000329 |
Previous | 11 of 40 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
14 Najljepsa stranioa nase historije Trideset godina nasa stampa ncpreslano govori nasim radnicima: Organizirajte se i borite zajedno sa ostalim kanadskim rad-nicima za svoja prava i interese, za bolju i srqLniju buducnost! Nasi radii ici su pomogli organizirati ri-bars- ku uniju na Pacifiku (Fishermen and Allied Workers Union) (vidi opsirnije u clanku J. Oreskovica na strani 9). U to-- , me se naroeito islakao Marijan Ruljanovic. Sa posebnim zadovoljslvom objavljujemo pozdrav ove unije nasoj 30-godisnji-ci (Na strani 9). Nasi su radnici pomogli organizirati ra-zn- e rudarske unijo: ugljenokopaeku (Unit-ed Mine Workers) u Alberti i Britanskoj Kolumbiji; uniju radnika uposlenih u rud-nici- ma i talionicama bakra (Mine Workers Union of Canada) u Anyoxu, Norandi i Flin Flonu; Mine-Mi- ll uniju u Sudbury i radnicima zlala u Timininsu, Schumacheru i Kirkland Lake. Najva.niju ulogu u tome odigrali su pokojni Joso Saric (poginuo kao partizan u svojoj rodnoj Lici) i pokojni Ilija Susnjar. Nasi su radnici pomogli organizirati uni-ju automobilskih radnika (United Automo-bile Workers) u Windsoni. Nasi su radnici pomagali u organiziranju unije eclicnih radnika (United Steelwork-ers- ) u Hamiltonu. Nasi su radnici aktivno sudjelovali u or-ganiziranju unije sumskih radnika u sje-verno- m Ontariu (Lumber "Workers Union). Nasi su radnici sudjelovali u organizira-nju unije drvosjeca i pilansk'h radnika u Britanskoj Kolumbiji (International Wood-workers). Oni su uvijek bili u prvim redovima. Zato su bili proganjani, otpuslani sa posla, zat-varan- i, deporlirani. Pri tome treba imati u vidu da se vecina ovih organizacionih i strajkaskih pothvata odigrala u vrijemc velike ekonomske krizc koja je vise godina paralizirala ekonomski zivol zemlje i surovih pokusaja kapitalisti-ck- e klase i njezinih drzavnih upravljaca da tercl krize prebace na radnieka ledja. Organiziranje unije i strajkovi u Any-oxu, Norandi i Flin Flon-u- , predstavljali su najodlucniji otpor radnieke klase nasrtaju kapitalista na njezin zivotni polozaj. To je bio uvod kasnijim velikiin klasnim bitkama i pobjedi industrijskog unionizma u automobilskoj, eclicnoj i drugim induslri-jama- . To je naljepsa stranica naseg trideset go-disnj- eg opstanka i rada. Prijc 30 godina u Kanadi je bilo samo nekoliko stotina hiljada organiziranih rad-nika, uglavnom zanatlija. Danas ih je mili-ju- n i pol. I mi sa ponosom mo.emo da kaze-m- o da smo tome pridonijeli svoj skromni dio. Organizacijom i borbom radnici su izvo-jeva- li vece plate, krace radno vrijeme, po-boljsa- nje uvjeta na radu, ozakonjenjc pra-va na organizovanje i strajk. Radnici ne samo da nikad ne smiju zaboravit kako su do toga dosli, nego moraju cuvati ono sto su postigli. Radnici moraju biti svijcsni svoga klas-no- g polozaja u drustvu. Jedno od glavnih orudja kapitalista u njihovoj borbi sa rad-nicko- m klasom je propaganda o "slobodi", "demokraciji", "ravnopravnosti" gradjana itd. Joso Saric, Marijan Ruljanovic, Ilija Susnjar i hiljade drugih nasih radnika bi-li su dobri unionisti i borci zato sto su znali kojoj klasi pripadaju i da radnici imaju to-lik- o slobode i prava koliko su svojom sna-go- m i borbom moguci izvojevali. Kapitali-st- i nista ne daju dobrc volje. Sve sto radni-ci danas imaju plod je teske i krvave dugo-godinj- e borbc. Radnici u ovoj zemlji formalno imaju pravo na organiziranje i strajk. 0 tome postoje zakoni u svih deset provincija, plus fcderalni zakoni. AH pogledajmo sto sc je dogodilo radnicima Royal York Hotela u Toronlu, koji su se usudili strajkovati za povisenje place i regulisanje radnih odno-sa- : Vise od sest stotina njih je otpusteno sa posla. To je protivzakonito. Ontarijski premijer Frost i ministar rada Daley se za-klin- ju da po zakonu strajkujuci radnici ne mogu biti otpusteni sa posla. Ali nasao sc jedan sudac, i to onaj najnizeg ranga (ma-gistrate) i proglnsio da je Royal York Ho-tel imao pravo da otpusti strajkase. Njemu su u donasanju takve odluke pomogli advo-kal- i CPR-- a (Canadian Pacific Railway Co.), komc Royal York Hotel pripada. CPR je najmocnijc drustvo kanadskih bogatasa. Eto koliko radnicima vrijede zakonom pri-zna- t: i potvrdjena prava. Radnici Royal POVA)UAV JEDXOG FAUMEUA Sa ovim darom ($G0.00 — dva dohtra za svaku yoditnt), aljam ishrcne poxdrave vilaocima i prijatcljima itase rad-nith- 'c tioviiir. (Jest Ham trideset i rodjeudan nasem "Jediu-xtvtt- " a ielji i uadi da ce oiio vastaviti i u bitditee, da neastra-iiv- o ittaMi u interesn radnika do honaene pobjede. Ostajem do hraja s radnickom stamjtom, J. Math, Milton, Ontario. York Hotela ce pobijediti samo ako ostanu slozni i borbeni i ako dobiju рошое drugih organiziranih radnika. Organizirani radnici (tredunionisti) sve vise uvidjaju da moraju prosiriti forme i metode borbe. Duboko je prodrla spoznaja da borba na ekonomskoin polju mora biti popracena polilickim aklivnoscu. Radnici moraju imati svoje predstavnike u parla-ment- u — (federalnom i provincijalnim) i drugim tijelima, koji ce se boriti za njihova prava i interese, sto znaei i osnovne intere-se nacije. Osnivanje Novo demokratske partijc u augustu ove godine predstavlja znacajan korak u angaziranju radnickih u-ni- ja u polilickom zivotu zemlje — korak na putu koji treba dovesti do toga da radnieka klasa postane upravljae zemlje (umjesto sipiarskih i drugih boga,tasa). Borba i isku-stv- o ce dovesti radnicku klasu do socijalis-tick- e ideje, koju danas usvaja i ])roj)agira samo njezin, najnapredniji dio, u koji, od samog pocetka, spada i nas progresivni po-kre- t. Kakvi su nasi daljni zadaci? Prije svega, treba i dalje — po primjeru nasih pionira — da pomazemo izgradjivati i jacati radnieke unije. Naroeito je va.no da na to upuctijemo nase nove doseljenike, koje iz svojih posebnih poliliekih raeuna od kanadskog radniekog pokreta odvracaju ne samo reakcionarni element i i organiza-cije- , nego ih od toga odvraca i revizionisti-ek- a politika danasnjeg jugoslavenskog nt-kovodst- va. Dolaskom u ovu zemlju mi smo postali dio kanadske radnieke klase i tre-ba da se organiziramo i djelujemo kao ka-nads- ki radnici. Potrebno je da se vise interesiramo za kanadska pitanja i probleme, posebno pro-blem- e i zadatke kanadskog radniekog pok-reta. Naroeito se trebamo zalagati za jedin-stv- o radnieke klase kako na trcdunijskom (sindikalnom) polju tako i na polilickom, jer od jedinstva zavisi ne samo uspjesna borba za poveeanje plaea, skraeivanje rad-no- g vrcmena, bolje radne uslove, ])rotiv be-sposli- ce i drugih zala kapitalistiekog siste-m- a (u kome je profit na prvom, eovjek na posljednjcm mjestu), nego jedinstvo jc us-lo- v za napredak cijele zemlje. Jedinstvo ra-dnika, a to prije svega znaei unijn, mo.e osigimiti pobjedu Nove demokratske par-tijc na idueim izborima! Radnistvo treba da sc stavi na eelo borbe za novu politiku, kojoj je glavni cilj osiguranje mira i ncza-visnos- ti Kanade od ameriekog imperijaliz-ma- , bez cega noma bolje buduennsti. U 30 godina svoga postojanja nasa slam-pa je mnogo pridonijela tome da su nasi radnici upoznali svoja prava i duznosti kao Kanadjnni i radnici. To je bila njezina gla-vn- a uloga. Ona tu ulogu vrsi i danas i pot-rebn- a je isto loliko koliko prije ?.0 godina. S. 3Iiosic I
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, November 10, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-11-10 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000080 |
Description
Title | 000329 |
OCR text | 14 Najljepsa stranioa nase historije Trideset godina nasa stampa ncpreslano govori nasim radnicima: Organizirajte se i borite zajedno sa ostalim kanadskim rad-nicima za svoja prava i interese, za bolju i srqLniju buducnost! Nasi radii ici su pomogli organizirati ri-bars- ku uniju na Pacifiku (Fishermen and Allied Workers Union) (vidi opsirnije u clanku J. Oreskovica na strani 9). U to-- , me se naroeito islakao Marijan Ruljanovic. Sa posebnim zadovoljslvom objavljujemo pozdrav ove unije nasoj 30-godisnji-ci (Na strani 9). Nasi su radnici pomogli organizirati ra-zn- e rudarske unijo: ugljenokopaeku (Unit-ed Mine Workers) u Alberti i Britanskoj Kolumbiji; uniju radnika uposlenih u rud-nici- ma i talionicama bakra (Mine Workers Union of Canada) u Anyoxu, Norandi i Flin Flonu; Mine-Mi- ll uniju u Sudbury i radnicima zlala u Timininsu, Schumacheru i Kirkland Lake. Najva.niju ulogu u tome odigrali su pokojni Joso Saric (poginuo kao partizan u svojoj rodnoj Lici) i pokojni Ilija Susnjar. Nasi su radnici pomogli organizirati uni-ju automobilskih radnika (United Automo-bile Workers) u Windsoni. Nasi su radnici pomagali u organiziranju unije eclicnih radnika (United Steelwork-ers- ) u Hamiltonu. Nasi su radnici aktivno sudjelovali u or-ganiziranju unije sumskih radnika u sje-verno- m Ontariu (Lumber "Workers Union). Nasi su radnici sudjelovali u organizira-nju unije drvosjeca i pilansk'h radnika u Britanskoj Kolumbiji (International Wood-workers). Oni su uvijek bili u prvim redovima. Zato su bili proganjani, otpuslani sa posla, zat-varan- i, deporlirani. Pri tome treba imati u vidu da se vecina ovih organizacionih i strajkaskih pothvata odigrala u vrijemc velike ekonomske krizc koja je vise godina paralizirala ekonomski zivol zemlje i surovih pokusaja kapitalisti-ck- e klase i njezinih drzavnih upravljaca da tercl krize prebace na radnieka ledja. Organiziranje unije i strajkovi u Any-oxu, Norandi i Flin Flon-u- , predstavljali su najodlucniji otpor radnieke klase nasrtaju kapitalista na njezin zivotni polozaj. To je bio uvod kasnijim velikiin klasnim bitkama i pobjedi industrijskog unionizma u automobilskoj, eclicnoj i drugim induslri-jama- . To je naljepsa stranica naseg trideset go-disnj- eg opstanka i rada. Prijc 30 godina u Kanadi je bilo samo nekoliko stotina hiljada organiziranih rad-nika, uglavnom zanatlija. Danas ih je mili-ju- n i pol. I mi sa ponosom mo.emo da kaze-m- o da smo tome pridonijeli svoj skromni dio. Organizacijom i borbom radnici su izvo-jeva- li vece plate, krace radno vrijeme, po-boljsa- nje uvjeta na radu, ozakonjenjc pra-va na organizovanje i strajk. Radnici ne samo da nikad ne smiju zaboravit kako su do toga dosli, nego moraju cuvati ono sto su postigli. Radnici moraju biti svijcsni svoga klas-no- g polozaja u drustvu. Jedno od glavnih orudja kapitalista u njihovoj borbi sa rad-nicko- m klasom je propaganda o "slobodi", "demokraciji", "ravnopravnosti" gradjana itd. Joso Saric, Marijan Ruljanovic, Ilija Susnjar i hiljade drugih nasih radnika bi-li su dobri unionisti i borci zato sto su znali kojoj klasi pripadaju i da radnici imaju to-lik- o slobode i prava koliko su svojom sna-go- m i borbom moguci izvojevali. Kapitali-st- i nista ne daju dobrc volje. Sve sto radni-ci danas imaju plod je teske i krvave dugo-godinj- e borbc. Radnici u ovoj zemlji formalno imaju pravo na organiziranje i strajk. 0 tome postoje zakoni u svih deset provincija, plus fcderalni zakoni. AH pogledajmo sto sc je dogodilo radnicima Royal York Hotela u Toronlu, koji su se usudili strajkovati za povisenje place i regulisanje radnih odno-sa- : Vise od sest stotina njih je otpusteno sa posla. To je protivzakonito. Ontarijski premijer Frost i ministar rada Daley se za-klin- ju da po zakonu strajkujuci radnici ne mogu biti otpusteni sa posla. Ali nasao sc jedan sudac, i to onaj najnizeg ranga (ma-gistrate) i proglnsio da je Royal York Ho-tel imao pravo da otpusti strajkase. Njemu su u donasanju takve odluke pomogli advo-kal- i CPR-- a (Canadian Pacific Railway Co.), komc Royal York Hotel pripada. CPR je najmocnijc drustvo kanadskih bogatasa. Eto koliko radnicima vrijede zakonom pri-zna- t: i potvrdjena prava. Radnici Royal POVA)UAV JEDXOG FAUMEUA Sa ovim darom ($G0.00 — dva dohtra za svaku yoditnt), aljam ishrcne poxdrave vilaocima i prijatcljima itase rad-nith- 'c tioviiir. (Jest Ham trideset i rodjeudan nasem "Jediu-xtvtt- " a ielji i uadi da ce oiio vastaviti i u bitditee, da neastra-iiv- o ittaMi u interesn radnika do honaene pobjede. Ostajem do hraja s radnickom stamjtom, J. Math, Milton, Ontario. York Hotela ce pobijediti samo ako ostanu slozni i borbeni i ako dobiju рошое drugih organiziranih radnika. Organizirani radnici (tredunionisti) sve vise uvidjaju da moraju prosiriti forme i metode borbe. Duboko je prodrla spoznaja da borba na ekonomskoin polju mora biti popracena polilickim aklivnoscu. Radnici moraju imati svoje predstavnike u parla-ment- u — (federalnom i provincijalnim) i drugim tijelima, koji ce se boriti za njihova prava i interese, sto znaei i osnovne intere-se nacije. Osnivanje Novo demokratske partijc u augustu ove godine predstavlja znacajan korak u angaziranju radnickih u-ni- ja u polilickom zivotu zemlje — korak na putu koji treba dovesti do toga da radnieka klasa postane upravljae zemlje (umjesto sipiarskih i drugih boga,tasa). Borba i isku-stv- o ce dovesti radnicku klasu do socijalis-tick- e ideje, koju danas usvaja i ])roj)agira samo njezin, najnapredniji dio, u koji, od samog pocetka, spada i nas progresivni po-kre- t. Kakvi su nasi daljni zadaci? Prije svega, treba i dalje — po primjeru nasih pionira — da pomazemo izgradjivati i jacati radnieke unije. Naroeito je va.no da na to upuctijemo nase nove doseljenike, koje iz svojih posebnih poliliekih raeuna od kanadskog radniekog pokreta odvracaju ne samo reakcionarni element i i organiza-cije- , nego ih od toga odvraca i revizionisti-ek- a politika danasnjeg jugoslavenskog nt-kovodst- va. Dolaskom u ovu zemlju mi smo postali dio kanadske radnieke klase i tre-ba da se organiziramo i djelujemo kao ka-nads- ki radnici. Potrebno je da se vise interesiramo za kanadska pitanja i probleme, posebno pro-blem- e i zadatke kanadskog radniekog pok-reta. Naroeito se trebamo zalagati za jedin-stv- o radnieke klase kako na trcdunijskom (sindikalnom) polju tako i na polilickom, jer od jedinstva zavisi ne samo uspjesna borba za poveeanje plaea, skraeivanje rad-no- g vrcmena, bolje radne uslove, ])rotiv be-sposli- ce i drugih zala kapitalistiekog siste-m- a (u kome je profit na prvom, eovjek na posljednjcm mjestu), nego jedinstvo jc us-lo- v za napredak cijele zemlje. Jedinstvo ra-dnika, a to prije svega znaei unijn, mo.e osigimiti pobjedu Nove demokratske par-tijc na idueim izborima! Radnistvo treba da sc stavi na eelo borbe za novu politiku, kojoj je glavni cilj osiguranje mira i ncza-visnos- ti Kanade od ameriekog imperijaliz-ma- , bez cega noma bolje buduennsti. U 30 godina svoga postojanja nasa slam-pa je mnogo pridonijela tome da su nasi radnici upoznali svoja prava i duznosti kao Kanadjnni i radnici. To je bila njezina gla-vn- a uloga. Ona tu ulogu vrsi i danas i pot-rebn- a je isto loliko koliko prije ?.0 godina. S. 3Iiosic I |
Tags
Comments
Post a Comment for 000329