Jedinstvo, November 10, 1961

              14
Najljepsa stranioa nase historije
Trideset godina nasa stampa ncpreslano
govori nasim radnicima: Organizirajte se i
borite zajedno sa ostalim kanadskim rad-nicima
za svoja prava i interese, za bolju i
srqLniju buducnost!
Nasi radii ici su pomogli organizirati ri-bars- ku
uniju na Pacifiku (Fishermen and
Allied Workers Union) (vidi opsirnije u
clanku J. Oreskovica na strani 9). U to-- ,
me se naroeito islakao Marijan Ruljanovic.
Sa posebnim zadovoljslvom objavljujemo
pozdrav ove unije nasoj 30-godisnji-ci
(Na
strani 9).
Nasi su radnici pomogli organizirati ra-zn- e
rudarske unijo: ugljenokopaeku (Unit-ed
Mine Workers) u Alberti i Britanskoj
Kolumbiji; uniju radnika uposlenih u rud-nici- ma
i talionicama bakra (Mine Workers
Union of Canada) u Anyoxu, Norandi i
Flin Flonu; Mine-Mi- ll uniju u Sudbury i
radnicima zlala u Timininsu, Schumacheru
i Kirkland Lake. Najva.niju ulogu u tome
odigrali su pokojni Joso Saric (poginuo kao
partizan u svojoj rodnoj Lici) i pokojni
Ilija Susnjar.
Nasi su radnici pomogli organizirati uni-ju
automobilskih radnika (United Automo-bile
Workers) u Windsoni.
Nasi su radnici pomagali u organiziranju
unije eclicnih radnika (United Steelwork-ers- )
u Hamiltonu.
Nasi su radnici aktivno sudjelovali u or-ganiziranju
unije sumskih radnika u sje-verno- m
Ontariu (Lumber "Workers Union).
Nasi su radnici sudjelovali u organizira-nju
unije drvosjeca i pilansk'h radnika u
Britanskoj Kolumbiji (International Wood-workers).
Oni su uvijek bili u prvim redovima. Zato
su bili proganjani, otpuslani sa posla, zat-varan- i,
deporlirani.
Pri tome treba imati u vidu da se vecina
ovih organizacionih i strajkaskih pothvata
odigrala u vrijemc velike ekonomske krizc
koja je vise godina paralizirala ekonomski
zivol zemlje i surovih pokusaja kapitalisti-ck- e
klase i njezinih drzavnih upravljaca da
tercl krize prebace na radnieka ledja.
Organiziranje unije i strajkovi u Any-oxu,
Norandi i Flin Flon-u- , predstavljali su
najodlucniji otpor radnieke klase nasrtaju
kapitalista na njezin zivotni polozaj.
To je bio uvod kasnijim velikiin klasnim
bitkama i pobjedi industrijskog unionizma
u automobilskoj, eclicnoj i drugim induslri-jama- .
To je naljepsa stranica naseg trideset go-disnj- eg
opstanka i rada.
Prijc 30 godina u Kanadi je bilo samo
nekoliko stotina hiljada organiziranih rad-nika,
uglavnom zanatlija. Danas ih je mili-ju- n
i pol. I mi sa ponosom mo.emo da kaze-m- o
da smo tome pridonijeli svoj skromni
dio.
Organizacijom i borbom radnici su izvo-jeva- li
vece plate, krace radno vrijeme, po-boljsa- nje
uvjeta na radu, ozakonjenjc pra-va
na organizovanje i strajk. Radnici ne
samo da nikad ne smiju zaboravit kako su
do toga dosli, nego moraju cuvati ono sto
su postigli.
Radnici moraju biti svijcsni svoga klas-no- g
polozaja u drustvu. Jedno od glavnih
orudja kapitalista u njihovoj borbi sa rad-nicko- m
klasom je propaganda o "slobodi",
"demokraciji", "ravnopravnosti" gradjana
itd. Joso Saric, Marijan Ruljanovic, Ilija
Susnjar i hiljade drugih nasih radnika bi-li
su dobri unionisti i borci zato sto su znali
kojoj klasi pripadaju i da radnici imaju to-lik- o
slobode i prava koliko su svojom sna-go- m
i borbom moguci izvojevali. Kapitali-st- i
nista ne daju dobrc volje. Sve sto radni-ci
danas imaju plod je teske i krvave dugo-godinj- e
borbc.
Radnici u ovoj zemlji formalno imaju
pravo na organiziranje i strajk. 0 tome
postoje zakoni u svih deset provincija, plus
fcderalni zakoni. AH pogledajmo sto sc je
dogodilo radnicima Royal York Hotela u
Toronlu, koji su se usudili strajkovati za
povisenje place i regulisanje radnih odno-sa- :
Vise od sest stotina njih je otpusteno
sa posla. To je protivzakonito. Ontarijski
premijer Frost i ministar rada Daley se za-klin- ju
da po zakonu strajkujuci radnici ne
mogu biti otpusteni sa posla. Ali nasao sc
jedan sudac, i to onaj najnizeg ranga (ma-gistrate)
i proglnsio da je Royal York Ho-tel
imao pravo da otpusti strajkase. Njemu
su u donasanju takve odluke pomogli advo-kal- i
CPR-- a (Canadian Pacific Railway
Co.), komc Royal York Hotel pripada. CPR
je najmocnijc drustvo kanadskih bogatasa.
Eto koliko radnicima vrijede zakonom pri-zna- t:
i potvrdjena prava. Radnici Royal
POVA)UAV JEDXOG FAUMEUA
Sa ovim darom ($G0.00 — dva dohtra za svaku yoditnt),
aljam ishrcne poxdrave vilaocima i prijatcljima itase rad-nith- 'c
tioviiir. (Jest Ham trideset i rodjeudan nasem "Jediu-xtvtt- "
a ielji i uadi da ce oiio vastaviti i u bitditee, da neastra-iiv- o
ittaMi u interesn radnika do honaene pobjede.
Ostajem do hraja s radnickom stamjtom,
J. Math,
Milton, Ontario.
York Hotela ce pobijediti samo ako ostanu
slozni i borbeni i ako dobiju рошое drugih
organiziranih radnika.
Organizirani radnici (tredunionisti) sve
vise uvidjaju da moraju prosiriti forme i
metode borbe. Duboko je prodrla spoznaja
da borba na ekonomskoin polju mora biti
popracena polilickim aklivnoscu. Radnici
moraju imati svoje predstavnike u parla-ment- u
— (federalnom i provincijalnim) i
drugim tijelima, koji ce se boriti za njihova
prava i interese, sto znaei i osnovne intere-se
nacije. Osnivanje Novo demokratske
partijc u augustu ove godine predstavlja
znacajan korak u angaziranju radnickih u-ni- ja
u polilickom zivotu zemlje — korak na
putu koji treba dovesti do toga da radnieka
klasa postane upravljae zemlje (umjesto
sipiarskih i drugih boga,tasa). Borba i isku-stv- o
ce dovesti radnicku klasu do socijalis-tick- e
ideje, koju danas usvaja i ])roj)agira
samo njezin, najnapredniji dio, u koji, od
samog pocetka, spada i nas progresivni po-kre- t.
Kakvi su nasi daljni zadaci?
Prije svega, treba i dalje — po primjeru
nasih pionira — da pomazemo izgradjivati
i jacati radnieke unije. Naroeito je va.no
da na to upuctijemo nase nove doseljenike,
koje iz svojih posebnih poliliekih raeuna od
kanadskog radniekog pokreta odvracaju
ne samo reakcionarni element i i organiza-cije- ,
nego ih od toga odvraca i revizionisti-ek- a
politika danasnjeg jugoslavenskog nt-kovodst- va.
Dolaskom u ovu zemlju mi smo
postali dio kanadske radnieke klase i tre-ba
da se organiziramo i djelujemo kao ka-nads- ki
radnici.
Potrebno je da se vise interesiramo za
kanadska pitanja i probleme, posebno pro-blem- e
i zadatke kanadskog radniekog pok-reta.
Naroeito se trebamo zalagati za jedin-stv- o
radnieke klase kako na trcdunijskom
(sindikalnom) polju tako i na polilickom,
jer od jedinstva zavisi ne samo uspjesna
borba za poveeanje plaea, skraeivanje rad-no- g
vrcmena, bolje radne uslove, ])rotiv be-sposli- ce
i drugih zala kapitalistiekog siste-m- a
(u kome je profit na prvom, eovjek na
posljednjcm mjestu), nego jedinstvo jc us-lo- v
za napredak cijele zemlje. Jedinstvo ra-dnika,
a to prije svega znaei unijn, mo.e
osigimiti pobjedu Nove demokratske par-tijc
na idueim izborima! Radnistvo treba
da sc stavi na eelo borbe za novu politiku,
kojoj je glavni cilj osiguranje mira i ncza-visnos- ti
Kanade od ameriekog imperijaliz-ma- ,
bez cega noma bolje buduennsti.
U 30 godina svoga postojanja nasa slam-pa
je mnogo pridonijela tome da su nasi
radnici upoznali svoja prava i duznosti kao
Kanadjnni i radnici. To je bila njezina gla-vn- a
uloga. Ona tu ulogu vrsi i danas i pot-rebn- a
je isto loliko koliko prije ?.0 godina.
S. 3Iiosic
I