000478 |
Previous | 2 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
mжтm 1 шШ Iimm ""ШШ im. .? JfcP £1 ??,, -- . -- . t ,ifW. smi Si. 3 1 PROMENE I KAKO DO NJIH (Nastavak sa strane 1) jalnu stranu za izlazenje lista. Citaoci u Vancouveru i clanovi ta-mosn- je jugoslavenske organizacije (prvo je bio Jugoslavenski penzio-ners- ki klub koji je odobrio svotu od 100.000 dolara "Nasim novinama", a posle je on prerastao u Yugoslav Community Association) ne pozna-vaju- ci ni urednika niti bilo kog clana Izvrsnog odbora, doneli su odluku da novae koji je u fondu za "Nase novine" ne salju. Naveden je razlog da se ne slazu sa uredjivanjem lista. U medjuvremenu umro je veteran radnicke stampe i jedan od odbor-nik- a koji su odobrili fond za "Nase novine", Ivan John Pribanic. On je oporukom svu svoju tesko zaradjenu ijos teze ustedjenu ostavstinu poklo-ni- o kanadskoj partiji i nasem listu sa odnosnom GO prema 40 procenata. Izvrsni odbor za taj gest doneo je od-luku da mu sredisnu sestu stranicu lista posveti za uspomenu. O tome ce jos biti govora pri kraju meseca. Jedna od promena trebalo bi da-bud- e da izvrsni odbor (ni sadasnji ni buduci) ne moli niti da se klanja ne-ko- m za pet hiljada ili za bilo koju drugu sumu, nego da clanovi organi-zacije dostave sav preostali novae u Toronto a on da se upotrebi, kao sto je to Izvrsni odbor i ranije predlagao, ne kao pokrivanje troskova za izda-vanj- e lista, vec kao investicija za osi- - Gaso jug,osovens.V s,eemka nyov potomaka та Sev emoamenckom konVmentu . Published every Thursday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. 1 19 Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: (416) 593-502- 5 PREDSEDN1K: Prof. 4dea Rok SEKRETARI:BoidaTPakovcSofiaWeT'mg, BLAGAJN1K: KnkaNozuuc GLAVN1 1 ODGOVORNI UREDNIK Vadsav Gacc UREDNICKI KOLEGUUM: Dame Рша-de- s, Pero Kovacevc, M'ke Grbc, Wlttenko Popov'c . DOPISNICI: ProL Vadsa Tomovc, (University of St. Chatharines),Prof . arDo-et- c (Toronto), Алоп KosleVac (Welland), Boza Spaced (New York), Frank Fuduric (Van-couver), SmWja Dacev'vc (Montreal), Margaret. Starcev'ic (Los Angeles, California), JosvpSla-mc-Slatu-os (Rim, Italija), Lepa Teofcmcmc (Remacheid, Zap. Nemacka),M'raSlrbac (Pa-ri- z, Francuska). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mwko Matkov6 , Luka Mavkovc , Peiar KurUc , Mc& Kotdc , Suauma Maetc , Novka M'Yc , prof . Dusanka lic'ma, Kkoa Drenovac Boidar Zvkoc. IZDAVACKI SAVET: Vojm Grtnc, Josp Koac'c, Kalav'ma KosUc, Mena Boic, кш Butovc, Lepa Rajnovc, Borsav Nekov'vc RozaWja DWjakcmc, Buro Majko'c, M'e BaVjak, Vja Bubao, Pavao Radmamc, Osloya Koacec , "Vvktor Avtar , Y3u£av Slanar , M'jarv Pe.roc, Jobt Sever'msk, Male Sav5, Martin Katavarnc, Svdan Bod'c, Peko Dmlrov'c, NlYnca M'mchm, Boko Madenovc, MWol Vukcevc, Jos'vp SuYuc, Rud Gregoras, Svanko BoY , 3osp Gabre Bava Batic. Subscription: $35.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing rates on request. Second Class Mail Reg-istration NO. 0378. Broj tekuceg racuna: Yug. Can. Pub. 970401 Toronto Dominion Bank, Branch 1 19 Spadina Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada. "Nase novine" izlaze cetvrtkom. Pretplata iznosi $35.00 godiSnje, pojedini primjerak 75 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su nasljednik "Jedinstva", kome su prethodili listovi "Novosti", "Srpski glasnik", "Edi-nost- ", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Bor-ba- " kao i "Narodni Glasnik" i drugi naprcdni listovi koji su mu prethodili u Sjcdinjcnim Drzavama. RedakcVja odgovara „a nepolpsane maleri'ya-- e . Polp'vsaiu canc' vAtazavaju m!i'ieTie aulora. Dops' se ne vracaju. guranje izlazenja, za kupovinu stam-parij- e, kojom bi zaista listu osigurali buducnost. Na drugoj strani ako dru-go- vi iz Vancouvera ne zele izlazenje "Nasih novina" u Torontu, izdavanje se moze organizovati i u Vancouve-ru. Kao izlaz iz krize predlaze se prelaz "Nasih novina" sa nedeljnika na me-secni- k. U torn slucaju menjao bi se format lista na formu casopisa a onda vise ne bi mogao stajati naziv novina. Mesecnik bi trebalo da izlazi u boji i da oko sebe okupi pouzdane i pozrtvovane saradnike. Svi predlozi koji su do sada dosli i od saradnika i od pretplatnika imali su zajednicki naglasak: List mora odrzati svoju nezavisnost, i slobodu, ne sme potpasti pod uticaj bilo koje grupe, politicke partije ili drzavnih organa. Promene koje neminovne moraju nastupiti u veoma kratkom periodu bile su aktualne i ranije. Do njih nije doslo jer se cekalo na "pogodnije" situacije. Sada je casa do vrha puna. Najvaznije je da svi budemo u slu-z- bi lista, jer iskreni radnici nemogu ' biti nezainteresovani kada je u pita-nj- u njihovo glasilo. Ne smemo jedan drugog obasipati sumnjama. Zajed-nicki cemo raditi za dobrobit citave jugoslovenske zajednice. Svi smo mi ideoloski i teorijski, po-litic- ki za nas list, za njegovo oslanja-nj- e na marksizam. Nasa je duznost kao i svakog postenog i progresiv-no- g coveka da se suocimo sa pojava-ma- , da im pogledamo otvoreno u lice i da zauzmemo cestiti i nepokolebljiv ljudski stav pri resavanju problema koje drustvene pojave donose. Promene se predlazu i u pravcu kojim ce list proslediti u buduce. Ili ici otvoreno u borbu sa nacional-so-vinisti- ma svih boja ili o njima ne "vo-di- ti brigu". U najskorijoj buducnosti doci-cem- o do zaokreta. Mi verujemo u stvaralacke sposobnosti nasih cita-lac- a i u njihovu snagu, da list iznesu iz ove krize. List ne bi mogao ni op-sta- ti ako se stalno ne poboljsava, do-gradju- je i usavrsava ali ni promene nece teci stihijski. Ko ce spremno, dobrovoljno i bez-rezetf- no sa promenama na bolje? KRLEZA "HRVATSKI TOLSTOJ" Ugledni minhesnki dnevnik"Sue-dueutsch- e Zeitung" posvecuje znatan dio svog knjizevnog dodatka petkom zivotu i djelu Miroslava Krleze, za koga u naslovu kaze da je "hrvatski Tol-stoj- ". U prilogu Mire Beham navode se sva dosad na njemacki prevedena Krle-zin- a djela. Za priblizavanje Krlezinog opusa zapadnonjemackoj publici po-seb- nu zaslugu ima izdavacka kuca "Athenaeum" iz Konigsteina. — Krleza je od vremena svog ranog stvaralastva do danas ostao najvaznija i pokretacka i obnavljacka snaga u kul-tu- ri naroda koji cine Jugoslaviju — pise Mira Beham. Ona ukazuje i na to da su Krlezu i Madjari poistovjetili sa svojim nacionalnim junacima, a da su ga u Francuskoj usporedili sa Satreom i Colineom, u Engleskoj s Proustom (Tanjug). i' i' 1 i A i' i' A A i' 1 i' i' У ' ' ' ' I' I1 '1 ' ' ' I' 1 .' 1 ' ' ' 1 ' 1 '1 ' ODUSEVLJENO DOCEKANI U WASHINGTONU Sa radosnim suzama i odusevlje-nje- m docekani su u Washingtonu pe-sa- ci za mir koji su prepesacili 5910 kilometara preko severno americ-ko- g kontinenta. U velikom mirovnom pohodu za Svetsko nuklearno razoruzanje 400 ljudi i zena krenuli su iz Washi-ngton jos u martu, da bi se ponovo vratili na mesto polaska. I nije ni cudo sto su ih odusevljeno docekali dvadest hiljada preko puta Bele ku-c- e. Reagana ili nekog iz njegove adm-inistrate nije bilo na doceku. Oni idu na skupove na kojima se poziva u rat. 400 pesaka za mir traze da se do 1990. godine zamrziiU svi nuklearni arsenali a do 2000 godine da se spro-ved- e nuklearno razoruzanje. RENOVICA CESTITAO GORBACOVU Predsjednik Predsjednistva CK SKJ Milanko Renovica uputio je u ime Predsjednistva CK SKJ i u svoje ime generalnom sekretaru CK KPSS Mi-hail- u Gorbacovu srdacne cestitke u povodu 69. godisnjice oktobarske re-voluci- je. U cestitki se istice zadovoljstvo zbog uspjesnog razvoja prijateljskih odnosa i suradnje SKJ i KPSS i dviju socijali-sticki- h zemalja na poznatim obostrano prihvacenim principima. hhakkeAbkrirflhdebkkM 4&&$ MrfkAJhArf wit ' ''''"™--Ј '': If '-- v !, - Nema porodice u kojoj roditeiji ne strepe od trenutka kada ce saznati da im dijete pusi. (!ak i pusaci prizeljkuju da njihovo dijete nikad ne zapali cigaretu. A pusenje. koje je sve rasprostranjenije i meclu mladima, predstavlja veliko zlo kako za roditelje, tako i za skolu. Kako se boriti ]rotiv cigarcte. ka-ko mlade odvici od nikotina, uciniti bilo sta da se ta prva. kobna ne zapali? ZABARIKADIRANI U U BIBLIOTECI SEUL (Reuter), oktobar — Oko 900 studenata zabarikadiralo se u bitliote-kam- a dva univeziteta drugog po velicini juznokorejskog grada Pusana u znak protesta zbog brutalnog krsenja trod-nevn- e studentske blokade univerziteta Konkuk u Seul. Ta gruba akcija vlasti je, medjutim, samo nekoliko sati docnije izazvala su-ko- b policije sa oko 8.000 studenata na sest univerziteta u Seulu i dva u Pusanu. Studenti zahtevaju pustanje na slo-bodu 1.200 uhapsenih kolega sa Kon-kuk- a koji su trazili ostavku predsednika Cun Do Hvana i ujedinjenje Koreje. U - A a r-- i NEVIDLJIVI AVION" т WASHINGTON - Mnogo prasine, vojne i politicke, izazivao je godinama americki rad na "projektu Stealth" od-nos- no izradi tzv. nevidljivog bombar-der- a koji bi, zbog posebnih tehnickih rjesenja, dizajna i ponajvise specijalne obrade povrsinskih slojeva, mogao neometano prodirati kroz radarske kontrole. Ali, cini se da ipak nema toga sto vojna idustrija moze smisliti, a da vojna industrija tome ne bi i doskocila. U Sjedinjenim Drzavama upravo je objavljeno da je na temelju istraziva-nj- a jednog australijskog znanstvenika, otkriven radar sposoban detektirati "Stealth"! Vjerojatno sadatrebaoceki-vat- i novi korak, na primjer "dvostruko nevidljivi bombarder" ili takvo sta. Roditeiji i djeca Kako sprijeciti da dijete zapali prvu cigaretu? ШшшЈШШШШШШкуш. ,ШШШЖш&&шШћшЖмШШшЂ лВШшШВшЈ najokorjeliji cigareta Kaznaraa i zabranama roditeiji gotovo nista ne mogu da ucine. Zbog kazne dijete se osjeca jos vise djete-to- m, a ono upravo to ne zeli da bude. Umjesto toga roditeiji bi trebali da kod djeteta razvijaju osjecaj lienosti, da razumiju njegove zelje. Dokazano je da mladici koji povremeno puse i zbog toga bivaju kaznjavani obic-n- o postaju strasni pusaci, za razliku od onih koji povremeno puse a zbog toga nisu kaznjavani. Mladici koji zbog kazne nastavljaju da puse kri-so- m zapravo ispoljavaju prkos ])re-m- a roditelju koji ih kaznjava. Veoma je vazno da svaki roditelj na vrijeme pokaze postovanje prema lienosti svoga djeteta. Ugradujuci u njemu svijest, treba da ga upozore da lako ne }iada pod uticaj drugih, jer je pritisak gruje glavni krivac da se zapali prva cigareta. Vazno je staviti djetetu do znanja da roditeiji imaju ijovjerenja u njega, da mu su-gerira- ju snagu i upornost, osobine koje svako dijete zeli da posjeduje. Postavlja se, medutim, jedno vaz-no pitanje: da li tako mogu postupati roditeiji koii i sami puse? Naime. J reba poci od cinjemcc aa mladi dijete s pravom moze zapitati — ka-il cigareti traze nesto sasvim dm- - da mu pricamo o stetnosti pusenja — go nego zreli ljudi. Ona je za njih zasto onda puse tata ili mama ili oba sredstvo identifikacije s odraslima, roditelja? Kao i na svim ostalim uglavnom s jimacima iz filmova, jer podrucjima vaspitanja, primjer igra se oni tako l-e-ci u svim filmovima najvazniju ulogu, pa zato oni rodi-jjojavlju- ju obavezno s cigaretom. telji koji puse treba da sakupe do-Se- m toga cigareta im pomaze da voljno snage da se odreknu duvana, skrenu jmznju okolinc i da na taj pa ce onda imati pravo i od svoga nacin budu smatrani odraslim, zre- - djeteta zahtijevati da nikada ni ne lim ljudima. zapali. . . ш
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, February 06, 1986 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1986-11-20 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000320 |
Description
Title | 000478 |
OCR text | mжтm 1 шШ Iimm ""ШШ im. .? JfcP £1 ??,, -- . -- . t ,ifW. smi Si. 3 1 PROMENE I KAKO DO NJIH (Nastavak sa strane 1) jalnu stranu za izlazenje lista. Citaoci u Vancouveru i clanovi ta-mosn- je jugoslavenske organizacije (prvo je bio Jugoslavenski penzio-ners- ki klub koji je odobrio svotu od 100.000 dolara "Nasim novinama", a posle je on prerastao u Yugoslav Community Association) ne pozna-vaju- ci ni urednika niti bilo kog clana Izvrsnog odbora, doneli su odluku da novae koji je u fondu za "Nase novine" ne salju. Naveden je razlog da se ne slazu sa uredjivanjem lista. U medjuvremenu umro je veteran radnicke stampe i jedan od odbor-nik- a koji su odobrili fond za "Nase novine", Ivan John Pribanic. On je oporukom svu svoju tesko zaradjenu ijos teze ustedjenu ostavstinu poklo-ni- o kanadskoj partiji i nasem listu sa odnosnom GO prema 40 procenata. Izvrsni odbor za taj gest doneo je od-luku da mu sredisnu sestu stranicu lista posveti za uspomenu. O tome ce jos biti govora pri kraju meseca. Jedna od promena trebalo bi da-bud- e da izvrsni odbor (ni sadasnji ni buduci) ne moli niti da se klanja ne-ko- m za pet hiljada ili za bilo koju drugu sumu, nego da clanovi organi-zacije dostave sav preostali novae u Toronto a on da se upotrebi, kao sto je to Izvrsni odbor i ranije predlagao, ne kao pokrivanje troskova za izda-vanj- e lista, vec kao investicija za osi- - Gaso jug,osovens.V s,eemka nyov potomaka та Sev emoamenckom konVmentu . Published every Thursday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. 1 19 Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: (416) 593-502- 5 PREDSEDN1K: Prof. 4dea Rok SEKRETARI:BoidaTPakovcSofiaWeT'mg, BLAGAJN1K: KnkaNozuuc GLAVN1 1 ODGOVORNI UREDNIK Vadsav Gacc UREDNICKI KOLEGUUM: Dame Рша-de- s, Pero Kovacevc, M'ke Grbc, Wlttenko Popov'c . DOPISNICI: ProL Vadsa Tomovc, (University of St. Chatharines),Prof . arDo-et- c (Toronto), Алоп KosleVac (Welland), Boza Spaced (New York), Frank Fuduric (Van-couver), SmWja Dacev'vc (Montreal), Margaret. Starcev'ic (Los Angeles, California), JosvpSla-mc-Slatu-os (Rim, Italija), Lepa Teofcmcmc (Remacheid, Zap. Nemacka),M'raSlrbac (Pa-ri- z, Francuska). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mwko Matkov6 , Luka Mavkovc , Peiar KurUc , Mc& Kotdc , Suauma Maetc , Novka M'Yc , prof . Dusanka lic'ma, Kkoa Drenovac Boidar Zvkoc. IZDAVACKI SAVET: Vojm Grtnc, Josp Koac'c, Kalav'ma KosUc, Mena Boic, кш Butovc, Lepa Rajnovc, Borsav Nekov'vc RozaWja DWjakcmc, Buro Majko'c, M'e BaVjak, Vja Bubao, Pavao Radmamc, Osloya Koacec , "Vvktor Avtar , Y3u£av Slanar , M'jarv Pe.roc, Jobt Sever'msk, Male Sav5, Martin Katavarnc, Svdan Bod'c, Peko Dmlrov'c, NlYnca M'mchm, Boko Madenovc, MWol Vukcevc, Jos'vp SuYuc, Rud Gregoras, Svanko BoY , 3osp Gabre Bava Batic. Subscription: $35.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti-sing rates on request. Second Class Mail Reg-istration NO. 0378. Broj tekuceg racuna: Yug. Can. Pub. 970401 Toronto Dominion Bank, Branch 1 19 Spadina Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada. "Nase novine" izlaze cetvrtkom. Pretplata iznosi $35.00 godiSnje, pojedini primjerak 75 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su nasljednik "Jedinstva", kome su prethodili listovi "Novosti", "Srpski glasnik", "Edi-nost- ", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Bor-ba- " kao i "Narodni Glasnik" i drugi naprcdni listovi koji su mu prethodili u Sjcdinjcnim Drzavama. RedakcVja odgovara „a nepolpsane maleri'ya-- e . Polp'vsaiu canc' vAtazavaju m!i'ieTie aulora. Dops' se ne vracaju. guranje izlazenja, za kupovinu stam-parij- e, kojom bi zaista listu osigurali buducnost. Na drugoj strani ako dru-go- vi iz Vancouvera ne zele izlazenje "Nasih novina" u Torontu, izdavanje se moze organizovati i u Vancouve-ru. Kao izlaz iz krize predlaze se prelaz "Nasih novina" sa nedeljnika na me-secni- k. U torn slucaju menjao bi se format lista na formu casopisa a onda vise ne bi mogao stajati naziv novina. Mesecnik bi trebalo da izlazi u boji i da oko sebe okupi pouzdane i pozrtvovane saradnike. Svi predlozi koji su do sada dosli i od saradnika i od pretplatnika imali su zajednicki naglasak: List mora odrzati svoju nezavisnost, i slobodu, ne sme potpasti pod uticaj bilo koje grupe, politicke partije ili drzavnih organa. Promene koje neminovne moraju nastupiti u veoma kratkom periodu bile su aktualne i ranije. Do njih nije doslo jer se cekalo na "pogodnije" situacije. Sada je casa do vrha puna. Najvaznije je da svi budemo u slu-z- bi lista, jer iskreni radnici nemogu ' biti nezainteresovani kada je u pita-nj- u njihovo glasilo. Ne smemo jedan drugog obasipati sumnjama. Zajed-nicki cemo raditi za dobrobit citave jugoslovenske zajednice. Svi smo mi ideoloski i teorijski, po-litic- ki za nas list, za njegovo oslanja-nj- e na marksizam. Nasa je duznost kao i svakog postenog i progresiv-no- g coveka da se suocimo sa pojava-ma- , da im pogledamo otvoreno u lice i da zauzmemo cestiti i nepokolebljiv ljudski stav pri resavanju problema koje drustvene pojave donose. Promene se predlazu i u pravcu kojim ce list proslediti u buduce. Ili ici otvoreno u borbu sa nacional-so-vinisti- ma svih boja ili o njima ne "vo-di- ti brigu". U najskorijoj buducnosti doci-cem- o do zaokreta. Mi verujemo u stvaralacke sposobnosti nasih cita-lac- a i u njihovu snagu, da list iznesu iz ove krize. List ne bi mogao ni op-sta- ti ako se stalno ne poboljsava, do-gradju- je i usavrsava ali ni promene nece teci stihijski. Ko ce spremno, dobrovoljno i bez-rezetf- no sa promenama na bolje? KRLEZA "HRVATSKI TOLSTOJ" Ugledni minhesnki dnevnik"Sue-dueutsch- e Zeitung" posvecuje znatan dio svog knjizevnog dodatka petkom zivotu i djelu Miroslava Krleze, za koga u naslovu kaze da je "hrvatski Tol-stoj- ". U prilogu Mire Beham navode se sva dosad na njemacki prevedena Krle-zin- a djela. Za priblizavanje Krlezinog opusa zapadnonjemackoj publici po-seb- nu zaslugu ima izdavacka kuca "Athenaeum" iz Konigsteina. — Krleza je od vremena svog ranog stvaralastva do danas ostao najvaznija i pokretacka i obnavljacka snaga u kul-tu- ri naroda koji cine Jugoslaviju — pise Mira Beham. Ona ukazuje i na to da su Krlezu i Madjari poistovjetili sa svojim nacionalnim junacima, a da su ga u Francuskoj usporedili sa Satreom i Colineom, u Engleskoj s Proustom (Tanjug). i' i' 1 i A i' i' A A i' 1 i' i' У ' ' ' ' I' I1 '1 ' ' ' I' 1 .' 1 ' ' ' 1 ' 1 '1 ' ODUSEVLJENO DOCEKANI U WASHINGTONU Sa radosnim suzama i odusevlje-nje- m docekani su u Washingtonu pe-sa- ci za mir koji su prepesacili 5910 kilometara preko severno americ-ko- g kontinenta. U velikom mirovnom pohodu za Svetsko nuklearno razoruzanje 400 ljudi i zena krenuli su iz Washi-ngton jos u martu, da bi se ponovo vratili na mesto polaska. I nije ni cudo sto su ih odusevljeno docekali dvadest hiljada preko puta Bele ku-c- e. Reagana ili nekog iz njegove adm-inistrate nije bilo na doceku. Oni idu na skupove na kojima se poziva u rat. 400 pesaka za mir traze da se do 1990. godine zamrziiU svi nuklearni arsenali a do 2000 godine da se spro-ved- e nuklearno razoruzanje. RENOVICA CESTITAO GORBACOVU Predsjednik Predsjednistva CK SKJ Milanko Renovica uputio je u ime Predsjednistva CK SKJ i u svoje ime generalnom sekretaru CK KPSS Mi-hail- u Gorbacovu srdacne cestitke u povodu 69. godisnjice oktobarske re-voluci- je. U cestitki se istice zadovoljstvo zbog uspjesnog razvoja prijateljskih odnosa i suradnje SKJ i KPSS i dviju socijali-sticki- h zemalja na poznatim obostrano prihvacenim principima. hhakkeAbkrirflhdebkkM 4&&$ MrfkAJhArf wit ' ''''"™--Ј '': If '-- v !, - Nema porodice u kojoj roditeiji ne strepe od trenutka kada ce saznati da im dijete pusi. (!ak i pusaci prizeljkuju da njihovo dijete nikad ne zapali cigaretu. A pusenje. koje je sve rasprostranjenije i meclu mladima, predstavlja veliko zlo kako za roditelje, tako i za skolu. Kako se boriti ]rotiv cigarcte. ka-ko mlade odvici od nikotina, uciniti bilo sta da se ta prva. kobna ne zapali? ZABARIKADIRANI U U BIBLIOTECI SEUL (Reuter), oktobar — Oko 900 studenata zabarikadiralo se u bitliote-kam- a dva univeziteta drugog po velicini juznokorejskog grada Pusana u znak protesta zbog brutalnog krsenja trod-nevn- e studentske blokade univerziteta Konkuk u Seul. Ta gruba akcija vlasti je, medjutim, samo nekoliko sati docnije izazvala su-ko- b policije sa oko 8.000 studenata na sest univerziteta u Seulu i dva u Pusanu. Studenti zahtevaju pustanje na slo-bodu 1.200 uhapsenih kolega sa Kon-kuk- a koji su trazili ostavku predsednika Cun Do Hvana i ujedinjenje Koreje. U - A a r-- i NEVIDLJIVI AVION" т WASHINGTON - Mnogo prasine, vojne i politicke, izazivao je godinama americki rad na "projektu Stealth" od-nos- no izradi tzv. nevidljivog bombar-der- a koji bi, zbog posebnih tehnickih rjesenja, dizajna i ponajvise specijalne obrade povrsinskih slojeva, mogao neometano prodirati kroz radarske kontrole. Ali, cini se da ipak nema toga sto vojna idustrija moze smisliti, a da vojna industrija tome ne bi i doskocila. U Sjedinjenim Drzavama upravo je objavljeno da je na temelju istraziva-nj- a jednog australijskog znanstvenika, otkriven radar sposoban detektirati "Stealth"! Vjerojatno sadatrebaoceki-vat- i novi korak, na primjer "dvostruko nevidljivi bombarder" ili takvo sta. Roditeiji i djeca Kako sprijeciti da dijete zapali prvu cigaretu? ШшшЈШШШШШШкуш. ,ШШШЖш&&шШћшЖмШШшЂ лВШшШВшЈ najokorjeliji cigareta Kaznaraa i zabranama roditeiji gotovo nista ne mogu da ucine. Zbog kazne dijete se osjeca jos vise djete-to- m, a ono upravo to ne zeli da bude. Umjesto toga roditeiji bi trebali da kod djeteta razvijaju osjecaj lienosti, da razumiju njegove zelje. Dokazano je da mladici koji povremeno puse i zbog toga bivaju kaznjavani obic-n- o postaju strasni pusaci, za razliku od onih koji povremeno puse a zbog toga nisu kaznjavani. Mladici koji zbog kazne nastavljaju da puse kri-so- m zapravo ispoljavaju prkos ])re-m- a roditelju koji ih kaznjava. Veoma je vazno da svaki roditelj na vrijeme pokaze postovanje prema lienosti svoga djeteta. Ugradujuci u njemu svijest, treba da ga upozore da lako ne }iada pod uticaj drugih, jer je pritisak gruje glavni krivac da se zapali prva cigareta. Vazno je staviti djetetu do znanja da roditeiji imaju ijovjerenja u njega, da mu su-gerira- ju snagu i upornost, osobine koje svako dijete zeli da posjeduje. Postavlja se, medutim, jedno vaz-no pitanje: da li tako mogu postupati roditeiji koii i sami puse? Naime. J reba poci od cinjemcc aa mladi dijete s pravom moze zapitati — ka-il cigareti traze nesto sasvim dm- - da mu pricamo o stetnosti pusenja — go nego zreli ljudi. Ona je za njih zasto onda puse tata ili mama ili oba sredstvo identifikacije s odraslima, roditelja? Kao i na svim ostalim uglavnom s jimacima iz filmova, jer podrucjima vaspitanja, primjer igra se oni tako l-e-ci u svim filmovima najvazniju ulogu, pa zato oni rodi-jjojavlju- ju obavezno s cigaretom. telji koji puse treba da sakupe do-Se- m toga cigareta im pomaze da voljno snage da se odreknu duvana, skrenu jmznju okolinc i da na taj pa ce onda imati pravo i od svoga nacin budu smatrani odraslim, zre- - djeteta zahtijevati da nikada ni ne lim ljudima. zapali. . . ш |
Tags
Comments
Post a Comment for 000478