Jedinstvo, November 10, 1961

              V
%
4
!
,. . ,-- -- њњ,ш&Л.$ЈШАЛ%1ШЉјл~ј'
Pelar zapkar
Pocetkom 1925. godine
Hrvati, Srbi i Slovene! po-ce- li
su masovnije iz Jugo-slavij- e useljavati u Kana
du. Od ovih useljenika 98
posto su obradjivali zem
lju ili su bill proleterizira
ni seljaci. Ostatak od 2 po-sto,
a mozda i manje, bili
su radnili, ili pak zanatli-je- .
Zanatlije i radnici bili
su zadojeni naprednim po-liticki- m nazorima: u do
movini su citali naprednu
literaturu, dolazili u kon-ta- kt sa clanovima Komu-nistick- e partije Jugoslav!-j- e
ili sindikalnog pokreta.
Jedan od takvih bio je i
drug Petar Zapkar.
Uceci stolarski zanat u
ranoj mladosti je osjetio
bic teskog rada, a kao sto-larski
pomocnik dugo ra
dno vrijeme, sirpmasnu
placu i opcu drustvenu ne-pravd- u. Misleci da ce ba
rem odnekle poboljsati
svoje ekonomsko stanje,
rijesio je da iz plodne Sla
vonije (okolica Daruvara)
iseli i potrazi srecu u
novom svijetu — Kanadi.
Hamilton, najvece indu
strijsko srediste u Kanadi,
izabrao je za stalno bora
viste. Lutajuci bez posla
konacno se kao stolar za
poslio u tvornici vagona.
Ubrzan i tezak rad, slaba
placa.drustvena nepravda
susreli su 2apkara i u Ka-nadi.
Svjesan cinjenice da
samo radnik sa kolektiv
nom organiziranom bor
bom moze izvojevati vecu
placu i bolje radne uvjete,
pomagao je u organizira
nju nasih radnika u sindi
kat. U tvornici vagona 19
29. godine izbija strajk, on
istupa kao jedan od vodja;
vodi se borba, kompanija
pomocu drzave razbija
strajk, 2apkar biva bacen
sa posla sa jos nekim na
sim radnicima.
Nije se on razorcarao,
izgubio povjerenje u moc
radnicke klase, jer je pot
puno uvjeren da ce konac-no
radnicka klasa pobje-di- ti kapitalizam. Uclanio
se u Komunisticku partiju
Kanade i sa jos vecim po
letom radio na organizira
nju radnika i na svom po
Iitickom podizanju.
Kad je 1932. drug Ca
cic sa drugih 7 komunis
tickih vodja bio uhapsen i
osudjen na dvije godine
zatvora, Zapkar preuzim
Ije duznost urednika "Bor-be".
Na prvoj konvenciji
Radnickih prosvjetnih klu
bova biva biran 2a nacio
nalnog tajnika.
MMriMMiUUtei fcfc.
1Г
BRATSKA SLOGA I JEDINSTVO
Od kako je itspostavljcn nas radnicki pukret
i njcyova stampa, mnoyo je plodnoya rada ucinje-u-o
mi'dju nasim mdnim iscljcnicima u Kanadi: na
strenju naprcdnih radnicki n jioylcda i ideja; bu-djcu- ju
Mamie svijesti; podizanju i razvoju kultur-no-prosvjetu- oy rada i aktivnosti; na cuvanju i pre-nosen- ju
uujboljcya iz naslcdja i tradicija nasih na-ru- da
n razvoj itrustvcnoy zivota nase novc domovi-nc
Kanade. Alt, sa siynrnoscu i ponosom se то~е
rcci, da jc najpludniji i najuspjesniji rad ucinjen
na stvarauju, pronosenju i sirenju uralstva, sloyc
i jedinstva izincdju mis hrvatskilt, srpskih, slovcn-ski- ll
i ustalih radnih doseljcnika iz Jnyoslavijc u
Kanadi. I kad danas proslavljamo 'M-yodimij- icu
opstanka nase stampc i pokreta, bit ce dubro, da
sponicncnio i pribiljczimo ylavnc momente toya
svjetloy rada i doprtnosa uascy pokreta i nase sta-nipe.
Od sanwy pocctka stvaranja radnickih pros-vjetnih
klabova vclika painja i briya posveixna jc
brutskoj slozi i jedinstvit nasih rad m It iscljcnika.
Klnbovi koji su nicali po svim vecim nasim nasco-binam- a
stvurani su zajednicki po hrvatskim, srp-skin- i,
slovcnskim i druyim nasim naprednim rad-ni- m
iscljcnicima. U njima su svi bili jednakoprav-n- i
— druyovi i braca; radili slozuo i bratski na ra-zvijai- iju
i podizanju, kako radnicke svijesti, tako
istu bratskc sloyc i jedinstva. PodUnci i sircci kul-turno-prosvj-etni
rad, zajednicki se pjevalo nase
nurodnc pjcsmc, razvijulo miiziku, drama i plcsalo
narodua kola. Udruzcno i zajednicki sc vodilo bor-ba
prvtiv itskoyriulnih, nacionalnih i nazadnih cle-mena- ta
i oryanizacija, kojc su pokusavalc da una-s- c
nuciohalnu nctrpcljivost, mrznju i razdor medju
nam cmiyraciju.
Kada jc pokrenuta "Borba", ona jc proslije-dil- a
i na visi stu]anj uzdiyla taj svijctli rad zapo-c- et
a prosvjclnim klubovima. Od prvoy izdanja
njczini stupci pisani su na hrvalskosrpskum jcziku
— jednako ijekavski i ekavski i donosilo slovcnsko
stivo. "Uorba" je ustrajuo i stalno pisala i sirila
bratslvo i sloyu medju nasim radnim iscljcnicima,
a ncmilosrdno sibala po onima koji su }okusavali
siriti nacio mil nu mrznju i pocjep.
Tih godina veliko-srp- s ka diKtatura provodila je
krvavi teror protiv demo
kratskih sila, a narocito
protiv clanova Komunisti-ek- e partije Jugoslavije.
1J3. nas pokret i stampa
provodtli su kampanju za
pomoc i pustanje na slobo
du politickih zatvorenika.
ZapKar je dobio za duz-nost
da organizira u na
seljima kampanju. U S. S.
Marie, prikazivajuci slike
"Bijelt teror u Jugoslavia
ji" bio je uhapsen i osu-djen
na dvije godine zat-vora
i deportaciju. Po iz
drzavanju kazne bio je
deportiran u Jugoslaviju,
ali ga je spasila Medjuna
rodna crvena pomoc. Do-bio
je azil u Sovjetski Sa-ve- z.
Vec u ranu jesen 1936.
godine Zapkar je doiao u
Spaniju, da pomogne spa
njolskom narodu u njego
voj borbi protiv napadaja
domaceg i inostranog fa-sizm- a. bio je u sastavu ba
taljona Thaelman, u kome
je bilo oko 50 Jugoslave
na. U novembru 1УЗ-6- . fa
sisti su bili skupili sve ras
polozive site da prodru u
Madrid i zauzmu ga. U toj
borbi, braneci Univerzite-tsk- i
gradic poginuo je i
♦. ч HГГГ5.ari-- - fcji
Г°ч
.Ajl Si. JJ
.
Vto. : ' КГ
J
Ivan Pribanic
Zapkar.
Slava drugu Petru Zap
karu!
Slaveci tridesetgodisnji
cu nase stampe sa punim
pravom mozemo reci da
smo ispunili svoju his tori j-s- ku duznost prema zemlji
svoga rodjenja, medjuna-rodno- m progrcsivnom i
kanadskom radnickom po
kretu. To cemo i u buduce
ciniti, jer mi smo dio me
d junarodnog r a dnickog
pokreta kome je konacni
cilj socijalisticko drustve
no uredjenje.
I. 5TIMAC
Zahvaljajuci bus torn siren ju bratskc sloyc i
razumjevanja nas pokret jc brzo rastao i razvijao
se. Kada jc pokrenuta "I'ravda" i kasnijc "Edi-nost- "
i osnovanc posebne ltrvalskc,srpskc i slovcn-sk- e
oryanizacijc, rad na razvijanju bratskc sloyc i
jedinstva jos jc vise pojacau i prosircn. "Slobodna
Jlisao", "Pruvda" i "ildinost", kako su yod ustra-juo
i ncpokolebivo sirile i pisalc za brat sku sloyu i
jedinstva, tako su ncpo.stedno i udruzcno raskrin-kaval- e
i sibalc po reakcionarnim nacionalnim elc-menh- ma
i oryanizacijama. Ji rat ska sloya i razn-mijcvan- jc
izmedju triju bratskih pokreta i novina
bila jc prosircua i pojacaua. Suradnja izmedju rn-kovods- tva
triju pokreta bila jc bliska i n istinu
brat ska. Vredi rukovodstva bili su yolovo uvijek
zajednicki pod jcdiiim krovom i u jednoj zyradi, a
novinc tiskunc u zajednickoj stumiariji. A u na-seobiua- ma, nasi radni iseljcnici jednako i uvijek
su zajednicki radili i suradjivali na siren jn i ja-ca- n jn triju bratskih pokrila i novina.
Suradnja bratskc sloyc i jedinstva dostiyla jc
svoju visiuu u v remain druyoy svjctskoy rata, kad
su nacislicka Xjemacka i fasisticka llalija razdvo-jil- c
,uyoslaviju, a 1'aveliccvi ustasc i Xcdiccvi cc-tni- ci, zavilluli krvuvo bratoubilacko kolo u starom
lent jit, nasi radni iseljcnici slvaraju zajednicki J'o-kr- et
za Oslobodjcnjc Stare Domovinc, prcko kojc-y- a
pojacano nastavljaju sirenjc bratstva, sloyc i
jedinstva. Iftide zajednicki za pomoc narodnooslo-bodilack- e
borbe u slaroj domovini, Crveni Kriz,
Sovjetskoy Savcza i zajednicki doprinosc svoj udio
it ratnim naporima savcznika za pobjcdu nail fa-sizmo- m.
Kolikoy jc utjecaju imala bratska sura-dnja
i sloya nasih radnih iscljcnika u tokit tih da-n- a,
najbolje polvrdjuje to sto jc u radii za pomoc
narodnooslobodilacke borbe it kraju i ratnim napo-rima
Kanade, ucestvovala oyromna vecina nasih
radnih iscljcnika. Pod utjecajem bratskc sloyc i
jedinstva oyronuic veciuc nasih radnih iscljcnika,
bili su cak jeduo vrijeme primorani, da it akcijama
za ratuc naporc, a zajednickom rada uzmit uccsca,
lakovc nacionalnc i separatistickc yrupacijc kao
sto jc JISS i Jua. Obrana. Iz pokreta za oslobo-djcnjc
stare domovinc izrasla su ponovnolri brat-ska
pokreta i kasnijc Vijcca, koji su mnoyo dopri-ntjeli
ratnim naporima Kanade, a nuposc pomoci
narodnooslobodilackoj borbi nasih naroda u staroj
domovini.
Io svrsctku rata kad su se mnoyi nasi iseljcni-ci
povratili u start kraj nas pokret jc ncslo opao i
oslabio, a rcukcionumc snayc i yrupacijc, nuposc
neposredno po svrsctku rata, bile su pojacau c dola-sko- m
novih cmiyranata, od kojih su mnoyi izbjeyli
pred narodnim sudom i bili nastrojeni nacionalnom
mrznjom i nctrpcljivoscn. Iteakcionarnc. nacional-nc
snayc i yrupacijc, pojacanc prilijcvom tilt za-trova- nih
i mrznjom nastrojenim novodoslim clc-mcntiniUfUu- dalc
su sc velikim uspjesima u pocjepu
i razdvajanjit redova nase radne emiyracije. Ali,
zahvaljajuci, nasoj naprednoj stampi i brutskoj
slozi nase radne emiyracije, rcakcionarnc sovinis-tick- c
snayc imalc su slaboy uspjeha. Xisu niydjc n
vecoj mjeri uspjeli da posijn pocjep i zavadc mw
radne iseljenikc. Xjihova otrovna propaganda i
raspirivanje mrznjc, uvijek su nailazili na olpor i
prczir kod nasih radnih iscljcnika. Kao dobar pri--m
jer moze posluziti Vancouver, ydjc su rcakcionu-rn- i
elemcnti pokusali da sprijecc zdruzcujc Hrvat-sko- n
i Jtiqoslavcnskoy (Srpskoy) Prosvjctnoy do- -
ma i osnivanic novc zajednicke oryanizacijc, ali do--
ivjeli noraz. Xova oryanizacija, it kojoj sn svi
kao braca, raste i naprednje, a rcakcionarnc nacio-nalnc
snayc nazaditjit i slabc.
Sircci bratska sloyu i jedinstva, nusa slam wi
i nas pokret imali su svijctlih usjijeha, исша nika-kv- e
samnje, stojeci na torn put it, da ccmo ih i u bu-duce
imali. Ivan Pribanic