Jedinstvo, November 10, 1961

              шеиШашјшншн
--f т,1Шч1&-&1гГ'шЈ"Г-~-
1 -- ? -- &V №&&Ш ЛШј+јШшјСаШХг-i- f tim
STRANA 2
Ko su "sampioni" slobode?
U kapitalistickom svetu
rec "aloboda" upotreblja-v- a
se nemilice. Otvorene
pripreme za nuklearni rat
i pretnje za unistenje ko-muniz- ma
cine se u ime
"slobode". Razbijanje ra-dnick- ih
unija i strajkolo-mstv-o
opravdava se u ime
"slobode". Ogranicavanje
politickih aktivnosti, zbo-r- a
i dogovora i oduzima-nj- e
prava na drzavljanst-v- o
provodi se pod Jzgovo-ro- m
"cuvanja slobode".
Cak i rasna i druga diskri-minacij- a
u danainjem
drustvu pripisuje se "slo-bodi- ",
jer svaki je Slobo-dan
da cini Ita hoce.
U propagandi protiv so-cijalistic-kih
zemalja isticc
se kao osnovno pomanjka-nj- e
"slobode" u tim zenv
Ijama Od samog postanka
prve socijalisticke zemlje
u svetu, SSSR, pre 44 go-din- e
pa sve do danas, po-born- ici
"slobode" u kapi-talistickim
zcmljama utro-si- li
su more mastila opisu-juc- i
nestanak "slobode"
i probili su citave reke su-z- a
oplakujuci "slobodu"
u toj zcmlji. Sada oplaku-j- u
i "slobodu" u Kubi, a
nisu imali ni jedne suze za
slobodu te zemlje za vre-m- e
carovanja Batiste, kao
sto ni danas nemaju suza
za oplakivanjem slobode
u Spaniji, Portugaliji i
drugde.
U diskusiji nacrta Prog-ran- w
Komunisticke parti-j- e
Sovjetskog Saveza, ci-ta- va
kapitalisticka stamp a
u jedan glas, vidi u novom
Programu ogranicavanje
"slobode". Cinjenice su u-por- ne
i ubedljivc pa su
moral! svi skeptic! prizna-t- !
da jc novo drustvo do-nc- lo
narodu materijalne
korist! ! da to nije "utopi-ja- "
kako su tvrdili za vre- -
me prvih petgodisnjih pla-nov- a.
Ali, kaze, Arthur
Krock u "N. Y. Timesu",
materijalne koristi koje
su predvidjene u Progra-mu
bice dobivene na "ste-t- u
licne slobode". Jcr, ka-z- a
taj uceni novinar, raspo
dela rada ! raspodela do-bar- n
"od svakoga prema
njegovoj mogucnosti ! sva-kom- c
prema potrebi",
znaci narusavanje licne
slobode.
Svi burzoaski zurnalisti
gube ravnotezu prisebno-st- i
kad se god pojavi pita-nj- e
slobode. Znajuci koli-k- o
i sta ta rec znaci za o-bic- ne
Ijude, oni je nepres-tan- o
ponavljaju, postav-ljaju- ci
se u pozu "sampio-na- "
slobode.
U jednom od svojih go-vo- ra
pretsednik Kennedy
je, na primer, upotrebio
rec "sloboda" oko 50 pu-t- a.
Mozda zato sto ga je
grizla savest pa je hteo da
opravda americku invaziju
Kube.
Metod burzoaskih novi-nar- a
i politicara sllcan je
onima koji prodaju jevti-n- u
medicinu ill madjioni-carim- a
koji ponavljaju ne-prcsta- no
jednu rec da bi
oterali zle duhove.
Ima, medjutim razloga
zasto oni to cine. Cinjeni-c- a
je da je bas sloboda —
ili bolje receno pomanjka-nj- e
slobode vrlo bolno pi-tan- jc
u njihovoj sredini.
Ruski knjizevnik Dosto-jevs- ki
je jednom rekao:
Liberti? Sloboda . . Kad
covek moe ciniti sta hoce?
Onda kad poseduje mi-lio- n.
A dali sloboda svima
daje milion? Ne. Covek
bez miliona ne moie ciniti
ono sto zeli, vec drugi s
njime rade sto zele".
Par zar nije tako? ka-ko
na primer stoje stvari
sa slobodom govora u ka-pitalistickim
demokrats-ki- m
zemljama? Teoretski,
prema americkom ustavu,
svakom gradjaninu je za-garantov- ano
pravo da ha-ze
i napise sta god hoce.
Ali u praksi, ako pokusa,
onda se suoci sa drugom
stranom ne napisanog us-tav- a.
Ne samo sto nema
pristupa da nesto napise
jer stampu kontrolisu oni
koji drukcije misle, nego
ce Se on sukobiti sa zako-nim- a
ako to ucini na svoju
ruku Upton Sinclair je
svojevremeno napisao
knjigu u kojoj je osudio
magnate ulja, on je imao
teskoce da je otstampa pa
je sam morao da je i rasp-rodaj- e
Dok je Howard
Fast bio komunista ni je-dn- o
izdavacko preduzece
nije htelo da primi njego-v-a
dela. Ali kad je postao
renegat, najveca izdavac-k- a
preduzeca stampaju
njegova dela a otvoreni su
sirom i stupci najveceg lis-ta- u
New Yorku. Naravno,
on danas ima i prilican u-lo- g
u banci.
A kako stoji stvar a
slobodom zbora? Ku Klux
Klan odrzava nesmetano
svoje skupove, ali se trpa-j- u
u zatvor svi oni koji se
okupljaju da mirnim pu-ter- n
ucine kraj scgregaciji
u SAD.
Sloboda organized je?
Robert Kennedy, brat pre-tsedni- ka
i minister pravde
SAD, odbio je da proglasi
nacisticku partiju u SAD
protiv ustavnom, ali je za
Toronto, Ont — Dragi
prijatelji, ne mogu a da vam
ne dam javno priznanje,
kako u ime svoje tako i mo-ji-h
drugova, te nadam so i
sviju 6italaca "Jedinstva".
Vi ste nam u Sast Tride-stgodiSnji- ce
spremili "malo''
I Wnnnnflinnin Tnlii 1 n tnn it- -
danje je bez zamjerke bo-gato- g
sadrzaja, dostojno ju-bilej- a,
kao paine svih patri-ot- a
naseg jedinstva koje bc-sprijeko- rno
nosi to ime.
Na§a je opca 2elja ila se
nastavi sa tradicijom, te vam
jo§ jednom od srea c"estita-m- o
u nadi da cete nas i u
uuuuce izncnaditi. A mi sal
Г. G. — Pcsa
15)
Nemci su ubijali bez trunke mi
losti. Ubijali su oficiri, ubijali su po
uouciri, uuijaii su obicni vojnici.
Nemci su ubili ucitelja koji je mno
gima dokazao da oni, iako seljaci
imaju pravo na bolji zivot; koji
nije imao rodbinc u mom sclu i ko--
jeg je ono u pofcetku 'docekalo sa
nepoverenjem a kasnije selo iskre-n- o
zalilo. Ubili su zivka, kojeg sam
neizmerno volio. Ubili su dva brata
Borovica, koji "mrava nisu zgazili".
Oni su pripadali malobrojnoj sekti
"subotara", koji nisu pili, nisu pu- -
§ili, nisu psovali i nikog nisu sa bilo
cim uvredili. Jos od ranog detinjst- -
to pozurio da udari pecat
legalnosti resenju Vrhov-no- g
suda za proglasiva-nje- m
Komunisticke parti-j- e
agencijom strane drza-ve- .
U Zapadnoj Njemac-ko- j
takodje, fasisticke pa-rtij- e
nicu kao pecurke po-sl- e
kise, ali se zato na naj-brutaln- iji
nacin proganja
Komunisticka partija.
Slobodni izbori? Najbo-Ij-i
komentar u vezi s tim
dolazi od oca pretsednika,
Joseph Kennedya, koji je
potrosio milion dolara da
postavi svog sina u senat.
On je rekao: "Od kakve
je vrednosti glasanje za
gladnog coveka"
A kako stoji stvar sa ra-sno- m
jednakoscu u SAD i
drugim kapitalistickim ze
mljama?
Pa cak i pravo u borbi
za mir skopcano je sa o-pasno- scu
u kapitalistickim
zemliama. Starac od 80
godina, B. Russell je odle-za- o
u zatvoru u Engleskoj
samo zato sto je zahtevao
unistenje atomskog oruz-j- a.
A sta je s pravom na do-stoj- an
zivot? Teoretski,
svaki nezaposleni radnik
u Americi ima pravo da iz-naj- mi
sobu u Waldorf-Astori- a
hotelu a svaki multi-milijard- er
ima pravo da
spava pod mostom. AH, u
praksi, dogadja Se uvek o-brat- no.
Kao i u doba Dostojevs-ko- g,
samo milioneri mogu
uzivati slobodu, dok je ona
nedokuciva milionima na-rod- a.
Ta se cinjenica ne
moze sakriti samo sa po-navljanj-em
reci "slobo-da",
pa cak i ako se uperi
prstom na boginju slobo-de,
koja stoji nepomicno
pred ulaz u zemlju "slo-bode"
l nosi ime "Liber-ty"
V. G.
svoje strane gledat cemo da
vam pomognemo u okviru
na§ih moci.
Ono sto je okrunilo jubi-larn- o
izdanje progresivnom
i nada sve dostojnom listu
"Je'dinstvu", to je 6cstitka
gotovo svih narodnih listova
i organizacija na§cg slaven-sko- g
roda. Jer upravo kroz
to se vidi svijest na§ih naro-d- a
— naroda koji zele svi
jedan pravac i to onaj naj-bol- ji
i najmiroljubiviji. Up-ravo
to je ono Sto nas na-vis- e
treba ponosit, ali ne sa
mo nas 6itaoce "Jedinstva",
nego cijeli slavenski rod.
Zar danas postoji netko bilo
gdje i bilo u kojem uglu ove
zas- -
da
ho
ga
tllllllllllllllllllllllllll Illllllllllllllltl Illlllllllllllllllll
everr Tuesday and in Serbo-Croati-an Slovenian by Jedinstvo
Publishing Company, 479
2B, Canada; telephone
Busi
ness Ivan Subscription rates:
per USA and other I7IVJ.
Authorized an Second Tost Dept„ and in caah.
Hamilton, Ont. —
drugovi, u vam saljem
$70.00 za slijedece: obnove
$2 1 00, oglasi u "Nas kalen-dar- "
$11.00, kalendari
i u fond $33.00. U ova $33.-0- 0
uraCunata je c"estitka
druga Franje Grubisica od
$30.00.
Mnogo drugarskih poz'd-rav- a,
J. Kovacic.
Windsor, Ont. — Dragi
drugovi, prilikom sa-ljem
vam Money od
81 dolara — jedna obnova
G dolara, a za oglase
u "Nas kalendar".
Mnogo pozdrava,
Ante.
saljem
vam u pismu 10 dolara; za
obnovu pretplate
je istekla 10. oktobra 7 do-lara,
novini 2 dolara
i za kalendar 19G2. godine
1 dolara.
Primite bratske po-zdra- vc,
P.J.
USA. — Zdravo drugovi
u
pretplata istjeCe 13. novem-bra- .
I evo vam Saljem бек od
10 dolara: pretplata za idu-c- u
go'dinu 7, fond 2 i kalen-dar
1
vam sve najbolje u
buducem Poz-dra- v
drugovima i prijatelji-m- a
u uredu.
J. K. Vukovic
Auto-putc- vi u
U Sovjetskom Savezu pri-c- i
ce so uskoro auto-putev- a
u raznim bojama;
svakih 50 kilomctara auto-p- ut
ce naizmjenicno biti zut,
ruzicast, erven.
Sprovo'djenje ove mjere je
posljedica iskustva da sivi
kolovoz
o
nase planete, a nije po-nos- an
Sto je Slaven ? i-- ma, trebalo bi upitati za§to?
Ako taj ima samo
djelic uvfda u historiju sla
venskog naroda na 6ijem
celu stoji bratska Ru-sij- a,
prva i najvrijednija
— zemlja koja je prva
u za srecu i blagosta-n- e
kako slavenskih,
drugih naroda, mora po-nos- an
sto je Slaven. no
bi bilo ponosni! Nasa je
pro'slost kao suza. Mi
napadali
i nikom nista oduzi-mal- i,
a postigli vrhunac u
danaSnjoj tehnici svijeta ra- -
dom. Ono sto je taj rad po--1
i
Borovic po tome Sto su imali dva
vola koje nikada nisu udarili. Vo
lovi su bili cudljivi i vile puta
tali su na sred puta ili brazde. Bra
ca su u takvim prilikama molila i
lepo nagovarala volovc
U selu su ih zvali isposnicima i pra--
vednicima a neki seljaci govorili su
ubedjenjem da 6c "ako ima raja
jedino Nikola i otici u njega
iz na§eg Nemci su streljali
Piadovana Lukica, visokog, stasitog
mlndica, sam oponasao u
uanju пок sam шо аеско. isao je
uspravno lakim, sitnim koracima
sam kako su dva nemaSka
vojnika tukli sa kundacima od pu
va upamtio sam Nikolu i Milana saka. Sa svezanim rukama unazad
Illllllll Illinillll Illllllllllllllllllllllllllll
Published Friday,
and languages,
Queen Street West,
Toronto Ontario,
EMpire 3-Ш- 2. Editor Stjepan MioSic,
Manager Stimac.
16.00 year, countries
CI Mail, Offke for payment of postage
Drag
Iistu
$2.00
ovom
order
ostalo
USA. — Braco,
moje koja
pomoc
moje
uredu "Jedinstva", moja
dolar.
2elim
radu.
boji
plav, zclen i
suvise zamara auto-mobilist- c.
da
Ako
netko
danas
ze-ml- ja
borbi
tako i
biti
Kako
cista
nikad nikog nismo
nismo
krenu
sela".
koga
Video
Ottawa,
vaScm
izradi
Milan
najsnaznijeg
razvadja?
sva'djama
seljaka.
zavadjenog
Radovana!" prestajala
Odnekud
Radovan Dvojica najzava
KONFERENCIJA PRETPLATNIKA "JEDINSTVA"
VANCOUVERU
prctplatnicima "Jedinstva' Vancouveru okolici!
Rodini proslavljamo 30-godLsn-jicu
opstanka na-pred- ne
slampc. proslava svecanija uspjesnija.
potrebno zajednicki sastanemo razgovoriino
uceslvovalo. Radi predvidjen
zajednicki pretplatnika "Jedinstva" Saveza
Vancouveru okolici.
Sastanak ili konferencija odrzat subotu, no-vemb- ra,
poslije podnc prostorijama Jugoslavcnskogr Pro-svjeln- og
Kccfer Street.
Tozivlju clanovi prctplatnici "Jedinstva,
vrijemc imaju otvoren pomogucnosli
dodju zajednicki porazgovorimo bi
proslava bolje
Priprcmni
Umro Bozo Prpic
"Matica", glasilo Matice
iseljenika Hn'atske
da je Zagrebu
nakon duge i teske bo-lest- i,
godini zivota
Robert Prpic, pov-ratni- k
Kanade. (U Kana-d- i
su Boza Prpica,
ovaj bio poznat "broj
— napomena ured.).
Pokopan je zagrebaSkom
groblju Mirogoju, ispraccn
rodbini, predstavnicima
Matice iseljenika i iseljcni-cim- a
povratnicima koji
Zagrebu.
Pokojni Bozo Prpic je
u dugi
godina. Radio jc ru'dnici-m- a.
Pripadao je naprednim
radnickim organizacijama.
vrijeme je u ka-nadsk- oj
vojsci. Povratio so u
domovinu 1917. godine.
Leslie Morris govo-ri- t
Montrcalu
kongresu KP
Leslie Morris je bio clan
kanadske komunistiCke dc-legaci- je
XXII kongresu
Komunisti6ke partije Sovje-tskog
Saveza, ce tome
podnijeti izvjesiaj jav-no- m
zboru Montrealu, u
nedjelju 19. novembra, Ma-isonneu- ve
Hall (Maisonnc-uv- e
i Sherbrookel, pofetak
sata poslije podne.
STE OBNOVILI
PRETPLATU?
stigao, je primjer cijelom
svijetu. A za§to onda da ne
bude na§a nas
toga mirnog i ra-,- i.
i;
i
godina uz stampu
JedinItvO
PISMA
Misljenje jubilarnom izdanju
Deset pokrei
on je zadignute glave ponosno sta-ja- o
dok su Nemci, jedan spreda
drugi odpozadi, isti mah udara- -
li kundacima prsa. Gledajuci taj
prizor meni jc nesto pucalo, ki-da- lo
se i gubilo nepovrat a ula-zil- o
je neSto tesko sto me je gusilo
i pritiskivalo zemlju. Mnogi se-ljaci,
koji su doterani opStin- -
sko dvoriste, okrecali su glave
mogli gledati kako ovog gorostasa
Coveka okolini,
zanog tuku Nemci on im pljuje
krv u lice bez glasa. Radovan je
pre bio poznat kao
i tucama bilo momaka
starijih Iz kafane njo
govog on puta iznosio u
svakoj jednog
seljaka a su se u kolu pobili
momci dovoljno je bilo reci: "Evo
i
Jednom sam iduci iz Skole video
kako su se neki momci tukli pred
opStinom. Stariji seljaci su razva
djali i mirili. je 'doSao
Lukic.
U
Svim u i
U ovoj nase
Da bi bila sto i
je da se i kako bi
nas u radu slo je mouce vise toga je
sastanak i clanova
u i
ce se u dnc 25.
u 1 :30 u
Doma na 767
se svi Saveza i da
ova j dan i na uinu i drc i da
svi na sastanak da se kako
nam slo uspjela.
odbor
javlja
u 22. septem-br-a
u GO um-ro
Bozo
iz
bila dva
je kao
dva"
na
po
u
sproveo Kanadi niz
u
U rata bio
ce
u o
SS
na
pa o
na
u
u 2
DA LI
to
cast, sinova
po§tenog
ni
ga
a u
u
u
u
u
bili u
nisu
u ve
a
rata
u
bilo
oca je vi§e
ruci po
ako
tuca je
nam
svi
zive
Svetozar Nadinic rest.
bas
Hundreds in 'March For Life'
Demand 'No War'
Vancouver. B.C. — Three
hundred "March For Life" pa- -
raders converged on Victory
Square on Sunday night
chanting "We Want No War,"
"Ban Ban Ban The Bomb,"
and "We Want Peace."
The marchers carried signs
stating, PEACE IS THE ONLY
SHELTER, NEGOTIATE NOW,
JOIN THE MARCH FOR LIFE,
SPEAK FOR PEACE, DIS-ARMAMENT
MEANS PEACE.
The march, which spon-sored
by the White Rock Fo-cus
Society, began in White
Rock on Saturday morning
with 18 marchers and ended
Sunday in the parking lot
across from Victory Square
with a meeting of over 400.
Graham Smith, main speak-er,
told the marchers: Is
the responsibility of every per-son
in B.C., Canada, and the
world to actively work
peace." He went on to say,
"As well-meani- ng as our poli-tical
leaders may be, each In-dividual
has a responsibility
to work peace. Write your
M.P.'s, M.L.A.'s, bring up the
need for peace In your orga-nization,
attend all
meetings and make yourself
heard until you get your ques-tions
answered".
Michael Dean, the young
leader of the march, expres-sed
the feelings of the march-ers
when he said, "as long as
people are content to sit at
home and watch TV the fu-ture
of mankind is certain—
we will die".
The second day of the
march began at 8 A.M. Sun-day
morning when 28 march-ers
left Queens Park Arena,
proceeding through New
Westminster and down King-swa- y,
stopping occasionally to
djenijih, koji su bili vec potegli no--
2eve, pokorno su prcdali te iste no--
2evc u ruke Radovana a on ih je o-dv- eo
negde niz ulicu. To dvojica su
kasnije postali pobratimi. Tog istog
Radovana Nemci su tukli dok nije
pao onesvescen. Mnogi seljaci su ба
putali :
— Zasto ga ne ubiju I
— Da mene tuku, ne bi zalio,
ali njega?
UP
was
"It
for
for
political
Zbog ovakvih i jo§ gorih prizora
kod nas, dece iz rata, uni§tene su
mnoge nade, uniSteno je mnogo od
vere u dobro na svetu.
becam se jos jednog groznog
prizora.
Za vreme rata, 1942. godine, use-lil- a
se kod nas u "staru" kucti je-dna
familija iz Sapca. Otac, mati,
dec"ko od 11 i devofJica od 10 go
dina. Pravili su cipele za selo. Svi su
radili od Stavljenja koia do popra- -
vke cipela i krpljcnja hamova. De- -
vojka Slavka, uvek je tuZila za gra-do- m,
za "njenim Sapcom", kako se
izrazavao njen brat Milan kome se
By 10 A.M. most major ra-dio
stations were giving a
running commentary of the
progress and size of the
march.
Many got off buses to Join.
Some parked their cars and
joined In. Others waved and
clapped their support as the
procession gained forces block
by block.
The public response along
the 12-m- lle route from New
Westminster indicated the
widespread support th"
marchers had for their de-mand
of "No Nuclear Arms
for Canada."
An old veteran of the first
world war Joined the march
in Burnaby and expressed his
support by buying lunch for
everyone. In his words: "I was
disabled in World War I and I
will do all I can to support all
who work for peace."
A fisherman from White
Rock, Leo Brady, walked the
whole 30 mile route—with i wooden leg. With him were
his children.
A most notable feature of the
march was the participation
of youth. The overwhelming
majority of the marchers were
in their teens and early twen-ties.
They were young people
full of spirit. They sung songs
of peace and brotherhood;
songs that demanded a fu-ture—
I AINT GONNA STUDY
WAR NO MORE, GONNA LAY
DOWN THOSE ATOM BOMBS,
I'LL JOIN HANDS AROUND
THE WORLD.
Young and old, from all
walks of life, marching, sing-ling,
chanting, determined to
win a sane nuclear policy for
Canada—and confident in
victory.
A. Andersen
selo vise svidjalo. Slavku smo volili
svi i svi smo mi seljaCki sinovi bili
zaljubljeni u nju, poSevsi od stari-jih
momaka pa do nas "balavaca".
Od "balavaca" ja sam, 6ini mi
se, bio u nju najvise "zaljubljen".
Ona jc jedino samnom razgovarala
a na druge nije se ni osvrcala. Re-kao
sam da je volim kao sestru i
medju nama na torn je i ostalo ali
sam se, pnznaiem. hvalio nred
drugima da cu je 2eniti kad malo
porastem. Mnogi su mi zavidili i
2alili sto se ona no nalazi u njihovoj
kuci. Neki su me odvracali od "lju-bavi- ":
— §ta ce ti varo5anka, ona lie
zna seljafke poslove, a I starija jo
od tebe?
Posle godinu dana Slavka jc sa
roditeljima otisla ponovo u Sabac.
Pocotkom 1911. godine (bila je o§
tra zima) otac i ja vozili smo sla
mu za Nemce u Sabac. (Nemci su
oduzimali scljacima i slamu a ne
samo zito). Kad su Nemci izfnerili
teiinu kola sa slamom, otac me je
poslao da istovaram i rekao je da
doteram kola u avliju kafane "Kod
tri seljaka" gde ce me on 6ckati.
(Nastavice se)
i
I
i