6ka grupacija Edena
Pastore. Daniel Ortega je te akcije
doveo u vezu s politikom stezanja
obruda oko Nikaragve gdje glavnu
ulogu treba da odigraju ameri6ko
honduraSki manevri, 6ije su prve
akcije vec po6ele.
Smatra se da s pofcetkom maneva-r- a
робјпје i najkriti6nije razdoblje
srednjoameri6ke krize, jer ove vjezbe
okupljaju po §est tisuda pripadnika
amerifike i honduraSke armije. Vjez-be
su na pacifidkoj, atlantskoj i
sjevernoj granici Nikaragve, dok s
juga pritisak 6ine Pastorini kontrare-voluciona- ri.
Nikaragva je radi obrane
od moguce agresije rasporedila oko
25 tisuca pripadnika sandinisti6ke
armije na sve 6etiri granice, ali se
smatra da bi te§ko mogla obraniti
6itav pojas u obrudu u slufiaju
koordiniranog napada. Sandinisti6-k- a
je vlada, kao dodatnu mjeru
obrane, hitno donijela Zakon o
obaveznoj vojnoj obuci, koja je do
sada bila na dobrovoljnoj osnovi. S
druge strane, mobilizirane su snage
rezerve, apoluvojni odredi narodnih
milicija povufceni s redovnih radnih
mjesta u kasarne.
KUPOVANJE
IZBORA
Slijedede je prevod б1апка kojeg je
donio napredni ameri6ki list Daily
World:
Izborne kampanje u пабој zemlji
su postale tako duga6ke da nitko
nede biti iznenaden kad se kaze da
smo mi vec za§li u bitku 1984. —
izbori koji ce utjecati na izglede za
rat i mir, a isto tako i zivotni
standard ve6ine na§eg naroda.
Mnogi se 6ude kako se Reaganov-c- i
mogu nadati pobjedi u tim
izborima kad nepopulama predsjed-nikov- a
politika stvara siroke pokrete
protivnika.
Nazalost, popularno mi§ljenje ni-je
jedino §to stvara izborne rezulta-te-.
U Engleskoj ultra-desni6ar- ka
Margaret Thacher je takoder nepo-pulama,
ali finansijskom pomo6i
krupnih podupira6a i taktikom us-mjeren- om
na cijepanje opozicije,
ona je uspjela da opet bude birana.
Zato narod treba da ozbiljno vodi
габипа o vijestima da Reaganovci
namjeravaju stvoriti velike izborne
fondove. Jessee Helms, ultra-des-nidars- ki senator iz Sjeverne Karoline
je, na primjer, ved skupio izborni
fond od milijun i 700 hiljada dolara.
Senator John Tower ima milijun i
600 hiljada. Mnogi drugi su u
sliSnom polozaju. A tko su prilaga-6i- ?
Northrup korporacija, Martin
Marietta, Grumman, TRW, United
Technologies, General Dynamics i
druge korporacije koje proizvode
oruzje i ratni materijal. Jasno je da
se oni nadaju da 6e kupiti.
I one ne razbacuju svoj novae, ve6
ga izdaju na najvaznije izbore,
nastojedi kontrolirati komitete Sena-t- a
i Predstavnidkog doma. One daju
novae desnidarima u ovim partijama
ra6unaju6i da 6e odredivati politiku
bez obzira koja partija 6e kontrolirati
Kongres.
U mnogim predjelima primami
izbori odluduju tko ce biti kandidat
dviju starih partija. U interesu je
naroda da se desnidari eliminiSu
rano, na ovom stupnju. DosadaSnje
iskustvo pokazuje da 6e to biti teSko
ako se narodni'pokret bude oslanjao
navode dviju partija. Njihova politi-ka
ne moze i пебе mobilizirati mase
nezadovoljnih glasada. Oni nece
organizirati i pokretati neregistrirane
glasafie da se registriraju. Oni пебе
organizirati i narodu govoriti kako
rjeSavati probleme.
Kako su pokazali izbori za na6el-nik- a
Chicaga, jedini nadin da se
izgradi borbena koalicija je oslonac
na narodne pokrete, stvaranje neza-visni- h
oblika organizacije, бак i u
primarnim borbama. I u svakom
slu6aju borba unutar dviju partija ce
biti ројабапа ako bude povezana s
organiziranim pokretom na vani.
Pobornici rata i austeriteta to
dobro znadu. Zato oni nastoje da'
uniSte nezaviSnjake kojih jo§ ima u
Demokratskoj partiji. Reaganov po-brati- m
u New Yorku, nadelnik Ed
Koch, je odlu6io da se prihvati rtyog
posla po cijeloj zemlji. Koch ho6e
da porazi "Ijevicu" u Demokratskoj
partiji.
Strategija jedinstva i nezavisnosti
u svim klju6nim izborima moze da
bude od vaznosti u odredivanju
bududnosti zemlje i svijeta.
UBIJSTVO
UManili, Filipini, ubijenje
voda opozicije Benino Akvi-n- o
na povratku iz Sjed.
Drzava, gdje je bio tri godi-ne.
Protivnici optuzuju dikta-tor- a
Markosa, koga podrza-vaj- u
Sjed. Drzave (Reagan se
sprema u posjet.)