Jedinstvo, November 10, 1961

              Sovjetski knjizevnicl
cestitaju Ivi Andricu
MOSKVA. — "Dodjolji-Yanj- e
Nobelove nagrade za
knjizevnost Ivi Andricu pre-tlstavl- ja
medjunarodno pri-znan- je
ne samo njegovom
stvaralaStvu nego i suvreme-no-j
srpskoj knjizevnosti i ju-goslaven- skoj litcraturi uop-ce"
— izjavio je dopisniku
Tanjuga istaknuti sovjetski
pjesnik, kriticar i publicist
Alekscj Surkov i dodao da
ovo cestitke upucuje nc sa-mo
u svoje ime nego u ime
svih An'dricevih prijatelja
sovjetskih knjizevnika.
Alcksej Surkov ie sckretar
Biografija Ive Andrica
Dobitnik ovogodisnjo No-belove
nagrade za knjizev-Jio- et
Ivo Andric rodio so 10
novembra 1892 godine u
Docu, kraj Travnika. Djeti-njstv- o
jo prozivio u Viseg-rad- u
g'djo je zavrsio osnov-n- u
ikolu. Gimnaziju je zavr-f-o
u Sarajevu, a filozofiju
studirao u Zagrebu, Гсби,
Krakovu i Grazu, gdjo jc i
"doktorirao (1923.), uzevSi
za temu svoje teze kulturnu
historiju Bosne.
Andric je prvi knjizevni
rati — pjesmu objavio 1911.
godine u "Bosanskoj vili", a
prcd izbijanje I svjetskog
rata objavio je stihove u
"Mladoj hrvatskoj lirici",
koju je uredio MatoS. Pripa--
dnik nacionalisti6kog pokre-t- a
revolucioname omla'dine,
ciji je cilj bio da so srusi vla-davi- na
Habzburgovaca i u-jed- ine
juznoslavenski naro-1- 1.
Andric je uhapSen po-cetko- m
Prvog svjetskog ra-ta.
Sve do 1917. godine bio
je po zatvorima Splita, Ma- -
ribora, Sibcnika, a zatim in-ternir- an
u sclo Ovcarevo kod
Travnika. U zatvoru nastajc
prva njegova autobiograf-sk- a
knjiga pjesama u prozi
"Ex ponto", u kojoj se osje-caj- u
utjecaji ratnih zbiva-nja- .
Godine 1918. u Zagre-bu,
gdjc mu jo i objavijena
ta knjiga (on sudjoluje u os-niva- nju
i uredjivanju knji- -
zevnog casopisa "knjizevni
jug"). Suradjivao je u
"HrvaUskoj niivi", "Hrvats-ko- j
zoni", "Jugoslavenskoj
njivi", "Pregledu', "Srps-ko- m
knjizevnom glasniku" i
drugim casopisima i listovi-m- a.
Njegov knjizevni rad te-ka- o
je usporedo s diplomat-sko- m
sluzbom koju je napu-sti- o
kada je izbio II svjetski
rat. Za vrijeme okupacije
napisao je romane "Na Dri-ni
cuprija', koji se smatra
sintezom njegovog svijeta i
njegovim najzaokru2enijim
djclom, "Travni6ku kroni-ku- ",
gigantsko djelo koje
slika period napoleonskih
ratova i "Gospodjicu", c"ijt
je centralni lik zena kojoi
jc zgrtanie novca jedina
strast u zivotu. Ti romani
objavljeni su jedan za
drugim poslije narodnog o-slobod- jenja
Jugoslavije.
Andric je duze vremena
bio narodni poslanik i pred-sjedn- ik
Saveza knjizevnika
Jugoslavije.
U knjizevni opus Ive An-drica,
pored njegovog naj-znacajnij- eg
i u svijetu poz-nato- g
romana "Na Drini cu-prija"
ulaze u velike pripo-vijetk- e
"Zeko" i "Prokleta
avlija", objavljeni poslije o-slobod- jenja. Pored zbirki
pripovijedaka koje je kasni-j- e
Stampao, pisao je i osoje
o NjegoSu, Vuku Karadzicu,
Simi Matavulju, Petru KoSi-c- u,
Goyi, Simonu Bolivaru i
dmgima.
Ivo Andn'6, od 1939. gn-'din- e
redovni je Clan Srpske
akademije nauka i umjet-nosti,
dopisni clan Jugosla
vcnske akademije
ча±4ј&$А.
Saveza knjizevnika SSSR.
Izrazavajuci ponovo za-dovoljs- tvo
sto je Andricu
dodijeljena Nobelova nag-rad- a,
Aleksej Surkov je re-ka- o
da je procitao sva And-riceva
djela koja su preve-don- a
na ruski i da se sam u-vje- rio
da je Ivo Andric izva-- n
red an prozaist.
U Sovjetskom Savezu su
objavljeni na ruskom roma-n- i,
"Na Drini cuprija", "Tra
vnicka kronika", zbirka pri-povijeda- ka
i "Zeko". "Na
cuprija' objavijena besjednik" — rekao je na
takodjer i kraju Aleksej
i umjetnosti i Slovenske a-kade- mije
znanosti i umjet-nosti,
dobitnik je niza nag-rad- a,
pored ostalog i Pove-Ij- e
za zivotno djelo, koje su
mu krajem godine do-dijel- ili
Savez knjizevnika i
Savez izdavaSa Jugoslavije.
Za izvanredne knjizevne za-slu- ge
odlikovan je ordenom
zasluge za narod prvoga rc- -
da.
Knjizcvno stvaralastvo Ive
Andrica. pobudjuje godi-ne
u godinu sve voce zanima
nje kulturno javnosti u svi-jet- u.
Po broju djela koja su
mu objavijena u inozemstvu,
Ivo Andric svakako stoji na
celu jugoslavenskih knjizev
nika. Njegov roman "Na
Drini cuprija" dozivio je za
nekoliko godina, pored niza
izdanja u Jugoslaviji, oko
25 prijevoda u inozemstvu.
Na samo roman "Na Dri-ni
cuprija", vec i ostala An-driceva
djela sve vise ulaze
u izdavaSke planove mnogih
kuca u inozemstvu. Dosad
su prevedena Andriceva
Teska saobracajna nesreca
Kod sela Bistrice u blizini
Prijepolja dogodila se
saobracajna nesreca, ka-da
je autobus koji saobraca
na liniji Priboj-Bijel- o Polje,
skrenuo s puta i survao se s
visine od 20 metara u nabu- -
jali Lim. Poginuo je 41 put- -
nik, a 13 ih se spasilo.
U vezi s ovom nesrecom
zagrebaJki "Vjesnik u srije-du- "
pise:
Kad saberemo sve poslje-dnj- e
nesrece na cestama uz
rijeke Lim, Uvac, Drinu i
Vrbas, dolazimo do porazne
cifre. U posljednjih deset
godina dogodilo se na ces-tama
uz te rijeke 36 sto
cih, sto manjih saobracajnih
nesreca. Hi: 97 mrtvih i de-se- ci
ranjenih Ijudi. Plus ma-terijal- na
steta.
Dobar dio krivnjc otpada
na zapuStenost ccsta u tim
krajevima. Gradjene su kad
je tamo motorno vozilo bilo
rijetkost, a odriavane tck
toliko da ostanu prohodne.
Snazan razvoj saobracaja, a
prije svega autobusnog i te-retn- og, uttnio jc svoje. Gi-gants- ki
20-ton- ci s prikolica-m- a
i ogromni autobusi, koji
u bivSoj Jugoslaviji nisu o-vu- da
prolazili, prakti5ki su
upropastili ceste. Hi preciz-nij- c:
dovi-sil- i l-azar-anje.
Provincijc Ontario i
Saskatchewan imaju
novc premijere
Novi premijer provincije
Saskatchewan je V. S.
Lloyd. On je nasljedio T. S.
Douglasa, koji postao na-ciona- lni
lider Nove demok-ratsk- e
partije
John Robarts je novi kon-zervativ- ni
premijer Ontaria.
U njegovoj vladi nalazc se
raniji ministri, samo su neki
izmjenili resore. Tako je mi-nist- ar
rada postao V. K.
Werrendcr, dosadalnji mi- -
znanosti I nistar municipalnih poslova.
litvanskom, a "Prokleta av-lija- ",
na ukrajinskom jezi-k- u.
Surkov daljo rekao da
je od 1957. imao prilike da
se vise puta sretne s Ivom
Anancem 1 da mu je veoma
drago sto izmedju utiska
koji su na njega ostavila
Andriceva djela i utiska ko-ji
je na njega proizvcla An-driceva
liSnost nema razli-ka- .
"Ivo Andric je izvanre-da- n
pisa'r, divan i uman co- -
vjek i talentiran snazan sa
Drini je
na ukrajinskom Surkov.
1956.
iz
tes-ka
ve--
je
je
diela "Travnika kronika",
"Prokleta avlija", zbirke
pripovijedaka. "Gospodji-ca"- ,
"Anikina vremena",
dok su njegove pojedine pri-povijet- ke
usle u zbornike ju-goslavcn- ske
proze, objavlje-n- e
u inozemstvu.
Za posljednjih nekoliko
godina, djela Ive Andrica su
objavljivana u Indiji. Egip--
tu, Italiji, Spanjolskoj, Nizo"
zemskoj, Rumunjskoj, Veli-k- oj
Britaniji, NorvcSkoj, Da-nsko- j,
Kini, SSSB, CSR,
Bugarskoj, Poljskoj, Madja
rskoj, Letoniji, Svedskoj,
SAD, Svicarskoj, Zapadnoj
NjemaCkoj, Njemakoj De-mokrats- koj
rkepublici, Fran- -
ncuskoj, itd. Svaki novi pri-jev- od
donosio je Ivi Andricu
novu a.firmaciju u svijetu, a
time pridonio istovremeno i
ugledu jugoslavcnske knji-zevnosti
koja je, prije Dru-go- g
svjetskog rata, kultur-no- j
javnosti van nasih grani- -
ca bila, manje vise poznata
tu i tamo, i to gotovo isklju-6iv- o
po narodnim pjesmama.
Uzmimo kao primjer cos-t- u
od Titovog U2ica prcko
Bistrice, Prijepolja i dalje
prema Bijelom polju. Dck- -
larirana jc kao ccsta prvog
reda jer je zaista vazna sao-bracajnic- a.
A kako izgleda?
Na dvije trccine te ceste, ko
ja se provla£i uz desetak i
vise metara duboke kanjo-n- e
rijeka i rjeSica, ne posto-j- i
rubno kamenje sa strane.
Po cesti rupcage, vododeri--
ne Wa nekoliko mjesta iz-medju
Kokin-Brod- a i Bistri-ce
odronjena je gotovo trc-cin- a
ceste koja se survala u
ambis. Zar je cudo da se ba5
na toj cesti dogodila najve-c- a
poslijcratna nesreca u
naSem drumskom saobraca-ju- .
I kad torn elementu ccsta.
koji je sigurno jedan od naj-vaznij- ih
za sigurnost saob-racaja,
dodamo i nedovoljnu
kontrolu saobracaja, pa ne-marn- ost
auto-transportn- ih
poduzeca, sto zbog trke za
zaradom pustaju u promet
neispravna kola, zatim pov-rSn- u
kontrolu zdravstvenog
stanja vozaca i njihove spre-mnos- ti
da voze — onda nije
tesko objasniti otkuda tolike
saobracajne nesrede i zaSto
do njih dolazi. No samo u
ovim krajevima nego i dru-gdj- e.
Slaba zctva
Uslijed suse Kanada je o-- ve
godine imala veoma slabu
zetvu. Ukupni prinos pseni-c- e
u cijeloj zemlji iznosi 2G1
milijun buseli — najmanji
prinos od 1937. godine.
Trajfanjc za trpovinom
Kanada ce uskoro uputiti
24 trgovinske delegacije u
razne zemlje da tra2e nova
triista za kanadske proizvo-de- ,
izjavio Je ministar trgo-vin- e
George Hees.
£00
To znaci: bomba snage od 100 milijardi kilograma
TNT klasidnog eksploziva, a 500 g TNT nisi 30 tona
lilice.
To znaci: bomba iija je eksplozija jednaka zbroju svih
cksplozija slo ih je dovjek izvco otkako je izumljen ba-rn
t.
© To znaci: bomba 5000 pula јаба od one koja je srusila
Hirosimu i usmrtila 70.000 Ijudi га nekoliko sekundi.
Za bombu od 100 megatona
fMt) tvrdl se da bi mogla o-to- piti ditav led Arktika. Radi
se o tzv. Super-sup- er bombl
koja upravo od laboratorijs-ko- g
stadija prelazl u prolzvo- -
dnju.
Za vrijeme rata 1939—1945.
najvede bombe TNT (trinit-rotoluol- a)
te2ile su 10 tona.
Amerlcke super-tvrdja- ve ispu
stile su ih lzvjestan broj prl-Hko- m
bombardiranja njema-Ckl- h
utvrda. Bilo Je tostraSno
oruzje.
A danas?
Dvanaestak bombl od 100
megatona dostajalo bl da po-ru- Se
podruCJa SJedlnJenlh
Drzava, Cetlri bl opustoSlle
Francusku, trl Englesku, a sa-mo
Jedna BelgiJu i Holandiju
zaJedno.
Od atomske do kemljske
TNT bombe razornl Je uCInak
toliko porastao da se to uop-c- e
ne da usporedjlvatl. Kad
plane Jedna atomska bomba
energlja se oslobadja Jedna-k- o
kao 1 kod nuklearne all
daleko brze: u stomllljuntlnl
sekunde! Oslm toga kod ato-mske
se radl samo o brlSufem
valu udara dok su "odlike"
nuklearne eksplozlje prvenst-ven- o
topllnske. Tome treba
dodatl 1 uclnak od prlrode e-ksplo- zlva, sa dva fizlolo§ka a-ge- nsa.
To su neutronl 1 ga- -
ma zrake — koje prodlru u
ilvu materlju 1 lzazlvaju lak-S- a
111 teza o§te6enJa. Udarnl
val lma specljalnl aspekt zbog
mnogobrojnlh reflektlranja 1
dlfrakclja. Vaznu ulogu lgra I
vlslna na kojoj Je bomba eks-plodlra- la.
Ipak, obje bombe lmaju je-d- nu
zaJednlCku crtu: snaga
udarnog 1 topllnskog vala ra-st- e
u proporcljl s kollClnom
oslobodjene energlje. Da bl
okarakterlzlrall snagu bombe,
ba6ene na UlroSlmu flzlCarl
su Je lzrazlll erglma: 83 plus
20 nula, Sto znaci 830 milijar-di
mllllarda crca. PoSto ta
brojka ne kazule mnogo o ?c
snaea bombe Irrazava dims
kollclnom stereotlpnoi? Pksn-lozlva- :
lednom tonom trlnlt--
rotoluola (TNT).
Od 1946. do 1958. SAD. SSSK
1 Velika Britanlla lskuSale su
270 nuklearnlh bombl razllil-to- g
tipa 1 snage.
U HlroSlml Je za nekoliko
sekundi bilo 70.000 mrtvih.
Cltava bomba. zaJedno s ure- -
djajem za paljenje, tezila Je
ukupno 5 tona, duljlne 2 me-tr- a,
a sadrfavala Je 30 kg u-ranlj- uma
235 Sto nlje vede od
lubenlce. Specljallstl su tada
nastojall da usavrSe novo oru-zje
tako da Jednakom kollSl-no- m
eksploziva prolzvedu Sto
viSe energlje.
Prva nuklearna zrafina bo-mba
velike snage "Climax"
(61 Kt) puStena Je Iz avlona
a eksplodlrala Je na 410 m vi-sine
Iznad pustlnle Nevada u
Amerlcl, 4 Juna 1953. Trka za
atomsklm naoruzanjem Izaz
i цри
Sfa to
nuklearnog oruzja pa su lspl-tan- e trl termonuklearne su-per-bom- be.
Prva od njih "Mike" eks-plodlrala
Je 1. novembra 1952.
godine 1 unlStlla Je mall kora-lj- nl otok Elugelab u arhlpela-g- u Marshall. Prema nekim
sluzbenlm lzvorima lmala Je
5 Mt, a prema druglma 14 Mt
Trebalo Je daljnjlh 5 godina
dok Je slijedecu, superbombu
mogao ponljeti avion. Druga
super-bom- ba koju su lspltall
Amerikancl "Cherokee" eksp-lodlrala
Je 20. maja 1956. go- dine na 1340 m vlslne. Engle7i
su lskuSall svoju prvu super-bombu
Iznad otoka Chrlst- -
Hazard kaze se. Da, to i
jeste hazard, medjutim uz-roc- i,
koji su uslovili hazard,
Sto je to? Zaista mi se nala-zim- o
u vrlo te§koj situaciji,
jer nije samo radioaktivna
kisa koja nam ugrozava i-v- ot lma zaista mnogo teSih
i strasnijih stvari.
Mi 2ivimo u svijetu lice-mjcrj- a,
a ne razuma. Licem-mjcrj- e
je postalo паб zakon
i nazvano demokratskim na- -
celima i sa tim mislimo роз-ti- ci velike rozultate. Moz'da,
ma za koga i kako?
Vika£i u ovoj atomskoj
histeriji, Sto su se razvikali
o opasnosti od atomskih pa-davin- a
izgleda kao da hocc
nadvikati svoju savjest. Kao
da zele prizvati hrabrost u
svijetu mraka gdje su prijo
toga sami pogasili sva svije--
I tla Za§to? Da li oni znaju
da vic4i u prazninu? Njihov
glas nije mozda бак niti je-K- a
ieke jekine. Taj glas mo-z-e
se utopiti samo u najnizoj
kaljuzi lju'dskog dru§tva,
koji i onako sami o'dumiru u
svojoj niskosti i veliCini po--
6injenih zala nad covje6ans-tvom- .
Da, opasnost od atomskih
padavina je velika. To je
nepobitna 5injenica. Medju-tim
opasnost od atomskog
rata je jo? veca. Vika protiv
atomske radijacije i istovre-men- a
priprema atomskog
rata, moze biti djelo Ijudi sa
najniskijim osjeajima, Iju-di
zadojenih mrznjom pre
ma svom ljudskom ro'du i
prema sebi samima. Agitaci- -
a za rat u ovo za'sta opasno
vrijeme koje mo2e nanijeti
vala Je daljnje usavrSavarJe uniStcnje 2ivota na ovoj
YES пшШт
Ш NO NUCLEAR.BOMB
&МЛ sscl ){ V Vi ViVrTHr
UmjeMo atomskih bomba, raketa, aWona, tenkova lopota druRog
oruija praiti kuc. Jkole, bolnicr I dniRo sto Je potrebno ta holjl
iivot naroda!
—
ATON
znaci?
I mus, 15. maja 1957, a Sovjets
ki Savez Je objavio svoj prvl
nuklearnl pokus 12. augusta
1953.
Ukupna snaga pokusa lzvr-Sen- lh
u svijetu od 1946. do
1958. godine racuna se pros- -
Јебпо na 180 megatona, snaga
koja SOOO puta nadmaSuJe bo-mbu
HlroSlma-Nagasak- l.
Kad se sabere tezlna klasl-Cnl- h
bombl baCenlh od avlja-clj- e
SAD za vrijeme drugog
svjetskog rata na Evropu 1 A-z- iju
— oko 2 mllljuna tona ~
I tezlna eksploziva na boJIStl-m- a
za G posljednjih godina
oko 3 mllljuna tona — doblva
se ukupno 5 mllljuna tona III
5 megatona. 180 Mt zadnjlh
13 godina nuklearnlh pokusa
predstavljaju dakle 36 puta
vecu snagu. A poSto rat 1939
—1945. drzi rekord u koriSte-nj- u
eksploziva to znafii da e-ner- glja oslobodjena nuklear-nl- m pokuslma nadmaSuJe sve
eksplozlje u svijetu. otkako Je
covjek izumlo barut, ne samo
na ratiStlma, nego 1 u svlm o- - Atomska histerija
i potpuno Je
planeti, moze imati odjeka
samo kod Ijudi oboljelim od
najteze bolesti koja se zove
mrznja. iMrznja prema sve-m- u
i pa i prema
sebi samima, ili pak u lako-vjerno- m
narodu koji nije na
svojoj kozi okusio teske роз-ljedi- ce
ratnog razaranja.
Pored toga, bcsmislica jo to
liko vikati i siriti histeriju o
opasnosti atomskih padavi-na,
kada one nisu niti iz da-lek- a
'dostigle svoj kritiCki
stepen, a na drugu stranu
toliko zagovarati izgradnju
od atomske radija
cije u jeunom uuciuccm a- -
tomskom ratu u kojem bi bi-lo
sve na zemlji uniSteno.
Tako nesto mogu 6initi zai-sta
licemjeri, koji svaku
ljudsku nesrecu zele unov-6it- i,
a no Ijudi ciste savjesti.
Tko se moZe ocuvati od a-tom- ske radijacije na terenu
gdje jo unisteno atoms-ko- m
eksplozijom. To bi zna- -
6iIo 'da preSivjclima u atom-sko- m ratu ne prijeti nikak-v-a
opasnost od atomske
radijacije, a Sto drugim rije-6im- a
zna5i tvrditi da 6ovje- -
fanstvu uopce ne prijeti o-pasn- ost
od toga, kao da ra- -
dijacija uopce no postoji,
medjutim svi znamo da to
niie istina i da je opasnost
od atomskih padavina i te
kako opasna. Moze li neko
dati odgovor na pitanje:
I Kada Ijudi izadju iz
niSta poslije dvije nedjelje,
т sto ce jesti, §to piti, gdje ce
skloniti glavu prod vremen- -
skim nepogodama, gdjc og--
rijati so o'd studeni i tome
Islicno? Zna£i li to da je do- -
' voljno prezivjeti samo dvije
,
sedmice u skloniJtu i sa tim
je svaka opasnost radija- -
} cije, kao i svaka druga briga
koju donosi sa sobom raza-ra6- ki
rat, proSla? Tko mo2e
odgovoriti na ovo pitanje?
Mo2e svatko, medjutim taj
odgovor je isto tako pora-za- n,
kako je i unistavajuca
STRANA 3
Ж
tf &
stalim domenlma ljudske djc-latno- stl.
Tabllca sastavljena prema
dokumentu "UCInak nuklear-nog
oruzja", objavljen u Junu
1957. po Komlslji za atomsku
energlju SAD, omogucuje us-poredjiv- anje toga ufilnka kod
raznlh tlpova bombl.
"Bebe" od 1 Kt dostaje za
boJISte, "HlroSlma" od 20 Kt
za manje gradove, "Medju-bomb- a" od 1 Mt za vece gra-dove,
"Super" od 20 Mt za ve-legrad- ove, a "Super-supe- r" od 10 Mt za Cltavo podruije.
Nuklearnl arsenal Je dakle
kompletlran. StruCnJacl pre-dvldj- aju da de uskoro bitl
prolzvodena bomba koja de se
raketom modi uputiti na 10—
20 km u svemlr, otkud de spr-zi- tl
povrSInu Zemljlne kugle.
Dvije takve bombe bile bl da-kle
dovoljne da potpuno rlJeSe
konflikte totalnlm unistenjem
dovjedanstva.
Nadajmo se da de IJudskl
razum pravodobno Intervenl-rat- I!
(VUS)
Ope razoruianje pravi put za ?ojefansho.
svakomu,
sklonista
sve
sklo- -
od
snaga atomske energije.
Dakle, sve atomske probe
su stetne, pa i sovjetskc. AH
treba postaviti pitanje zas-t- o
oni to rade. Potrazimo o-dgo- vor,
razmotrimo ga i oc-jeni- mo
da li su cini tezi od
uzroka koji su ih izazvali,
te i posljedica koje bi mogle
nastati kada njih nebi bilo.
Sovjcti su mnogo puta ope-tova- li
uzroke zbog kojih su
obnovili atomske probe. Oni
to rade jer ne zele da se po-no- vi
1911. godina. Za sovje
tski narod ta godina je ko-bn- a.
Ona im je donijela za-razan- ja,
smrt, bijedu, glad i
sve drugo Sto sa sobom nosi
rat. Ako je ta godina doni-jela
izlaz iz ekonomske kri-z- e
kapitalistidkog svijeta i
omogucila zaposlenjc svim
radnicima na ovoj hemisferi
to ne znaCi da im je doni-jela
srecu, jer je mnogo A-merika-naca
izgubilo 2ivote
u toj bjesomucnoj igri impe-rijalizm- a,
a to znaJi da mno- -
ga majka ima koga opla-kat- i,
i mnogi osakaceni A-merika- nac
ima Sto kazati,
samo kada mu nebi bila za-puse- na
usta "demokraci-jom- ".
Mozda ima zla u tome
sto ima netko namjeru da se
zasititi od ponovnog uniSta-vanj- a,
ali kakovog dobra I--
ma
u tome sto se neko prip-rema
da podje u razara2ke
pohode!
Tvrdnja da socijalistiS-ko- m
svijetu ne prijeti opas-nost
od novog rata, smijeS- -
na je isto toliko koliko i tvr-dnja
o mogucnosli spasa-vanj- a
u atomskom ratu, od
uniStcnja i opasnosti radija-cije.
Mi smo svi svjedoci na-peto- sti
koja je vladala oko
Berlina. Tko je izazvao tu
krizu, tko stvorio stanje
gdje nepaznja i najbezna-cajnije- g
fovjeka mo2e dove-s- ti
do katastrofe svijeta?
Sto Amerikanci imaju posla
u istoc"nom Perlinu? ZaSto
(Nastavak na str 1)
Г