Jedinstvo, November 10, 1961

              гш
J&F
Povodom 30-godisnj-ice
Ш (Prcnos sa stranc 1)
goslavenski konzulat u Montrealu. Ta zuta krpica f papira nijo so nista razlikovala po svome sadrzaju
od novina koje su izdavali sljedbenici rezima u Ka-il
nadi. Gosp. Stankovie, bivsi socijalista, pjevao jo
slavopojke i kraljovskom rezimu u Jugoslaviji a
nama nezaposlenim i gladnim radnicima je savjeto-va- o da sutimo i trpimo jer da cc doci bolji dani. Go-vori- o
nam je i on, kao i I3oza Markovic kasnijc, da
so no sinijemo buiiiti jer da smo mi gosti u Kanadi
a da je svaka vlast od boga.
Mi mladi doscljcnici koji smo morali napustiti
svoju rodnu zemlju zato sto u njoj nijo bilo kruha i
slobodo, osjetili smo u pisanju novine gosp. Stan-kovic- a
vrijedjanje ljudskog dostojanstva i zaglup-Ijivanj- o
zdravog Ijudskog razuma.
U takvim prilikama postavilo so jo pitanjc
prcd nase napredno radniko u Kanadi potrobe po-kretanja
jcdno radnicke novine na nascm jcziku.
Za fakvom novinom so jo osjecala volika potreba ali
nijo bilo nikakvili matorijalnili srcdstava koja su
potrobna za ])okrotanjo novine. Nasi iseljenici u
Kanadi tada nisu jos imali nikakvili kulturno-pros-vjetni- h
organizacija, izuzevnekoliko ogranaka pot-porn- ib
organizacija, cije je sjedistc bilo u SAD.
.Tedna grupa nasib naprednili iscljenika u Van-couvc- ru
I3.C. pokronula jo u junu 1929. godine, mi-miografi-ran
list "Xczaposleni radnik". Tu novinu
smo slali skoro u svim nasim naseljiina u Kanadi pa
eak i u Juznu Anicriku i Australiju. To jo bila prva
klica iz koje so jo razvio ])lod i rodila se ])rva rad-nick- a
novina na nasein jeziku u Kanadi "Dorba"
pocctkom listopada 1931. godine. Da bi smo osigu-ra- li
novinu, bilo jo potrebno uspostaviti organizaci-je- .
To organizacije su imale za zadatak da novinu
poniazu matorijalno i da ju raspaeavaju niedju na-sim
ljudima. Jos prije pokretanja "JJorbo" bilo jo
nekoliko nai)rednih klubova koji nisu imali niedju-sobni- b
veza. Postojalo je i nekoliko klubova kojo je
bio uspostavio jugoslavenski konzul.
Kada su nasi radnici u Kanadi uspostavili je-dinstv- enu kulturnoprosvjotnu organizaciju i pok-renu- li
svoju naprednu novinu "Dorbu", onda su
stanoviti radnici iz reziinskih klubova prosli u nase
organizacije. To je strasno ogorcilo tadasnjc rozim-lij- c
i oni 1934. godino pokrecu svoj list, koji isklju-civ- o financira konzul, a Stankoviccv list so jretva-ra
u zvanicno glasilo 1ISS. I jedni i drugi stupaju
u ostru borbu protiv nascg naprednog pokreta i
stampc.
Nasi naprcdni i pozrtvovani drugovi it Kana
di pokrenuli su svoju novinu u jeku najveco eko- -
immol--n 1-v- Jvi. l.mlo in 1,51 СП 1чс4 „IniU l,m „л,. UrcdllistVO
IIVFIIIOIW Jft#ja Jtltl, IV. PIIU l' lltmf llllllllIVlL IM7i 11Ч1- Л- . л
i
1
dio za svoj-u " ' "P~ a —--.,-- i --oni koii -.- -
radili sami gladovali, davali posljednju za
Г "
. _ _ 1 - _ ? "1 J -- ▼ I !
_ ..i.ij. i!..i .-l'- lii ..
sami izuravati.
vrcmena u
i nianjim naseljiina nikle kulturno-])ros-vjctn- e (Jdje je ljudi
se nasib pjevackih zbo--
slicm tiavale prctstave
matorijalnili srcdstaa za izdrалапје i izgradjiVa-nj- e
svojo novine. Г pocctku je novina izlazila u
malom i'ormatu na cetiri straiiice a ioslije samo ne-koliko
godina je izlazila na 6 i 8 stranica na ve-liko- m i'ormatu a poslije dva i tri puta tjcdno
nijo pred sami rat i za vrijeme rat nog i poslijerat-no- g
perioda izdavano vise listova, na srpskom, lir-vatsko- m,
slovenskom i englcskom jcziku.
Kultui4io-j)rosvjct- ni pokrot Kanadjana jugo-slavcnsk- og
porijckla i njibova naprcdna stamja o-ku- pili
su oko tog pokreta sve ono sto je postcno,
na])rcdno i demokratski naklonjeno. Nijo slucajno
da se nasi u Kanadi za ])osljednjib 30 godina
nalaze u ])rvim rcdovima borbe za bolji
i mil u svijetu.
Kada je spanski narod napadnut od strane fa-sistic- kih zavo jevaca 193G.-193- 8. godine, nasi su dru-govi
iz Kanade prisli u i)omoc spanskom narodu.
Kada je fasisticka osovina svijet u rat, nasi
su drugovi iz Kanade stupali u oruzanu pro-ti- v
okupatora i domacib izroda, nasi su drugovi iz
Kanade prisli u i innogi su dali i svoje
za svog naroda.
Materijnlni imoralni dojirinos nasim narodima
za vrijeme rata i u posljoratnom periodu od strano
naprednog kanadskog ])okreta zauzima najvidnijo
mjesto u iscljeniStvu. su dali blizu 3 milijuna
dolara obnovu svoje slarc domovine.
J)ragi drugovi, od svega srea vam cestitam slavnu
Tridest-godisnjic- u o])stanka i uspjeba. Cestitam
vam svima koji ste istrajali u toj teskoj borbi i
ocuvali tesko stcccne tekovine i uvijek visoko
drzile zastavu najn-edno- g pokreta i Stampc u Ka-nadi.
Mi koji smo i radili s vama ponosni smo
na vas rad i ustrajnost. Ponosimo se sa vasom i na-so- m radnickom stampom, sa vasom upornost'u. Po-nosimo
se sa starim drugovima koji istrajali u
borbi, koji su utkali svoju mladost u naprcdni jo-kr- et radnog Mi pozdravl jamo mladjc
drugove koji pristupili i koji ce pristupiti rad-nicko- m pokretu da nastave slavnim jjutem
rada i us])jclia naprednog ]okrcta i stampe za do-bro- bit svib ljudi. Xeka je slava omnia koji su dali
svojo na svim poljima borbe, u strajko-vim- a,
na boji.stima Spanije, nase slavnc domovine
ili u drugim dijelovinia svijeta.
zive nasi na])rcdni Jugoslavcni-Kana-djan- i!
zive nasa radnicka stampa!
a od 1929.— Ш. godine. rra one drugove koji su pu- - dadnip0zdrav
roanog ulasnika
bralskom
saljc
Je-tov- ah
sr- -
po zadatku usposfavl.ian.ia orgamzaci.ia osi- - dinstrit prigodom prostate guravanja stampe, je veliko iskustvo i ako ne 30-godisnj- ice njcgovog op
bas lak i prijatan Uilo ne divno posmatrati sianka.
zrtvovain'o nasib liudi. koii su od svoiili ustiin Nalazcci se it sliinom po--
otkidah novinu. cak nisu
su centu
zivjeli
borbe,
loiaju u Sjcdinjcnim
vama kao i Jcdinslvo u Ka
nadi, mi smo u stanju u pit- - osiguran,ie гашиске siampe. iuko nrjc ntio Diti za- - no} mjeri ocjenili ncizmjer-dnj- i kada se je radilo o dobrovoljnim prilozima za no vainu ulogu koju je Jc-novin- u. ("'isto sam bio izuonadjen, odkuda se je kod dinstvo sa svojim predsasni-nasi- b
ljudi u tako kratkom roku razvila svnest o ci'"n vrVl° oz 30 godina u
potrcbi naprcdne .stampc. Xije velikih potesko- - ?#?Ж. f'SfiKL": :i; VI Ull III
i- - a iiKiiuciuiiase j.imie u KaKav i-a-d,
su jugoslavenskih radnika i na-sbvati- h njibova novina i oni nioraju roda optcnito u Kanadi u ie--
Xije proSIo dugo dok su svim nasim
veeim
organizacije. god bilo nasib
svuda je glas tambura,
rova i tome uesio si; so i
ona
dok
bilo
ljudi
progres, zi-v- ot
bacila
borbu
pomoc zivote
oslobodjcuje
Oni
za
jos
su
naroda.
su
zivote bilo
Xeka
Xeka
bilo
posao. ......."
novo,
bilo
su I se
inio лсг oni UAUUI ЈШ1Ј11 t MM1M4II
da je to da je
ia
cuo
skoj borbi za bolji i dostoj- - niji ztvot, progres i mir.
Zasluge onih koji su izda-vali,
Sirili, jafali
I pomagali Jedinstvo su u to-lik- o znatajnijc kad se uvaie
izvanrcdno tcskc okolnosti
druge vrste zabava u korist' nase naprednc stampe. Pod kojima se novina izda- -
Xasi drugovi i drugarice, i ako vise godina bcz ra- - '""Ч .? veUkoi !-
- P™trttn?)
da, znah su putcm till zabava pnkupiti dovoljno zemlji,
6roc„,
sa
jugoslavenskih
s razmjerno niahm
dose- -
irtvovnosti i besprckidnih
da se sjajni
se na
opstanka Je
Jedinstva ie da
hrvalski,
i te Kanadjani
jugoslavenskog porijckla gc-neraln- o,
najnapredni-ji-m najzasluinijint u
doprinasajuci I
bi od sraz-mjern- o
malenog hroja
I moglo
da je
mediu narodom u Ka-nadi,
i
takove, mi Sjcdinje- -
Pomoc iz U. S.
Napredni Jugoslavcni it
Sjcdinjcnim Drzavama ima-j- u
velikih zasluga
niedju
Jiigoslavcniina u Kanadi i
slvaranjc organizacija i
Do nanredni jugo-slavens- ki
radnicki list "Had-nick- a
"Rad-nik"
je
doseljcnika u
mo predstavnici
"Radnickc straie" i "Had-nika- "
da sakupljaju prctpla-t- e
i a jc
i pokusaja da se orga-nizacije
(it Windsoiu). U sje-(anj- u
su
Vidasa i N. Spoljarca, a
jc i drugih. Ali kanadskoj
burioaziji I reakewnarnom
jugoslavcnskom
po ovo Sirenje "In-dji- h
ideja"
ovdje. Godine
na poticaj jugoslavenskog
kanadskc su
zabranile "Radnika" u
Kanadu. "Radnik" je polom
dolazio
i "Kaprijcd", ali bi se
pojavio imenom,
konzul bi se poslarao da
zabranjen. Ocakvi poslup-e- i
jugoslavenskih prcdslav-nik- a
i kanadskih pos-pjesi- li
su pokretanja napred-nog
radnidkog jugoslaven-skog
u Kanadi, sto jc
oslvarcno godine.
30-godisnji- cu
Stampc naprcdni Jugoslave-ni-Kanadja- ni
odaju prizna-nj- c
i
u Sjcdinjcnim Driavama
pomoci nam pruiili.
Srdacni pozdrav 30-godisn- jici bratskog Jedinstva
uprava Л'а- - Ijenika, raslrkani po Driavama,
uredjivali,
prosire-tij- c
naprednili
drugovima
cijeloj zemlji, obavljajuci mo za Ijudski progres i mir,
najteic i najkorismje poslo-- proliv rcakcije i fasizma,
ve u zemlji. Politidke i najdublje smo zalivaini po--
jalne zaprcke i poteskofe ta- - nam jc od
kodjer su bile vclike, pa je naroda u Kanadi, za
bio potreban stupanj Jedinstvo najve6v
odvainosti. zasliwu. u sutbijanlu sila
napora politic
uspjcsl, koje slave dan
30-godisnj- icc dinstva.
Zasluge su
su slovenski
drugi radnici,
medju
I Kana-di,
zemlji na-rodu
Kanade datcko vise ne-g-o
se takovog
ljudi
Icna ofekivati.
AY samo Jedinstvo
I vrsi korisnu uloau
nasim
u korist Kanade kao
i u
A.
za
ideja
ка-mp- e.
1929.
straSa" odnosno
ditao dosla veliki broj
Kanadi. Ova
su dolazili
novfanu pomoc, bilo
strore
ostala imena Itoie
bilo
rezinut nijc
bilo volji
medju nasim ra-dnicima
1929.
konzula rlasti
ulaz
pod imenom "Iskra"
dm
pod novim
ba-de
I'lasli
lisla
1931.
Slavcci scojc
svojoj braci
na
koju su
koji nim koji bori- -
Drza
soci- -
moci koja dolazila
naseg
visoki koju nosi
sviiesli. samono- -
srpski,
vrsilo
nego
reakcijc i fasizma u nasim
najvcfim narodmm organ!-zacijama- , kao sto jc llrval-sk- a lira tska Zajidnica, Srp-ski
Xarodni Savcz i drugi
narodne organizacije.
Vas sjajni nspjeh je i naf
uspjch, koji nam pomaie nr
svakom koraku.
Zivjclo bralsko Jedinsfvr
prigodom 30-qodisnj- ice njc-govog
opslanka!
Da £c sloga, bratstvo i je-dinstvo
nasih naroda!
Xapred svim silama it bo-b- ib
za mir i Ijudski progre?!
Leo Fisher, urcdnik
Anton Majnnric, иргагЦеП
Narod nog Glasnika
Chicago, Illinois.
ri
I