Nase Novine, May 26, 1982

              V
April 7, 1982, NASE NOVINE --3
irom U Europi 900 Ж% eL ддd 1Д 15
us in UKRATKO
parlamenat je odobno U posljednje tri godine u Montrealu
— da se prenese u je opao broj kancelarijskog osoblja
6e ga kraljica za 6.500.
Britanski
kanadski ustav
Kanadu; donijeti
Elizabeth 17. aprila.
®
Provincijalni izbori u Saskatche-wan
u odrzati 6e se 26. aprila. Vlast
je dosad imala Nova demokratska
parti ja. Premijer Blakney je zabranio
sve Strajkove za vrijeme izborne
kampanje.
Osnovana je nova tredunijska
(sindikalna) srediSnjica — Kanad-sk- a
federacija rada. Okuplja unije sa
oko 300.000 dlanova. To su sve
zanatlije. Oni su ranije bill u
Kanadskom kongresu rada. Pocjep
su prouzrokovali funkcioneri. Vrhov-n- o
vodstvo nalazi se u Sjed.
Drzavama.
ClTAJTE, POMA2ITE
SVOJUSTAMPU!
milijardu
Kanadska
zlodincima,
Predstavnik Kanadskog ii-dovsk- og
zlodinca,
(Maliby),
proizvedeni kanadskim
zadovoljan.
Lopeza Portilla sve se izravnije sukobljava s poslodav-cim- a
koji slijede privrednu socijalnu politiku vlade
CIUDAD MEXICO (Taniug) - Meksicki pred-sjedni- k
Lopez Portillo upozorio je prije neki dan,
odredenije nego bilo kada, privatni sektor da
malo popusti, ill ce doci do klasnog sukoba u
ovoj zemlji. Ta vrlo izravna, cak dramaticna, po-ru- ka dolazi u jeku izrazito hladnih odnosa vlade
i poslodavaca, kao i prvih nagovjestaja socijal-ni- h
previranja medu radnistvom i seljastvom
Meksika. Nisu se ni stisali komentari predsjed-nikovi- h
rijeci, a doslo je do iznenadne ostavke
jednog od bitnih ljudi u njegovu kabinetu, mini-str- a
financija Ibarra Munosa.
Sami stampa, opozicija 1 pohtican
postavljaju pitanje koje je prije godinu-dvij- e iz-gled- alo
bespredmetno pnjeti li ovoj zemlji soci-ialn- a
pobuna9 Lopez Portillo je, obracajuci se po-slodavci- ma
najveci dio knvice za knzu pnpisao
pnvatnoi micijativi
Treba naglasiti da je sadasnja meksicka vlada
vise nego bilo koja od Cardenasa naovamo, uci-nil- a
na planu zaposljavanja i zdravstva Pomog-nut- a
pnhvom petrodolara, vlada Meksika )e u
proteklih pet godina otvonla gotovo pet milijuna
novih radmh 1 prosinla sistem socijalnog
osigurania na gotovo 40 od ukupno 70 milijuna
Meksikanaca
Privatni sektor, koji kontrohra veci dio pnvre-de- ,
nije slijedio politiku vlade. vec je, oslanjajuci
se na uvozne komponente podgnjavao inflaciju
1 stvarao sve nekompetitivnije grane mdustnje
Ministar financija Ibarra Munoz - kako se,
ocjenjuje - podnio je ostavku nemajuci snage da
lzdrzi pntisak shjedecih mjeseci Smatra se da ce
devet mjeseci koji preostaju ovoj vladi biti jedno
od najtezih razdoblja suvremenog Meksika. Vla-da
je proslog mjeseca, ostavsi bez sredstava bila
pnsiljena devalvirati pezos za 60 posto Fiskalm
deficit iznosio je 15 milijardi dolara. a dug ino-zemstvu
vise od 60 milfjardi Povod devalvaciji bio
je pad vnjednosti nafte, na kojoj lezi budzet i koja
Profit driavne banke pro§le godine
iznosio je i 85 milijuna
dolara.
©
policija (RCMP) vodi
istragu o nekim ratnim
izjavio je Solicitor - General Robert
Kaplan.
kongresa je izjavio da bi
dobro da se deportira "jednog Hi
dva" all nije dosta.
Irak je odbio da kupi 12.000
putnidkih automobila koji
su u tvorni-cam- a
General Motors i бекаји na
dostavu. Irak je prije kupio 13.000
tih automobila i nije
Kazu da 6e narudzbu izvrs"iti Japan.
Konferencija o sankcijama protiv Moskve
(DI VELT, HAMBURG)
© Vlada
ne ni niti
Meksikanci,
mjesta
donosi 75 posto lzvoznih pnhoda Dublji uzroci su,
medutim, jalova naftna pnvreda, golem uvoz (oko
25 milijardi dolara) l galopirajuca infracija.
Bez podrske pnvatne lnicijative drzava nije
u stanju da zaustavi te negativne tokove, niti za-stit- iti efekte devalvacije Za sada nema vecih na-govjest- aja
suradnje Naprotiv - zna se da je mek-sicka
burzoazija prosle godine iznijela iz zemlje,
ih kupila nekretnine u SAD u vnjednosti od 15
milijardi dolara Tohko je, usporedbe radi, Meksi-k- o
prosle godine zaradio na ukupnom izvozu naf-te
Vlada je zato krenula s ostrim mjerama l za-tvon- la nekohko stotina pnvatmh tvrtki koje nisu
postovale kontrolu cijena uvedenu nakon deval-vacije
To je bio signal razmazemm poslodavcima
da zapnjete totalnim ratom Lopezu Portillu.
Iako meksicki radnici l seljaci za sada samo
promatraju sukob na vnhu, jedan ugledni politi-ca- r
tvrdi da ce socijalm bunt eksplodirati u sli-jede-ce
dvije godine ako se konjenito ne prera-spodije- h
dohodak Te rijeci je ovih dana ponovio
i sam Lopez Portillo, najavljujuci medutim odluc-no- st
vlade da krene putem socijalmh reformi, i
apehrajuci na poslodavce da ucine ustupke. Mek-sicki
sluzbem provladin sindikat za sada ne rea-gir- a,
ah se unutar konfederacije radnika pojav-Ijuj- u
prvi znaci nemira. Mnogo je tezi problem na
selu gdje je nezaposleno izmedu 50 1 70 posto sta-novni- ka
Na jugu Meksika stalno tmjaju akcije
genie, a na sjeveru milijuni bezemljasa nepresta-n- o
bjeze k Teksasu l Kahforniji, gdje cine armiju
od nekohko milijuna indQkumentadosa
Promatraci neruju da ce ova, a posebno slije-dec- a
meksicka vlada koju ce voditi kandidat Re-voluciona-rne
i institucionalne stranke Miguel da
la Madrid, skoncentnrati sve snage k socijalnim
problemima U protivnom sindrom srednjoame-ncki- h
previranja mogao bi se prosiriti na tradi-cional- no
demokratski Meksiko, a to bi vodilo pot-pun- o
nepredvidivim posljedicama.
"I'u
U evropskim zemljama sada ima
670.000 zaposlenih Jugoslavena i
oko 400.000 filanova njihovih poro-dic- a,
najviSe djece, a viSe od
polovice su omladinci.
Taj podatak iznijela je "Borba" u
6lanku pod naslovom "NaSi u (ne
baS tako) bijelom svijetu".
Prije deset godina postojalo je
desetak klubova, prije pet godina —
200, prije tri — 500, pretproSle
godine — 700, a sada ih je — 900,
'Samo u Evropi. NajviSe ih ima u SR
Njemackoj (500), Austriji (130),
Svedskoj (128), Francuskoj (77),
Svicarskoj (57), Holandiji (13), Bel-gi- ji
(11), Danskoj (10), Luksemburgu
(4), NorveSkoj (3) i u Velikoj Britaniji
(10).
Tu je i 40.000 Jugoslavena alban-sk- e
nacionalnosti, koji irnaju 18
klubova, ali "u njima su nacionalisti
ostvarili veci utjecaj", kale se u
6lanku.
Istice se da Savezna konferencija
SSRNJ smatra "... da se mogu
osnivati opcejugoslavenski, sport- -
posla
i nasi radnlci
STOCKHOLM (Tanjug) — Sve
ve6a nezaposlenost, koja je ove
zime stigla i u Skandinaviju, pofiinje
pogadati mnoge od viSe od 50 tisu6a
naSih radnika i njihovih Clanova
obitelji. Situacija joS nije alarman-tn- a
premda se strahuje da 6e novi
val nezaposlenosti, koji se tek
обекије, izazvati mnogo teze poslje-dic- e
medu naSim gradanima.
Тебкобе su naro6ito prisutne u
Danskoj. U toj zemlji sada ima viSe
od 300 tisu6a nezaposlenih, odnos-n- o
11 postood ukupne radne snage.
Od 4600 jugoslavenskih radnika
sada je bez posla oko 800, dakle viSe
od 20 posto. Njihov poloiaj nije
zavidan, pogotovu Sto je vlada, zbog
Stednje, nedavno umanjila naknade
шшт шшжшал
4700 GODINA STAR
KAIRO (Reuter) - Tunsti t raznih
zemalja ovih su dana ublizint Keopsove
piramide prvi put mogli vidjeti najstariji
brod na svijetu, izgraden prije 47
vjekova za zivota faraona Keopsa.
„Brod sunca" napravljen je od
velikih komada cedrova drva, a otkriven
je prije 28 godina duboko pod pijeskom
kraj piramide u Gizi. Qtkrile ovog 43
metra dugog broda predstavljalo je
1954. godine najvelu arheoloSku senza-cij- u
poslije otknda Tutankamonove
grobnice.
Egipatskim arheolozima i strucnja-cim- a
za restauriranje bilea su potrebna
gotovo tri puna desetljela da naiine
posebno opremljenu prostonju — muzej
u kojoj 6e biti smjesten ovaj prastari
brod. Do sada su samo izuzetno visoki
gosti imali Cast da vide „Brod sunca"
kojim je faraon Keops trebao „otpu-tovati- "
u vjefini zivot.
Po nacrtu talijanskih arhitekata
izgraden je specijalni muzej u kojemu
vladaju potebni uvjeti vlage i temperatu
re, slicm onim kakvi su bill pod
naslagama pijeska gdje je tokom stoljeca
brod lezao.
ШтШШ шштшшт
i
%
I
ski, kulturni, nacionalni, regionalni i
profesionalni klubovi, koji moraju
biti otvoreni za sve Jugoslavene..."
Dalje kaze PredsjedniStvo
Vijeca SSRNJ da se "bez obzira na
nasrtaje neprijatelja.u naSoj politici
prema klubovima naSih radnika u
inozemstvu u osnovi niSta ne mije-nj- a.
To znaci da ce se oni formirati
po zelji i potrebama radnika: орбе-jugoslavens- ki,
sportski i kulturni,
op6i klubovi i nacionalni, regionalni
i provesionalni. Domovina 6e, kao i
dosad, pruzati svestranu pomoc na
povezivanju klubova sa sindikatima,
udruZenim radom, komunama,
mesnim zajednicama, Skolama,
kulturno-umjetnifiki- m druStvima,
sportskim i druStvenim organizacija-m-a
u zemlji.
"Medutim, taj tolerantan stav
domovine prema formiranju nacio-nalni- h klubova ne zna6i da oni mogu
biti gnijezda nacionalizma, Soviniz-m- a,
separatizma, antijugoslavenske
djelatnosti. Jer, oni koji to postanu , viSe nisu naSi klubovi".
koje se radnicima daju kada su bez
posla.
Nezaposlenost sve teze pogada i
Svedsku, gdje sada bez posla ima
153 tisuda osoba. To je, kako se
tvrdi, rekord u godinama poslije
drugog svjetskog rada. Sto se tice
jugoslovenskih radnika, situacija je
joS "podnoSljiva" jer je sada bez
posla oko 900 osoba (neSto viSe od 4
posto od ukupnog broja radno
sposobnih naSih radnika u ovoj
zemlji). Tome doduSe treba dodati i
nemali broj radnika koji sada irnaju
sezonsko ili nepotpuno zaposlenje
(rade skradeno radno vrijeme i
dobivaju umanjenu pla6u). Oni se
ovdje ne registriraju kao nezaposle-ni- ,
ali njihov polozaj nije daleko od
toga.
GLADKRADE2IVOT
AFRICI
BEOGRAD (Tanjug) — Glad, nes-taSi- ce
pitke vode, lijekova i kvalifici-rano- g
osoblja ponovno kradu zivot
Africi. ViSe od 200 milijuna zMtelja
svaki dan uzima ispod 1500 kalorija
iako je minimum blizu tri tisuce. U
Juinoj Africi od 1000 djece 200 ne
dozivi prvi rodendan, a samo polovi-n- a
zabiljezi peti. Kontinent je duzan
viSe od 50 milijardi dolara, populaci-j- a
raste, proizvodnja hrane opada.
Umjesto desetljeca razvoja, Sto je
trebalo da bude osamdesete, Afrika
se osvjedocuje da je zagazila, i to
budoko, u deceniju гагобагапја. Ako
su u Ujedinjenim narodima sedam-deseti- h
predvidali ubrzan uspon
Afrike na ekonomskom planu, eko-nomi- sti
s "crnog kontinenta" opip-Ijivi- m
dokazima ukazuju na produb-Ijenj- e
oziljke ve6 zatecenih kolonijal-ni- h
promaSaja, na raskorak koji se
izmedu nerazvijene Afrike i bogatog
svijeta sve viSe produbljuje. Kada je
Afrika u pitanju statistike biljeze da
Svicarska ima po stanovniku бак sto
puta ve6i nacionalni dohodak od
Malija pogodenog cestim suSama.
"Ako se Afrika punom energijom
ne okrene rjeSavanju ekonomskih
problema, samo nekoliko fclanica
OAJ ima Sansu da preiivi iduce
decenije" — uporna, na svim ve5im
afri6kim skupovima, upozorava ge-neral
ni sekretar OAJ, Togoanac
Edem Kodo.
Ш