000320 |
Previous | 2 of 40 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
шеиШашјшншн --f т,1Шч1&-&1гГ'шЈ"Г-~- 1 -- ? -- &V №&&Ш ЛШј+јШшјСаШХг-i- f tim STRANA 2 Ko su "sampioni" slobode? U kapitalistickom svetu rec "aloboda" upotreblja-v- a se nemilice. Otvorene pripreme za nuklearni rat i pretnje za unistenje ko-muniz- ma cine se u ime "slobode". Razbijanje ra-dnick- ih unija i strajkolo-mstv-o opravdava se u ime "slobode". Ogranicavanje politickih aktivnosti, zbo-r- a i dogovora i oduzima-nj- e prava na drzavljanst-v- o provodi se pod Jzgovo-ro- m "cuvanja slobode". Cak i rasna i druga diskri-minacij- a u danainjem drustvu pripisuje se "slo-bodi- ", jer svaki je Slobo-dan da cini Ita hoce. U propagandi protiv so-cijalistic-kih zemalja isticc se kao osnovno pomanjka-nj- e "slobode" u tim zenv Ijama Od samog postanka prve socijalisticke zemlje u svetu, SSSR, pre 44 go-din- e pa sve do danas, po-born- ici "slobode" u kapi-talistickim zcmljama utro-si- li su more mastila opisu-juc- i nestanak "slobode" i probili su citave reke su-z- a oplakujuci "slobodu" u toj zcmlji. Sada oplaku-j- u i "slobodu" u Kubi, a nisu imali ni jedne suze za slobodu te zemlje za vre-m- e carovanja Batiste, kao sto ni danas nemaju suza za oplakivanjem slobode u Spaniji, Portugaliji i drugde. U diskusiji nacrta Prog-ran- w Komunisticke parti-j- e Sovjetskog Saveza, ci-ta- va kapitalisticka stamp a u jedan glas, vidi u novom Programu ogranicavanje "slobode". Cinjenice su u-por- ne i ubedljivc pa su moral! svi skeptic! prizna-t- ! da jc novo drustvo do-nc- lo narodu materijalne korist! ! da to nije "utopi-ja- " kako su tvrdili za vre- - me prvih petgodisnjih pla-nov- a. Ali, kaze, Arthur Krock u "N. Y. Timesu", materijalne koristi koje su predvidjene u Progra-mu bice dobivene na "ste-t- u licne slobode". Jcr, ka-z- a taj uceni novinar, raspo dela rada ! raspodela do-bar- n "od svakoga prema njegovoj mogucnosti ! sva-kom- c prema potrebi", znaci narusavanje licne slobode. Svi burzoaski zurnalisti gube ravnotezu prisebno-st- i kad se god pojavi pita-nj- e slobode. Znajuci koli-k- o i sta ta rec znaci za o-bic- ne Ijude, oni je nepres-tan- o ponavljaju, postav-ljaju- ci se u pozu "sampio-na- " slobode. U jednom od svojih go-vo- ra pretsednik Kennedy je, na primer, upotrebio rec "sloboda" oko 50 pu-t- a. Mozda zato sto ga je grizla savest pa je hteo da opravda americku invaziju Kube. Metod burzoaskih novi-nar- a i politicara sllcan je onima koji prodaju jevti-n- u medicinu ill madjioni-carim- a koji ponavljaju ne-prcsta- no jednu rec da bi oterali zle duhove. Ima, medjutim razloga zasto oni to cine. Cinjeni-c- a je da je bas sloboda — ili bolje receno pomanjka-nj- e slobode vrlo bolno pi-tan- jc u njihovoj sredini. Ruski knjizevnik Dosto-jevs- ki je jednom rekao: Liberti? Sloboda . . Kad covek moe ciniti sta hoce? Onda kad poseduje mi-lio- n. A dali sloboda svima daje milion? Ne. Covek bez miliona ne moie ciniti ono sto zeli, vec drugi s njime rade sto zele". Par zar nije tako? ka-ko na primer stoje stvari sa slobodom govora u ka-pitalistickim demokrats-ki- m zemljama? Teoretski, prema americkom ustavu, svakom gradjaninu je za-garantov- ano pravo da ha-ze i napise sta god hoce. Ali u praksi, ako pokusa, onda se suoci sa drugom stranom ne napisanog us-tav- a. Ne samo sto nema pristupa da nesto napise jer stampu kontrolisu oni koji drukcije misle, nego ce Se on sukobiti sa zako-nim- a ako to ucini na svoju ruku Upton Sinclair je svojevremeno napisao knjigu u kojoj je osudio magnate ulja, on je imao teskoce da je otstampa pa je sam morao da je i rasp-rodaj- e Dok je Howard Fast bio komunista ni je-dn- o izdavacko preduzece nije htelo da primi njego-v-a dela. Ali kad je postao renegat, najveca izdavac-k- a preduzeca stampaju njegova dela a otvoreni su sirom i stupci najveceg lis-ta- u New Yorku. Naravno, on danas ima i prilican u-lo- g u banci. A kako stoji stvar a slobodom zbora? Ku Klux Klan odrzava nesmetano svoje skupove, ali se trpa-j- u u zatvor svi oni koji se okupljaju da mirnim pu-ter- n ucine kraj scgregaciji u SAD. Sloboda organized je? Robert Kennedy, brat pre-tsedni- ka i minister pravde SAD, odbio je da proglasi nacisticku partiju u SAD protiv ustavnom, ali je za Toronto, Ont — Dragi prijatelji, ne mogu a da vam ne dam javno priznanje, kako u ime svoje tako i mo-ji-h drugova, te nadam so i sviju 6italaca "Jedinstva". Vi ste nam u Sast Tride-stgodiSnji- ce spremili "malo'' I Wnnnnflinnin Tnlii 1 n tnn it- - danje je bez zamjerke bo-gato- g sadrzaja, dostojno ju-bilej- a, kao paine svih patri-ot- a naseg jedinstva koje bc-sprijeko- rno nosi to ime. Na§a je opca 2elja ila se nastavi sa tradicijom, te vam jo§ jednom od srea c"estita-m- o u nadi da cete nas i u uuuuce izncnaditi. A mi sal Г. G. — Pcsa 15) Nemci su ubijali bez trunke mi losti. Ubijali su oficiri, ubijali su po uouciri, uuijaii su obicni vojnici. Nemci su ubili ucitelja koji je mno gima dokazao da oni, iako seljaci imaju pravo na bolji zivot; koji nije imao rodbinc u mom sclu i ko-- jeg je ono u pofcetku 'docekalo sa nepoverenjem a kasnije selo iskre-n- o zalilo. Ubili su zivka, kojeg sam neizmerno volio. Ubili su dva brata Borovica, koji "mrava nisu zgazili". Oni su pripadali malobrojnoj sekti "subotara", koji nisu pili, nisu pu- - §ili, nisu psovali i nikog nisu sa bilo cim uvredili. Jos od ranog detinjst- - to pozurio da udari pecat legalnosti resenju Vrhov-no- g suda za proglasiva-nje- m Komunisticke parti-j- e agencijom strane drza-ve- . U Zapadnoj Njemac-ko- j takodje, fasisticke pa-rtij- e nicu kao pecurke po-sl- e kise, ali se zato na naj-brutaln- iji nacin proganja Komunisticka partija. Slobodni izbori? Najbo-Ij-i komentar u vezi s tim dolazi od oca pretsednika, Joseph Kennedya, koji je potrosio milion dolara da postavi svog sina u senat. On je rekao: "Od kakve je vrednosti glasanje za gladnog coveka" A kako stoji stvar sa ra-sno- m jednakoscu u SAD i drugim kapitalistickim ze mljama? Pa cak i pravo u borbi za mir skopcano je sa o-pasno- scu u kapitalistickim zemliama. Starac od 80 godina, B. Russell je odle-za- o u zatvoru u Engleskoj samo zato sto je zahtevao unistenje atomskog oruz-j- a. A sta je s pravom na do-stoj- an zivot? Teoretski, svaki nezaposleni radnik u Americi ima pravo da iz-naj- mi sobu u Waldorf-Astori- a hotelu a svaki multi-milijard- er ima pravo da spava pod mostom. AH, u praksi, dogadja Se uvek o-brat- no. Kao i u doba Dostojevs-ko- g, samo milioneri mogu uzivati slobodu, dok je ona nedokuciva milionima na-rod- a. Ta se cinjenica ne moze sakriti samo sa po-navljanj-em reci "slobo-da", pa cak i ako se uperi prstom na boginju slobo-de, koja stoji nepomicno pred ulaz u zemlju "slo-bode" l nosi ime "Liber-ty" V. G. svoje strane gledat cemo da vam pomognemo u okviru na§ih moci. Ono sto je okrunilo jubi-larn- o izdanje progresivnom i nada sve dostojnom listu "Je'dinstvu", to je 6cstitka gotovo svih narodnih listova i organizacija na§cg slaven-sko- g roda. Jer upravo kroz to se vidi svijest na§ih naro-d- a — naroda koji zele svi jedan pravac i to onaj naj-bol- ji i najmiroljubiviji. Up-ravo to je ono Sto nas na-vis- e treba ponosit, ali ne sa mo nas 6itaoce "Jedinstva", nego cijeli slavenski rod. Zar danas postoji netko bilo gdje i bilo u kojem uglu ove zas- - da ho ga tllllllllllllllllllllllllll Illllllllllllllltl Illlllllllllllllllll everr Tuesday and in Serbo-Croati-an Slovenian by Jedinstvo Publishing Company, 479 2B, Canada; telephone Busi ness Ivan Subscription rates: per USA and other I7IVJ. Authorized an Second Tost Dept„ and in caah. Hamilton, Ont. — drugovi, u vam saljem $70.00 za slijedece: obnove $2 1 00, oglasi u "Nas kalen-dar- " $11.00, kalendari i u fond $33.00. U ova $33.-0- 0 uraCunata je c"estitka druga Franje Grubisica od $30.00. Mnogo drugarskih poz'd-rav- a, J. Kovacic. Windsor, Ont. — Dragi drugovi, prilikom sa-ljem vam Money od 81 dolara — jedna obnova G dolara, a za oglase u "Nas kalendar". Mnogo pozdrava, Ante. saljem vam u pismu 10 dolara; za obnovu pretplate je istekla 10. oktobra 7 do-lara, novini 2 dolara i za kalendar 19G2. godine 1 dolara. Primite bratske po-zdra- vc, P.J. USA. — Zdravo drugovi u pretplata istjeCe 13. novem-bra- . I evo vam Saljem бек od 10 dolara: pretplata za idu-c- u go'dinu 7, fond 2 i kalen-dar 1 vam sve najbolje u buducem Poz-dra- v drugovima i prijatelji-m- a u uredu. J. K. Vukovic Auto-putc- vi u U Sovjetskom Savezu pri-c- i ce so uskoro auto-putev- a u raznim bojama; svakih 50 kilomctara auto-p- ut ce naizmjenicno biti zut, ruzicast, erven. Sprovo'djenje ove mjere je posljedica iskustva da sivi kolovoz o nase planete, a nije po-nos- an Sto je Slaven ? i-- ma, trebalo bi upitati za§to? Ako taj ima samo djelic uvfda u historiju sla venskog naroda na 6ijem celu stoji bratska Ru-sij- a, prva i najvrijednija — zemlja koja je prva u za srecu i blagosta-n- e kako slavenskih, drugih naroda, mora po-nos- an sto je Slaven. no bi bilo ponosni! Nasa je pro'slost kao suza. Mi napadali i nikom nista oduzi-mal- i, a postigli vrhunac u danaSnjoj tehnici svijeta ra- - dom. Ono sto je taj rad po--1 i Borovic po tome Sto su imali dva vola koje nikada nisu udarili. Vo lovi su bili cudljivi i vile puta tali su na sred puta ili brazde. Bra ca su u takvim prilikama molila i lepo nagovarala volovc U selu su ih zvali isposnicima i pra-- vednicima a neki seljaci govorili su ubedjenjem da 6c "ako ima raja jedino Nikola i otici u njega iz na§eg Nemci su streljali Piadovana Lukica, visokog, stasitog mlndica, sam oponasao u uanju пок sam шо аеско. isao je uspravno lakim, sitnim koracima sam kako su dva nemaSka vojnika tukli sa kundacima od pu va upamtio sam Nikolu i Milana saka. Sa svezanim rukama unazad Illllllll Illinillll Illllllllllllllllllllllllllll Published Friday, and languages, Queen Street West, Toronto Ontario, EMpire 3-Ш- 2. Editor Stjepan MioSic, Manager Stimac. 16.00 year, countries CI Mail, Offke for payment of postage Drag Iistu $2.00 ovom order ostalo USA. — Braco, moje koja pomoc moje uredu "Jedinstva", moja dolar. 2elim radu. boji plav, zclen i suvise zamara auto-mobilist- c. da Ako netko danas ze-ml- ja borbi tako i biti Kako cista nikad nikog nismo nismo krenu sela". koga Video Ottawa, vaScm izradi Milan najsnaznijeg razvadja? sva'djama seljaka. zavadjenog Radovana!" prestajala Odnekud Radovan Dvojica najzava KONFERENCIJA PRETPLATNIKA "JEDINSTVA" VANCOUVERU prctplatnicima "Jedinstva' Vancouveru okolici! Rodini proslavljamo 30-godLsn-jicu opstanka na-pred- ne slampc. proslava svecanija uspjesnija. potrebno zajednicki sastanemo razgovoriino uceslvovalo. Radi predvidjen zajednicki pretplatnika "Jedinstva" Saveza Vancouveru okolici. Sastanak ili konferencija odrzat subotu, no-vemb- ra, poslije podnc prostorijama Jugoslavcnskogr Pro-svjeln- og Kccfer Street. Tozivlju clanovi prctplatnici "Jedinstva, vrijemc imaju otvoren pomogucnosli dodju zajednicki porazgovorimo bi proslava bolje Priprcmni Umro Bozo Prpic "Matica", glasilo Matice iseljenika Hn'atske da je Zagrebu nakon duge i teske bo-lest- i, godini zivota Robert Prpic, pov-ratni- k Kanade. (U Kana-d- i su Boza Prpica, ovaj bio poznat "broj — napomena ured.). Pokopan je zagrebaSkom groblju Mirogoju, ispraccn rodbini, predstavnicima Matice iseljenika i iseljcni-cim- a povratnicima koji Zagrebu. Pokojni Bozo Prpic je u dugi godina. Radio jc ru'dnici-m- a. Pripadao je naprednim radnickim organizacijama. vrijeme je u ka-nadsk- oj vojsci. Povratio so u domovinu 1917. godine. Leslie Morris govo-ri- t Montrcalu kongresu KP Leslie Morris je bio clan kanadske komunistiCke dc-legaci- je XXII kongresu Komunisti6ke partije Sovje-tskog Saveza, ce tome podnijeti izvjesiaj jav-no- m zboru Montrealu, u nedjelju 19. novembra, Ma-isonneu- ve Hall (Maisonnc-uv- e i Sherbrookel, pofetak sata poslije podne. STE OBNOVILI PRETPLATU? stigao, je primjer cijelom svijetu. A za§to onda da ne bude na§a nas toga mirnog i ra-,- i. i; i godina uz stampu JedinItvO PISMA Misljenje jubilarnom izdanju Deset pokrei on je zadignute glave ponosno sta-ja- o dok su Nemci, jedan spreda drugi odpozadi, isti mah udara- - li kundacima prsa. Gledajuci taj prizor meni jc nesto pucalo, ki-da- lo se i gubilo nepovrat a ula-zil- o je neSto tesko sto me je gusilo i pritiskivalo zemlju. Mnogi se-ljaci, koji su doterani opStin- - sko dvoriste, okrecali su glave mogli gledati kako ovog gorostasa Coveka okolini, zanog tuku Nemci on im pljuje krv u lice bez glasa. Radovan je pre bio poznat kao i tucama bilo momaka starijih Iz kafane njo govog on puta iznosio u svakoj jednog seljaka a su se u kolu pobili momci dovoljno je bilo reci: "Evo i Jednom sam iduci iz Skole video kako su se neki momci tukli pred opStinom. Stariji seljaci su razva djali i mirili. je 'doSao Lukic. U Svim u i U ovoj nase Da bi bila sto i je da se i kako bi nas u radu slo je mouce vise toga je sastanak i clanova u i ce se u dnc 25. u 1 :30 u Doma na 767 se svi Saveza i da ova j dan i na uinu i drc i da svi na sastanak da se kako nam slo uspjela. odbor javlja u 22. septem-br-a u GO um-ro Bozo iz bila dva je kao dva" na po u sproveo Kanadi niz u U rata bio ce u o SS na pa o na u u 2 DA LI to cast, sinova po§tenog ni ga a u u u u u bili u nisu u ve a rata u bilo oca je vi§e ruci po ako tuca je nam svi zive Svetozar Nadinic rest. bas Hundreds in 'March For Life' Demand 'No War' Vancouver. B.C. — Three hundred "March For Life" pa- - raders converged on Victory Square on Sunday night chanting "We Want No War," "Ban Ban Ban The Bomb," and "We Want Peace." The marchers carried signs stating, PEACE IS THE ONLY SHELTER, NEGOTIATE NOW, JOIN THE MARCH FOR LIFE, SPEAK FOR PEACE, DIS-ARMAMENT MEANS PEACE. The march, which spon-sored by the White Rock Fo-cus Society, began in White Rock on Saturday morning with 18 marchers and ended Sunday in the parking lot across from Victory Square with a meeting of over 400. Graham Smith, main speak-er, told the marchers: Is the responsibility of every per-son in B.C., Canada, and the world to actively work peace." He went on to say, "As well-meani- ng as our poli-tical leaders may be, each In-dividual has a responsibility to work peace. Write your M.P.'s, M.L.A.'s, bring up the need for peace In your orga-nization, attend all meetings and make yourself heard until you get your ques-tions answered". Michael Dean, the young leader of the march, expres-sed the feelings of the march-ers when he said, "as long as people are content to sit at home and watch TV the fu-ture of mankind is certain— we will die". The second day of the march began at 8 A.M. Sun-day morning when 28 march-ers left Queens Park Arena, proceeding through New Westminster and down King-swa- y, stopping occasionally to djenijih, koji su bili vec potegli no-- 2eve, pokorno su prcdali te iste no-- 2evc u ruke Radovana a on ih je o-dv- eo negde niz ulicu. To dvojica su kasnije postali pobratimi. Tog istog Radovana Nemci su tukli dok nije pao onesvescen. Mnogi seljaci su ба putali : — Zasto ga ne ubiju I — Da mene tuku, ne bi zalio, ali njega? UP was "It for for political Zbog ovakvih i jo§ gorih prizora kod nas, dece iz rata, uni§tene su mnoge nade, uniSteno je mnogo od vere u dobro na svetu. becam se jos jednog groznog prizora. Za vreme rata, 1942. godine, use-lil- a se kod nas u "staru" kucti je-dna familija iz Sapca. Otac, mati, dec"ko od 11 i devofJica od 10 go dina. Pravili su cipele za selo. Svi su radili od Stavljenja koia do popra- - vke cipela i krpljcnja hamova. De- - vojka Slavka, uvek je tuZila za gra-do- m, za "njenim Sapcom", kako se izrazavao njen brat Milan kome se By 10 A.M. most major ra-dio stations were giving a running commentary of the progress and size of the march. Many got off buses to Join. Some parked their cars and joined In. Others waved and clapped their support as the procession gained forces block by block. The public response along the 12-m- lle route from New Westminster indicated the widespread support th" marchers had for their de-mand of "No Nuclear Arms for Canada." An old veteran of the first world war Joined the march in Burnaby and expressed his support by buying lunch for everyone. In his words: "I was disabled in World War I and I will do all I can to support all who work for peace." A fisherman from White Rock, Leo Brady, walked the whole 30 mile route—with i wooden leg. With him were his children. A most notable feature of the march was the participation of youth. The overwhelming majority of the marchers were in their teens and early twen-ties. They were young people full of spirit. They sung songs of peace and brotherhood; songs that demanded a fu-ture— I AINT GONNA STUDY WAR NO MORE, GONNA LAY DOWN THOSE ATOM BOMBS, I'LL JOIN HANDS AROUND THE WORLD. Young and old, from all walks of life, marching, sing-ling, chanting, determined to win a sane nuclear policy for Canada—and confident in victory. A. Andersen selo vise svidjalo. Slavku smo volili svi i svi smo mi seljaCki sinovi bili zaljubljeni u nju, poSevsi od stari-jih momaka pa do nas "balavaca". Od "balavaca" ja sam, 6ini mi se, bio u nju najvise "zaljubljen". Ona jc jedino samnom razgovarala a na druge nije se ni osvrcala. Re-kao sam da je volim kao sestru i medju nama na torn je i ostalo ali sam se, pnznaiem. hvalio nred drugima da cu je 2eniti kad malo porastem. Mnogi su mi zavidili i 2alili sto se ona no nalazi u njihovoj kuci. Neki su me odvracali od "lju-bavi- ": — §ta ce ti varo5anka, ona lie zna seljafke poslove, a I starija jo od tebe? Posle godinu dana Slavka jc sa roditeljima otisla ponovo u Sabac. Pocotkom 1911. godine (bila je o§ tra zima) otac i ja vozili smo sla mu za Nemce u Sabac. (Nemci su oduzimali scljacima i slamu a ne samo zito). Kad su Nemci izfnerili teiinu kola sa slamom, otac me je poslao da istovaram i rekao je da doteram kola u avliju kafane "Kod tri seljaka" gde ce me on 6ckati. (Nastavice se) i I i
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, November 10, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-11-10 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000080 |
Description
Title | 000320 |
OCR text | шеиШашјшншн --f т,1Шч1&-&1гГ'шЈ"Г-~- 1 -- ? -- &V №&&Ш ЛШј+јШшјСаШХг-i- f tim STRANA 2 Ko su "sampioni" slobode? U kapitalistickom svetu rec "aloboda" upotreblja-v- a se nemilice. Otvorene pripreme za nuklearni rat i pretnje za unistenje ko-muniz- ma cine se u ime "slobode". Razbijanje ra-dnick- ih unija i strajkolo-mstv-o opravdava se u ime "slobode". Ogranicavanje politickih aktivnosti, zbo-r- a i dogovora i oduzima-nj- e prava na drzavljanst-v- o provodi se pod Jzgovo-ro- m "cuvanja slobode". Cak i rasna i druga diskri-minacij- a u danainjem drustvu pripisuje se "slo-bodi- ", jer svaki je Slobo-dan da cini Ita hoce. U propagandi protiv so-cijalistic-kih zemalja isticc se kao osnovno pomanjka-nj- e "slobode" u tim zenv Ijama Od samog postanka prve socijalisticke zemlje u svetu, SSSR, pre 44 go-din- e pa sve do danas, po-born- ici "slobode" u kapi-talistickim zcmljama utro-si- li su more mastila opisu-juc- i nestanak "slobode" i probili su citave reke su-z- a oplakujuci "slobodu" u toj zcmlji. Sada oplaku-j- u i "slobodu" u Kubi, a nisu imali ni jedne suze za slobodu te zemlje za vre-m- e carovanja Batiste, kao sto ni danas nemaju suza za oplakivanjem slobode u Spaniji, Portugaliji i drugde. U diskusiji nacrta Prog-ran- w Komunisticke parti-j- e Sovjetskog Saveza, ci-ta- va kapitalisticka stamp a u jedan glas, vidi u novom Programu ogranicavanje "slobode". Cinjenice su u-por- ne i ubedljivc pa su moral! svi skeptic! prizna-t- ! da jc novo drustvo do-nc- lo narodu materijalne korist! ! da to nije "utopi-ja- " kako su tvrdili za vre- - me prvih petgodisnjih pla-nov- a. Ali, kaze, Arthur Krock u "N. Y. Timesu", materijalne koristi koje su predvidjene u Progra-mu bice dobivene na "ste-t- u licne slobode". Jcr, ka-z- a taj uceni novinar, raspo dela rada ! raspodela do-bar- n "od svakoga prema njegovoj mogucnosti ! sva-kom- c prema potrebi", znaci narusavanje licne slobode. Svi burzoaski zurnalisti gube ravnotezu prisebno-st- i kad se god pojavi pita-nj- e slobode. Znajuci koli-k- o i sta ta rec znaci za o-bic- ne Ijude, oni je nepres-tan- o ponavljaju, postav-ljaju- ci se u pozu "sampio-na- " slobode. U jednom od svojih go-vo- ra pretsednik Kennedy je, na primer, upotrebio rec "sloboda" oko 50 pu-t- a. Mozda zato sto ga je grizla savest pa je hteo da opravda americku invaziju Kube. Metod burzoaskih novi-nar- a i politicara sllcan je onima koji prodaju jevti-n- u medicinu ill madjioni-carim- a koji ponavljaju ne-prcsta- no jednu rec da bi oterali zle duhove. Ima, medjutim razloga zasto oni to cine. Cinjeni-c- a je da je bas sloboda — ili bolje receno pomanjka-nj- e slobode vrlo bolno pi-tan- jc u njihovoj sredini. Ruski knjizevnik Dosto-jevs- ki je jednom rekao: Liberti? Sloboda . . Kad covek moe ciniti sta hoce? Onda kad poseduje mi-lio- n. A dali sloboda svima daje milion? Ne. Covek bez miliona ne moie ciniti ono sto zeli, vec drugi s njime rade sto zele". Par zar nije tako? ka-ko na primer stoje stvari sa slobodom govora u ka-pitalistickim demokrats-ki- m zemljama? Teoretski, prema americkom ustavu, svakom gradjaninu je za-garantov- ano pravo da ha-ze i napise sta god hoce. Ali u praksi, ako pokusa, onda se suoci sa drugom stranom ne napisanog us-tav- a. Ne samo sto nema pristupa da nesto napise jer stampu kontrolisu oni koji drukcije misle, nego ce Se on sukobiti sa zako-nim- a ako to ucini na svoju ruku Upton Sinclair je svojevremeno napisao knjigu u kojoj je osudio magnate ulja, on je imao teskoce da je otstampa pa je sam morao da je i rasp-rodaj- e Dok je Howard Fast bio komunista ni je-dn- o izdavacko preduzece nije htelo da primi njego-v-a dela. Ali kad je postao renegat, najveca izdavac-k- a preduzeca stampaju njegova dela a otvoreni su sirom i stupci najveceg lis-ta- u New Yorku. Naravno, on danas ima i prilican u-lo- g u banci. A kako stoji stvar a slobodom zbora? Ku Klux Klan odrzava nesmetano svoje skupove, ali se trpa-j- u u zatvor svi oni koji se okupljaju da mirnim pu-ter- n ucine kraj scgregaciji u SAD. Sloboda organized je? Robert Kennedy, brat pre-tsedni- ka i minister pravde SAD, odbio je da proglasi nacisticku partiju u SAD protiv ustavnom, ali je za Toronto, Ont — Dragi prijatelji, ne mogu a da vam ne dam javno priznanje, kako u ime svoje tako i mo-ji-h drugova, te nadam so i sviju 6italaca "Jedinstva". Vi ste nam u Sast Tride-stgodiSnji- ce spremili "malo'' I Wnnnnflinnin Tnlii 1 n tnn it- - danje je bez zamjerke bo-gato- g sadrzaja, dostojno ju-bilej- a, kao paine svih patri-ot- a naseg jedinstva koje bc-sprijeko- rno nosi to ime. Na§a je opca 2elja ila se nastavi sa tradicijom, te vam jo§ jednom od srea c"estita-m- o u nadi da cete nas i u uuuuce izncnaditi. A mi sal Г. G. — Pcsa 15) Nemci su ubijali bez trunke mi losti. Ubijali su oficiri, ubijali su po uouciri, uuijaii su obicni vojnici. Nemci su ubili ucitelja koji je mno gima dokazao da oni, iako seljaci imaju pravo na bolji zivot; koji nije imao rodbinc u mom sclu i ko-- jeg je ono u pofcetku 'docekalo sa nepoverenjem a kasnije selo iskre-n- o zalilo. Ubili su zivka, kojeg sam neizmerno volio. Ubili su dva brata Borovica, koji "mrava nisu zgazili". Oni su pripadali malobrojnoj sekti "subotara", koji nisu pili, nisu pu- - §ili, nisu psovali i nikog nisu sa bilo cim uvredili. Jos od ranog detinjst- - to pozurio da udari pecat legalnosti resenju Vrhov-no- g suda za proglasiva-nje- m Komunisticke parti-j- e agencijom strane drza-ve- . U Zapadnoj Njemac-ko- j takodje, fasisticke pa-rtij- e nicu kao pecurke po-sl- e kise, ali se zato na naj-brutaln- iji nacin proganja Komunisticka partija. Slobodni izbori? Najbo-Ij-i komentar u vezi s tim dolazi od oca pretsednika, Joseph Kennedya, koji je potrosio milion dolara da postavi svog sina u senat. On je rekao: "Od kakve je vrednosti glasanje za gladnog coveka" A kako stoji stvar sa ra-sno- m jednakoscu u SAD i drugim kapitalistickim ze mljama? Pa cak i pravo u borbi za mir skopcano je sa o-pasno- scu u kapitalistickim zemliama. Starac od 80 godina, B. Russell je odle-za- o u zatvoru u Engleskoj samo zato sto je zahtevao unistenje atomskog oruz-j- a. A sta je s pravom na do-stoj- an zivot? Teoretski, svaki nezaposleni radnik u Americi ima pravo da iz-naj- mi sobu u Waldorf-Astori- a hotelu a svaki multi-milijard- er ima pravo da spava pod mostom. AH, u praksi, dogadja Se uvek o-brat- no. Kao i u doba Dostojevs-ko- g, samo milioneri mogu uzivati slobodu, dok je ona nedokuciva milionima na-rod- a. Ta se cinjenica ne moze sakriti samo sa po-navljanj-em reci "slobo-da", pa cak i ako se uperi prstom na boginju slobo-de, koja stoji nepomicno pred ulaz u zemlju "slo-bode" l nosi ime "Liber-ty" V. G. svoje strane gledat cemo da vam pomognemo u okviru na§ih moci. Ono sto je okrunilo jubi-larn- o izdanje progresivnom i nada sve dostojnom listu "Je'dinstvu", to je 6cstitka gotovo svih narodnih listova i organizacija na§cg slaven-sko- g roda. Jer upravo kroz to se vidi svijest na§ih naro-d- a — naroda koji zele svi jedan pravac i to onaj naj-bol- ji i najmiroljubiviji. Up-ravo to je ono Sto nas na-vis- e treba ponosit, ali ne sa mo nas 6itaoce "Jedinstva", nego cijeli slavenski rod. Zar danas postoji netko bilo gdje i bilo u kojem uglu ove zas- - da ho ga tllllllllllllllllllllllllll Illllllllllllllltl Illlllllllllllllllll everr Tuesday and in Serbo-Croati-an Slovenian by Jedinstvo Publishing Company, 479 2B, Canada; telephone Busi ness Ivan Subscription rates: per USA and other I7IVJ. Authorized an Second Tost Dept„ and in caah. Hamilton, Ont. — drugovi, u vam saljem $70.00 za slijedece: obnove $2 1 00, oglasi u "Nas kalen-dar- " $11.00, kalendari i u fond $33.00. U ova $33.-0- 0 uraCunata je c"estitka druga Franje Grubisica od $30.00. Mnogo drugarskih poz'd-rav- a, J. Kovacic. Windsor, Ont. — Dragi drugovi, prilikom sa-ljem vam Money od 81 dolara — jedna obnova G dolara, a za oglase u "Nas kalendar". Mnogo pozdrava, Ante. saljem vam u pismu 10 dolara; za obnovu pretplate je istekla 10. oktobra 7 do-lara, novini 2 dolara i za kalendar 19G2. godine 1 dolara. Primite bratske po-zdra- vc, P.J. USA. — Zdravo drugovi u pretplata istjeCe 13. novem-bra- . I evo vam Saljem бек od 10 dolara: pretplata za idu-c- u go'dinu 7, fond 2 i kalen-dar 1 vam sve najbolje u buducem Poz-dra- v drugovima i prijatelji-m- a u uredu. J. K. Vukovic Auto-putc- vi u U Sovjetskom Savezu pri-c- i ce so uskoro auto-putev- a u raznim bojama; svakih 50 kilomctara auto-p- ut ce naizmjenicno biti zut, ruzicast, erven. Sprovo'djenje ove mjere je posljedica iskustva da sivi kolovoz o nase planete, a nije po-nos- an Sto je Slaven ? i-- ma, trebalo bi upitati za§to? Ako taj ima samo djelic uvfda u historiju sla venskog naroda na 6ijem celu stoji bratska Ru-sij- a, prva i najvrijednija — zemlja koja je prva u za srecu i blagosta-n- e kako slavenskih, drugih naroda, mora po-nos- an sto je Slaven. no bi bilo ponosni! Nasa je pro'slost kao suza. Mi napadali i nikom nista oduzi-mal- i, a postigli vrhunac u danaSnjoj tehnici svijeta ra- - dom. Ono sto je taj rad po--1 i Borovic po tome Sto su imali dva vola koje nikada nisu udarili. Vo lovi su bili cudljivi i vile puta tali su na sred puta ili brazde. Bra ca su u takvim prilikama molila i lepo nagovarala volovc U selu su ih zvali isposnicima i pra-- vednicima a neki seljaci govorili su ubedjenjem da 6c "ako ima raja jedino Nikola i otici u njega iz na§eg Nemci su streljali Piadovana Lukica, visokog, stasitog mlndica, sam oponasao u uanju пок sam шо аеско. isao je uspravno lakim, sitnim koracima sam kako su dva nemaSka vojnika tukli sa kundacima od pu va upamtio sam Nikolu i Milana saka. Sa svezanim rukama unazad Illllllll Illinillll Illllllllllllllllllllllllllll Published Friday, and languages, Queen Street West, Toronto Ontario, EMpire 3-Ш- 2. Editor Stjepan MioSic, Manager Stimac. 16.00 year, countries CI Mail, Offke for payment of postage Drag Iistu $2.00 ovom order ostalo USA. — Braco, moje koja pomoc moje uredu "Jedinstva", moja dolar. 2elim radu. boji plav, zclen i suvise zamara auto-mobilist- c. da Ako netko danas ze-ml- ja borbi tako i biti Kako cista nikad nikog nismo nismo krenu sela". koga Video Ottawa, vaScm izradi Milan najsnaznijeg razvadja? sva'djama seljaka. zavadjenog Radovana!" prestajala Odnekud Radovan Dvojica najzava KONFERENCIJA PRETPLATNIKA "JEDINSTVA" VANCOUVERU prctplatnicima "Jedinstva' Vancouveru okolici! Rodini proslavljamo 30-godLsn-jicu opstanka na-pred- ne slampc. proslava svecanija uspjesnija. potrebno zajednicki sastanemo razgovoriino uceslvovalo. Radi predvidjen zajednicki pretplatnika "Jedinstva" Saveza Vancouveru okolici. Sastanak ili konferencija odrzat subotu, no-vemb- ra, poslije podnc prostorijama Jugoslavcnskogr Pro-svjeln- og Kccfer Street. Tozivlju clanovi prctplatnici "Jedinstva, vrijemc imaju otvoren pomogucnosli dodju zajednicki porazgovorimo bi proslava bolje Priprcmni Umro Bozo Prpic "Matica", glasilo Matice iseljenika Hn'atske da je Zagrebu nakon duge i teske bo-lest- i, godini zivota Robert Prpic, pov-ratni- k Kanade. (U Kana-d- i su Boza Prpica, ovaj bio poznat "broj — napomena ured.). Pokopan je zagrebaSkom groblju Mirogoju, ispraccn rodbini, predstavnicima Matice iseljenika i iseljcni-cim- a povratnicima koji Zagrebu. Pokojni Bozo Prpic je u dugi godina. Radio jc ru'dnici-m- a. Pripadao je naprednim radnickim organizacijama. vrijeme je u ka-nadsk- oj vojsci. Povratio so u domovinu 1917. godine. Leslie Morris govo-ri- t Montrcalu kongresu KP Leslie Morris je bio clan kanadske komunistiCke dc-legaci- je XXII kongresu Komunisti6ke partije Sovje-tskog Saveza, ce tome podnijeti izvjesiaj jav-no- m zboru Montrealu, u nedjelju 19. novembra, Ma-isonneu- ve Hall (Maisonnc-uv- e i Sherbrookel, pofetak sata poslije podne. STE OBNOVILI PRETPLATU? stigao, je primjer cijelom svijetu. A za§to onda da ne bude na§a nas toga mirnog i ra-,- i. i; i godina uz stampu JedinItvO PISMA Misljenje jubilarnom izdanju Deset pokrei on je zadignute glave ponosno sta-ja- o dok su Nemci, jedan spreda drugi odpozadi, isti mah udara- - li kundacima prsa. Gledajuci taj prizor meni jc nesto pucalo, ki-da- lo se i gubilo nepovrat a ula-zil- o je neSto tesko sto me je gusilo i pritiskivalo zemlju. Mnogi se-ljaci, koji su doterani opStin- - sko dvoriste, okrecali su glave mogli gledati kako ovog gorostasa Coveka okolini, zanog tuku Nemci on im pljuje krv u lice bez glasa. Radovan je pre bio poznat kao i tucama bilo momaka starijih Iz kafane njo govog on puta iznosio u svakoj jednog seljaka a su se u kolu pobili momci dovoljno je bilo reci: "Evo i Jednom sam iduci iz Skole video kako su se neki momci tukli pred opStinom. Stariji seljaci su razva djali i mirili. je 'doSao Lukic. U Svim u i U ovoj nase Da bi bila sto i je da se i kako bi nas u radu slo je mouce vise toga je sastanak i clanova u i ce se u dnc 25. u 1 :30 u Doma na 767 se svi Saveza i da ova j dan i na uinu i drc i da svi na sastanak da se kako nam slo uspjela. odbor javlja u 22. septem-br-a u GO um-ro Bozo iz bila dva je kao dva" na po u sproveo Kanadi niz u U rata bio ce u o SS na pa o na u u 2 DA LI to cast, sinova po§tenog ni ga a u u u u u bili u nisu u ve a rata u bilo oca je vi§e ruci po ako tuca je nam svi zive Svetozar Nadinic rest. bas Hundreds in 'March For Life' Demand 'No War' Vancouver. B.C. — Three hundred "March For Life" pa- - raders converged on Victory Square on Sunday night chanting "We Want No War," "Ban Ban Ban The Bomb," and "We Want Peace." The marchers carried signs stating, PEACE IS THE ONLY SHELTER, NEGOTIATE NOW, JOIN THE MARCH FOR LIFE, SPEAK FOR PEACE, DIS-ARMAMENT MEANS PEACE. The march, which spon-sored by the White Rock Fo-cus Society, began in White Rock on Saturday morning with 18 marchers and ended Sunday in the parking lot across from Victory Square with a meeting of over 400. Graham Smith, main speak-er, told the marchers: Is the responsibility of every per-son in B.C., Canada, and the world to actively work peace." He went on to say, "As well-meani- ng as our poli-tical leaders may be, each In-dividual has a responsibility to work peace. Write your M.P.'s, M.L.A.'s, bring up the need for peace In your orga-nization, attend all meetings and make yourself heard until you get your ques-tions answered". Michael Dean, the young leader of the march, expres-sed the feelings of the march-ers when he said, "as long as people are content to sit at home and watch TV the fu-ture of mankind is certain— we will die". The second day of the march began at 8 A.M. Sun-day morning when 28 march-ers left Queens Park Arena, proceeding through New Westminster and down King-swa- y, stopping occasionally to djenijih, koji su bili vec potegli no-- 2eve, pokorno su prcdali te iste no-- 2evc u ruke Radovana a on ih je o-dv- eo negde niz ulicu. To dvojica su kasnije postali pobratimi. Tog istog Radovana Nemci su tukli dok nije pao onesvescen. Mnogi seljaci su ба putali : — Zasto ga ne ubiju I — Da mene tuku, ne bi zalio, ali njega? UP was "It for for political Zbog ovakvih i jo§ gorih prizora kod nas, dece iz rata, uni§tene su mnoge nade, uniSteno je mnogo od vere u dobro na svetu. becam se jos jednog groznog prizora. Za vreme rata, 1942. godine, use-lil- a se kod nas u "staru" kucti je-dna familija iz Sapca. Otac, mati, dec"ko od 11 i devofJica od 10 go dina. Pravili su cipele za selo. Svi su radili od Stavljenja koia do popra- - vke cipela i krpljcnja hamova. De- - vojka Slavka, uvek je tuZila za gra-do- m, za "njenim Sapcom", kako se izrazavao njen brat Milan kome se By 10 A.M. most major ra-dio stations were giving a running commentary of the progress and size of the march. Many got off buses to Join. Some parked their cars and joined In. Others waved and clapped their support as the procession gained forces block by block. The public response along the 12-m- lle route from New Westminster indicated the widespread support th" marchers had for their de-mand of "No Nuclear Arms for Canada." An old veteran of the first world war Joined the march in Burnaby and expressed his support by buying lunch for everyone. In his words: "I was disabled in World War I and I will do all I can to support all who work for peace." A fisherman from White Rock, Leo Brady, walked the whole 30 mile route—with i wooden leg. With him were his children. A most notable feature of the march was the participation of youth. The overwhelming majority of the marchers were in their teens and early twen-ties. They were young people full of spirit. They sung songs of peace and brotherhood; songs that demanded a fu-ture— I AINT GONNA STUDY WAR NO MORE, GONNA LAY DOWN THOSE ATOM BOMBS, I'LL JOIN HANDS AROUND THE WORLD. Young and old, from all walks of life, marching, sing-ling, chanting, determined to win a sane nuclear policy for Canada—and confident in victory. A. Andersen selo vise svidjalo. Slavku smo volili svi i svi smo mi seljaCki sinovi bili zaljubljeni u nju, poSevsi od stari-jih momaka pa do nas "balavaca". Od "balavaca" ja sam, 6ini mi se, bio u nju najvise "zaljubljen". Ona jc jedino samnom razgovarala a na druge nije se ni osvrcala. Re-kao sam da je volim kao sestru i medju nama na torn je i ostalo ali sam se, pnznaiem. hvalio nred drugima da cu je 2eniti kad malo porastem. Mnogi su mi zavidili i 2alili sto se ona no nalazi u njihovoj kuci. Neki su me odvracali od "lju-bavi- ": — §ta ce ti varo5anka, ona lie zna seljafke poslove, a I starija jo od tebe? Posle godinu dana Slavka jc sa roditeljima otisla ponovo u Sabac. Pocotkom 1911. godine (bila je o§ tra zima) otac i ja vozili smo sla mu za Nemce u Sabac. (Nemci su oduzimali scljacima i slamu a ne samo zito). Kad su Nemci izfnerili teiinu kola sa slamom, otac me je poslao da istovaram i rekao je da doteram kola u avliju kafane "Kod tri seljaka" gde ce me on 6ckati. (Nastavice se) i I i |
Tags
Comments
Post a Comment for 000320