000187 |
Previous | 8 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
8- - NASE NOVINE, April 7, 1982. Petru Kurticu, pozrtvovanom druStvenom radniku, borcu za slogu, bratstvo i jedinstvo medu Jugoslovenima u svetu, revolucionaru na Sirokim prostranstvima Latinske Amerike i dopisniku "NaSih novina" iz Jugoslavije. (Nastavak5) Napomenuo sam ti o velikoj korupciji koja vlada u ovoj zemlji. Kao malu ilustraciju naveS6u ti slufiaj mog poznanika Giovannia, italijanskog doseljenika. Giovanni je doSao u Venecuelu pre 16 godina kod svog brata. Radio je razne poslove na izgradnji, uglav-no- m zidarske. Pre pet godina poceo je sa malim preduzecem, a danas vec ima nekoliko stambenih zgrada i jedan manji hotel. Mnogo mu je stalo da dobije venecuelsko drzav-Ijanst- vo i trazio ga je viSe puta. Jedno ve6e smo sedeli nas trojica u hotel u kad nam je priSao i seo za stol Sef hotelskih Cuvara. Sa Giova-nnije- m je bio i Carlos, Bolivijanac koji je studirao u Beogradu, ozenjen Beogradankom i koji odli6no govori srpskohrvatski. Carlosovu suprugu, naSu zemljakinju, nisam upoznao jer je bila otiSIa u Jugoslaviju. U razgovoru Giovanni se opet zalio kako ne moze da dobije drzavljanstvo i ako mu je brat drzavljanin Venecuele a dve kcerke rodene u Venecueli. Set hotelskih 6uvara postavljao je nekoliko bezaz-leni- h pitanja i zamolio Giovanija da mu sutra donese neka dokumenta i avionsku kartu za Karakas. Sutradan uvede opet smo se sastali Geovanni i ja u hotelu. Bio je пеоШбпо veseo i radostan a na kraju mi je pokazao dokument o venevuel-sko- m drzavljanstvu. Buljio sam u njega sa nevericom i joS uvek ne mogu da verujem da je to плодибе. Pitao sam i ispitivao mog poznanika kako on to objaSnjava da jedan obidan upravnik hotelskih fiuvara ima toliku vlast odnosno tako jake i debele veze u ministarstvu za drzav-ljanstvo. Giovanni mi je bojasnio donekle. Isti taj obifian nocni Cuvar bio je Sef policije u glavnom gradu i smenjen je kad je njegova partija izgubila na izborima. Veze i uticaj ima i sada jer znaju da ce njegova partija opet dobiti na iducim izbori-ma i bivSi Sef policije u Karakasu moze biti opet isto ili, Sto je verovatnije, i mnogo viSe, mozda бак i ministar. Pitao sam mog prijatelja koliko ga to sve koSta. "NiSta za sada" — odgovorio je. "Dodice vreme i pravi momenat kada 6e mi on za ovu uslugu oderati malo koze, ali ne-ma- m razloga da o tome sad razmiS-Ijam- ". Tekstilna industrija u Venecueli dobila je 1958. godine podrSku od vlade koja je stavila veliki porez na uvoz tekstila iz drugih zemalja. Jedno vreme to je bilo dobro za domadu industriju. Medutim робе1о se uvoziti na crno i ilegalna prodaja tekstila iz inostranstva organizovana je tako dobro da joj domaca indus-trija koja je u krizi ne moze niSta. To se ne bi moglo dogoditi da u te prljave poslove nisu umeSani drzav-n-i funkcioneri. Prodaja stranog tek-stila na crnoj berzi razvija se nesmetano i ako su protiv nje mnogi domaci proizvodafii. U Karakasu ce se odrzati Druga internacionalna konferencija za naf-t- u i naftonosni pesak. Nju su organ izovali Petroleos de Venezue-la, Institut Ujedinjenih nacija za istrazivanja i obu6avanja, Amerifcki Department za energiju i Alberta Oil Sands. Prva konferencija ove vrste odrzana je u Edmontonu juna 1979. godine i tada je bilo odluCeno da se ova, druga, odrzi u Karakasu. Inace prema podacima, od 28. januara prose6na proizvodnja nafte bila je 1,846.000 -- buradi (barila) na dan, Sto predstavlja smanjenje od 96,000 barila u odnosu na nedelju dana ranije. Lagoven je proizveo 44.15 proce-nat- a, Maraven 24.11 procenata, Corpoven 17.82 procenta i Meneven 13.92 procenta od celokupne proiz-vodnj- e. Izvoz nafte i naftinih derivata do 27. januara iznosio je u proseku 613,000 barila na dan. Cilj Venecu-elsk- e naftne industrije je da proizve-d- e dva miliona i dvesta hiljada barila ulja na dan i da od toga izveze prosefino milion i sedam stotina hiljada barila na dan. U gradu udaljenom 35 km od hotela gde se nalazi Bacelona, govorio je na mitingu nezaposlenih radnika bivSi predsednik Rafael Caldera. On je rekao da je "venecu-elsk- a birokratija rak rana zemlje". "Neki put pomislim da bi ova birokratija mogla biti i rak za demokratiju uopSte", rekao je bivSi predsednik. On je izjavio da ce nezaposlenost biti hroni6an prob-lem u Venecueli jer je to rezultat krupnog kapitala koji se ne interesu-jez- a povedanje novih radnih mesta i Sire uposlenje. Petrolejska industri-ja nece reSiti problem nezaposle-nos- ti jer je tek pola procenta venecuelske radne snage zaposleno u njoj. Pre nedelju dana u Venecueli se dogodilo neSto Sto se verovatno nece 6itati iz novina po drugim zemljama. Dogadaj nije bezazlen iako je ovdaSnja Stampa umanjivala njegov гпабај. Erp P0 diktaturi porodice je vlasti MEKSIKO — Kada su sredinom januara svijetom, nekoliko dana, kolale vijesti o "invaziji i pokusaju ustanka" u Haitiju administracija u Vasingtonu je pozurila da izrazi svoju "Zabrinutost" i da "vanjski рокибај destabilizacije haicanske vlade". I ne samo to: posada amerifikog patrolnog broda presrela je na otvorenom moru, dosta daleko od haicanskih obala, brodic s nesudenim vodom "ustanka" Bernardom Sansarikom i — uhapsila ga. "Zabrinutost" i akcija SAD nisu slucajni, iako se, moguce, cak ni administraciji Ronalda Reagana mnogo ne svida brutal-no- st diktature neokrunjenih vladara porodi-ce Divalije u Haitiju. VaSington je bio "zabri-nut- " i Sansarik zaustavljen i uhapSen iz jednog obi6nog razloga: haicanska diktatura se pokazuje kao Cvrsta brana svakoj "komu-nistiik- oj infiltraciji", aza Reaganovu geopo-litik- u prema Jugu to je prioritetan interes. Osobna karta je, nesumljivo, strateSki vrlo zanim-Iji- v za SAD. Zauzima zapadni dio otoka Espanjole, istocni pripada Dominikanskoj Republici. Osim toga Sto je Espanjola na sredini "ulaza" u Karipsko more, obale Hiljadu Campesina (sitnih proiz-vodac- a, seljaka) jednostravno su zaposeli veliki deo El Charcote farme бјја je povrSina preko pedeset i dve hiljade hektara dok ih posle dva dana nisu isterali vojska i policija. Ovu ogromnu' farmu poseduje jedna engleska kompanija koja je dobila ovaj posed za oruzje koje je dala u jednom revolucionarnom ratu u proSlom veku. Confederacion Nacional de Cam-pesin- os (Konfederacija sitnih po-sedni- ka) pokrenula je pitanje deobe ove farme siromaSnim seljacima i bezemljaSima kojima je dozlogrdilo da rade za niske nadnice onima koji i ne zive u Venecueli, joS pre 11 godina. Od tada sve vlade su se ogluSivale na ove zahteve seljaka a kad su oni sami zaposeli ovu farmu i робеН deliti onima koji rade i zive na selu, doSIa je venecuelska vojska da brani tude interese od svog naroda. Ovo je joS jedan primer kako se i u "demokratskoj" Venecueli postupa sa campresinima (seljacima) ali i primer za razloge Sto seljaci podrza-vaj- u, skrivaju i brane ustanike po mnogim zemljama Latinske Amerike. (Nastavlja se; UMEKSIKUGOLEMO NALAZlSTE NAFTE CIUDAD DE MEXICO (Tanjug) — U Meksiku je otkriveno jedno od najve6ih nalaziSta nafte u svijetu, naop6io je predstavnik nacionalne petrolejske kompanije "Pemex".' Procjenjuje se da novo nalaziSte u juznoj drzavi Tabasco na prostoru od 600 kilometara 6etvomih sadrzi 20 milijardi barela nafte. Meksiko uvrSduju na 6etvrto mjesto naftom najbogatijih zemalja (iza SSSR-a- , i# BSL@ ma кгаја Divalije, koja na od 1957. godine osudi Haiti Haitija su odvojene samo moreuzom vjetro-v- a od — Kube. Samo oko 30 nautickih milja izmedu prve socijalistifike zemlje na americkoj strani Atlantika i — najzaostalije, najsiromaSnije nacije Latinske Amerike. Nacionalni doho-da- k po stanovniku godiSnje iznosi u Haitiju oko 200 dolara. No, to je prosjek: tri cetvrtine od oko 5 milijuna zitelja ostvaruje godiSnji dohodak od samo 80 dolara. Cetiri petine zivi i radi na selu, ali obradiva zemlja . je uglavnom u vlasniStvu veleposjednika — 1,8 vlasnika raspolaze sa 66 posto zemljiS-ni- h povrSina. U glavnom gradu Porto Prensu (800.000 stanovnika) stopa nezaposlenosti dostize 70 posto. Nacija od oko 5 milijuna pripadnika ima svega 2100 studenata i samo oko 400 lijecnika. Od septembra 1957. Haitijem suvereno vlada porodica Divalije. "Dozivotnim pred-sjedniko- m" prvo se proglasio otac Fransoa, a kada je umro 1971 ., to "pravo" je pre5lo na sina Zan Kloda Divalijea. Imao je tada 18 godina i znatno viSe od 100 kilograma: nazvan je "latinskoamerickim Aminom", ne zbog figure koliko zbog samovlasti. Otac Fransoa i sin Zan Klod pretvorili su KREISKY: BESMISLENE MJERE PROTIV POLJSKE BEC (Tanjug) — Ekonomske rhje-r- e protiv Poljske besmislica su, a teorija o "одгашбепот" nuklearnom ratu neodrziva — smatra austrijski kancelar Bruno Kreisky. U jednom televizijskom razgovoru kancelar je izjavio da бе krajem aprila ili po6etkom maja donijeti odluku o svom daljnjem ро1Шбкот djelova-nj- u. Po njegovim rije6ima, austrijski parlamentarni izbori, predvideni za рго1јебе dude 'godine, пебе biti odgodeni niti бе do tada do6i do bilo kakve promjene u austrijskoj vladi. Sto se tide teorije o nuklearnom "organ Јбепот ratu" Kreisky smatra da je ona neodrziva. GRAOANSKI BRAK U GRCKOJ ATENA (Tanjug) — Grtki Parla-me- nt usvojio je novi zakon o civilnom braku. Od sada бе Grci тобј sklapati brak pred civilnim vlastima, mo6i 6e se razvoditi i ponovno sklapati brak. Prvi put u povijesti Gr6ke bit бе отодибеп razvod u sludaju "svakog bra6nog neuspjeha". istodobno je отодибе-n-o i crkvenim osobama (svedenici-ma- ) ostaliduadosveci.poNnoovvinozakzoenneo, ciavkiolnosmu braku ukida devetomjese6ni period бекапја u siudaju razvoda. Isto tako, prihva6a se stupanje u bra6ne odnose i daljnjih rodaka, Sto do sada nije bio slu6aj. Gradanski brak sklopljen pred op6inskim vlastima uziva sva prava kao i crkveni, 6ime se u korijenu mijenjaju dosadaSnje obaveze koje' su bile nametnute bra6nim supruzi-m- a preko crkvenog zakonika. Novi zakon predvida dobrovoljnost u pogledu izjaSnjavanja Grka za skla-pan- je bra6ne zajednice pred crkvom ili civilnim vlastima. AL2IRSKOSLAVLJE AL2IR (Tanjug) — U Alziru je u toku izgradnjavelikog memorijalnog kompleksa nazvanog "Park pobje-de- ", koji treba da bude zavrSen i svecano otvoren 5.jula ove godine, to6no na dvadesetogodiSnjicu stje-can- ja nezavisnosti te zemlje. SrediS-nj- e zdanje memorijalnog kompleksa je spomenik nazvan "SvetiliSte zrta-va- ". Njega sa6injavaju tri stilizirane palmine grane, vrsoke 92 metra; koje se spajaju u kupolu 6iji oblik podsjeda na dzamiju. U kupoli бе biti smjeSten centar za telekomuni-kacij- e i televizijski relej. Alzirsko rukovodstvo je odlu6ilo da dvadesetogodiSnjicu stjecanja nezavisnosti svoje zemlje obiljezi do sad najvedim manifestacijama koje su videne u Alziru. GRADSTOGODlSNJAKA MOSKVA — Glavni grad sovjetske republike Jermenije Ervan drzi svjet-sk- i rekord po broju stogodiSnjaka koji u njemu zive. U torn gradu zivi sada 625 stogodiSnjaka, a svoj vijek duguju izuzetno zdravom пабти zivota i klimatskim uvjetima. za gotovo dva i po decenija Haiti u naciju-tamnic- u u Karibima. Iako i koman-dant- e armije postavlja iz redova najpouzda-niji- h prijatelja, Zan Klod Divalije.kao i otac, oslanja se viSe na specijalnu policiju. Sluzbeno se zove "Dobrovoljci nacionalne sigurnosti", ali je i u Haitiju i izvan njega cuvenija po imenu "Tontons makut". To je ime iz narodnog folklora potomaka doselje-nika iz Afrike: Tonton Makut je "zao starac" iz price koji odnosi "neposluSnu djecu". Kuriozitet je da je sadaSnji diktator za §efa ove policije postavio jednu zenu — izvjesnu Sarmantnu gospodu Maksi Adolf.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 26, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-04-07 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000148 |
Description
Title | 000187 |
OCR text | 8- - NASE NOVINE, April 7, 1982. Petru Kurticu, pozrtvovanom druStvenom radniku, borcu za slogu, bratstvo i jedinstvo medu Jugoslovenima u svetu, revolucionaru na Sirokim prostranstvima Latinske Amerike i dopisniku "NaSih novina" iz Jugoslavije. (Nastavak5) Napomenuo sam ti o velikoj korupciji koja vlada u ovoj zemlji. Kao malu ilustraciju naveS6u ti slufiaj mog poznanika Giovannia, italijanskog doseljenika. Giovanni je doSao u Venecuelu pre 16 godina kod svog brata. Radio je razne poslove na izgradnji, uglav-no- m zidarske. Pre pet godina poceo je sa malim preduzecem, a danas vec ima nekoliko stambenih zgrada i jedan manji hotel. Mnogo mu je stalo da dobije venecuelsko drzav-Ijanst- vo i trazio ga je viSe puta. Jedno ve6e smo sedeli nas trojica u hotel u kad nam je priSao i seo za stol Sef hotelskih Cuvara. Sa Giova-nnije- m je bio i Carlos, Bolivijanac koji je studirao u Beogradu, ozenjen Beogradankom i koji odli6no govori srpskohrvatski. Carlosovu suprugu, naSu zemljakinju, nisam upoznao jer je bila otiSIa u Jugoslaviju. U razgovoru Giovanni se opet zalio kako ne moze da dobije drzavljanstvo i ako mu je brat drzavljanin Venecuele a dve kcerke rodene u Venecueli. Set hotelskih 6uvara postavljao je nekoliko bezaz-leni- h pitanja i zamolio Giovanija da mu sutra donese neka dokumenta i avionsku kartu za Karakas. Sutradan uvede opet smo se sastali Geovanni i ja u hotelu. Bio je пеоШбпо veseo i radostan a na kraju mi je pokazao dokument o venevuel-sko- m drzavljanstvu. Buljio sam u njega sa nevericom i joS uvek ne mogu da verujem da je to плодибе. Pitao sam i ispitivao mog poznanika kako on to objaSnjava da jedan obidan upravnik hotelskih fiuvara ima toliku vlast odnosno tako jake i debele veze u ministarstvu za drzav-ljanstvo. Giovanni mi je bojasnio donekle. Isti taj obifian nocni Cuvar bio je Sef policije u glavnom gradu i smenjen je kad je njegova partija izgubila na izborima. Veze i uticaj ima i sada jer znaju da ce njegova partija opet dobiti na iducim izbori-ma i bivSi Sef policije u Karakasu moze biti opet isto ili, Sto je verovatnije, i mnogo viSe, mozda бак i ministar. Pitao sam mog prijatelja koliko ga to sve koSta. "NiSta za sada" — odgovorio je. "Dodice vreme i pravi momenat kada 6e mi on za ovu uslugu oderati malo koze, ali ne-ma- m razloga da o tome sad razmiS-Ijam- ". Tekstilna industrija u Venecueli dobila je 1958. godine podrSku od vlade koja je stavila veliki porez na uvoz tekstila iz drugih zemalja. Jedno vreme to je bilo dobro za domadu industriju. Medutim робе1о se uvoziti na crno i ilegalna prodaja tekstila iz inostranstva organizovana je tako dobro da joj domaca indus-trija koja je u krizi ne moze niSta. To se ne bi moglo dogoditi da u te prljave poslove nisu umeSani drzav-n-i funkcioneri. Prodaja stranog tek-stila na crnoj berzi razvija se nesmetano i ako su protiv nje mnogi domaci proizvodafii. U Karakasu ce se odrzati Druga internacionalna konferencija za naf-t- u i naftonosni pesak. Nju su organ izovali Petroleos de Venezue-la, Institut Ujedinjenih nacija za istrazivanja i obu6avanja, Amerifcki Department za energiju i Alberta Oil Sands. Prva konferencija ove vrste odrzana je u Edmontonu juna 1979. godine i tada je bilo odluCeno da se ova, druga, odrzi u Karakasu. Inace prema podacima, od 28. januara prose6na proizvodnja nafte bila je 1,846.000 -- buradi (barila) na dan, Sto predstavlja smanjenje od 96,000 barila u odnosu na nedelju dana ranije. Lagoven je proizveo 44.15 proce-nat- a, Maraven 24.11 procenata, Corpoven 17.82 procenta i Meneven 13.92 procenta od celokupne proiz-vodnj- e. Izvoz nafte i naftinih derivata do 27. januara iznosio je u proseku 613,000 barila na dan. Cilj Venecu-elsk- e naftne industrije je da proizve-d- e dva miliona i dvesta hiljada barila ulja na dan i da od toga izveze prosefino milion i sedam stotina hiljada barila na dan. U gradu udaljenom 35 km od hotela gde se nalazi Bacelona, govorio je na mitingu nezaposlenih radnika bivSi predsednik Rafael Caldera. On je rekao da je "venecu-elsk- a birokratija rak rana zemlje". "Neki put pomislim da bi ova birokratija mogla biti i rak za demokratiju uopSte", rekao je bivSi predsednik. On je izjavio da ce nezaposlenost biti hroni6an prob-lem u Venecueli jer je to rezultat krupnog kapitala koji se ne interesu-jez- a povedanje novih radnih mesta i Sire uposlenje. Petrolejska industri-ja nece reSiti problem nezaposle-nos- ti jer je tek pola procenta venecuelske radne snage zaposleno u njoj. Pre nedelju dana u Venecueli se dogodilo neSto Sto se verovatno nece 6itati iz novina po drugim zemljama. Dogadaj nije bezazlen iako je ovdaSnja Stampa umanjivala njegov гпабај. Erp P0 diktaturi porodice je vlasti MEKSIKO — Kada su sredinom januara svijetom, nekoliko dana, kolale vijesti o "invaziji i pokusaju ustanka" u Haitiju administracija u Vasingtonu je pozurila da izrazi svoju "Zabrinutost" i da "vanjski рокибај destabilizacije haicanske vlade". I ne samo to: posada amerifikog patrolnog broda presrela je na otvorenom moru, dosta daleko od haicanskih obala, brodic s nesudenim vodom "ustanka" Bernardom Sansarikom i — uhapsila ga. "Zabrinutost" i akcija SAD nisu slucajni, iako se, moguce, cak ni administraciji Ronalda Reagana mnogo ne svida brutal-no- st diktature neokrunjenih vladara porodi-ce Divalije u Haitiju. VaSington je bio "zabri-nut- " i Sansarik zaustavljen i uhapSen iz jednog obi6nog razloga: haicanska diktatura se pokazuje kao Cvrsta brana svakoj "komu-nistiik- oj infiltraciji", aza Reaganovu geopo-litik- u prema Jugu to je prioritetan interes. Osobna karta je, nesumljivo, strateSki vrlo zanim-Iji- v za SAD. Zauzima zapadni dio otoka Espanjole, istocni pripada Dominikanskoj Republici. Osim toga Sto je Espanjola na sredini "ulaza" u Karipsko more, obale Hiljadu Campesina (sitnih proiz-vodac- a, seljaka) jednostravno su zaposeli veliki deo El Charcote farme бјја je povrSina preko pedeset i dve hiljade hektara dok ih posle dva dana nisu isterali vojska i policija. Ovu ogromnu' farmu poseduje jedna engleska kompanija koja je dobila ovaj posed za oruzje koje je dala u jednom revolucionarnom ratu u proSlom veku. Confederacion Nacional de Cam-pesin- os (Konfederacija sitnih po-sedni- ka) pokrenula je pitanje deobe ove farme siromaSnim seljacima i bezemljaSima kojima je dozlogrdilo da rade za niske nadnice onima koji i ne zive u Venecueli, joS pre 11 godina. Od tada sve vlade su se ogluSivale na ove zahteve seljaka a kad su oni sami zaposeli ovu farmu i робеН deliti onima koji rade i zive na selu, doSIa je venecuelska vojska da brani tude interese od svog naroda. Ovo je joS jedan primer kako se i u "demokratskoj" Venecueli postupa sa campresinima (seljacima) ali i primer za razloge Sto seljaci podrza-vaj- u, skrivaju i brane ustanike po mnogim zemljama Latinske Amerike. (Nastavlja se; UMEKSIKUGOLEMO NALAZlSTE NAFTE CIUDAD DE MEXICO (Tanjug) — U Meksiku je otkriveno jedno od najve6ih nalaziSta nafte u svijetu, naop6io je predstavnik nacionalne petrolejske kompanije "Pemex".' Procjenjuje se da novo nalaziSte u juznoj drzavi Tabasco na prostoru od 600 kilometara 6etvomih sadrzi 20 milijardi barela nafte. Meksiko uvrSduju na 6etvrto mjesto naftom najbogatijih zemalja (iza SSSR-a- , i# BSL@ ma кгаја Divalije, koja na od 1957. godine osudi Haiti Haitija su odvojene samo moreuzom vjetro-v- a od — Kube. Samo oko 30 nautickih milja izmedu prve socijalistifike zemlje na americkoj strani Atlantika i — najzaostalije, najsiromaSnije nacije Latinske Amerike. Nacionalni doho-da- k po stanovniku godiSnje iznosi u Haitiju oko 200 dolara. No, to je prosjek: tri cetvrtine od oko 5 milijuna zitelja ostvaruje godiSnji dohodak od samo 80 dolara. Cetiri petine zivi i radi na selu, ali obradiva zemlja . je uglavnom u vlasniStvu veleposjednika — 1,8 vlasnika raspolaze sa 66 posto zemljiS-ni- h povrSina. U glavnom gradu Porto Prensu (800.000 stanovnika) stopa nezaposlenosti dostize 70 posto. Nacija od oko 5 milijuna pripadnika ima svega 2100 studenata i samo oko 400 lijecnika. Od septembra 1957. Haitijem suvereno vlada porodica Divalije. "Dozivotnim pred-sjedniko- m" prvo se proglasio otac Fransoa, a kada je umro 1971 ., to "pravo" je pre5lo na sina Zan Kloda Divalijea. Imao je tada 18 godina i znatno viSe od 100 kilograma: nazvan je "latinskoamerickim Aminom", ne zbog figure koliko zbog samovlasti. Otac Fransoa i sin Zan Klod pretvorili su KREISKY: BESMISLENE MJERE PROTIV POLJSKE BEC (Tanjug) — Ekonomske rhje-r- e protiv Poljske besmislica su, a teorija o "одгашбепот" nuklearnom ratu neodrziva — smatra austrijski kancelar Bruno Kreisky. U jednom televizijskom razgovoru kancelar je izjavio da бе krajem aprila ili po6etkom maja donijeti odluku o svom daljnjem ро1Шбкот djelova-nj- u. Po njegovim rije6ima, austrijski parlamentarni izbori, predvideni za рго1јебе dude 'godine, пебе biti odgodeni niti бе do tada do6i do bilo kakve promjene u austrijskoj vladi. Sto se tide teorije o nuklearnom "organ Јбепот ratu" Kreisky smatra da je ona neodrziva. GRAOANSKI BRAK U GRCKOJ ATENA (Tanjug) — Grtki Parla-me- nt usvojio je novi zakon o civilnom braku. Od sada бе Grci тобј sklapati brak pred civilnim vlastima, mo6i 6e se razvoditi i ponovno sklapati brak. Prvi put u povijesti Gr6ke bit бе отодибеп razvod u sludaju "svakog bra6nog neuspjeha". istodobno je отодибе-n-o i crkvenim osobama (svedenici-ma- ) ostaliduadosveci.poNnoovvinozakzoenneo, ciavkiolnosmu braku ukida devetomjese6ni period бекапја u siudaju razvoda. Isto tako, prihva6a se stupanje u bra6ne odnose i daljnjih rodaka, Sto do sada nije bio slu6aj. Gradanski brak sklopljen pred op6inskim vlastima uziva sva prava kao i crkveni, 6ime se u korijenu mijenjaju dosadaSnje obaveze koje' su bile nametnute bra6nim supruzi-m- a preko crkvenog zakonika. Novi zakon predvida dobrovoljnost u pogledu izjaSnjavanja Grka za skla-pan- je bra6ne zajednice pred crkvom ili civilnim vlastima. AL2IRSKOSLAVLJE AL2IR (Tanjug) — U Alziru je u toku izgradnjavelikog memorijalnog kompleksa nazvanog "Park pobje-de- ", koji treba da bude zavrSen i svecano otvoren 5.jula ove godine, to6no na dvadesetogodiSnjicu stje-can- ja nezavisnosti te zemlje. SrediS-nj- e zdanje memorijalnog kompleksa je spomenik nazvan "SvetiliSte zrta-va- ". Njega sa6injavaju tri stilizirane palmine grane, vrsoke 92 metra; koje se spajaju u kupolu 6iji oblik podsjeda na dzamiju. U kupoli бе biti smjeSten centar za telekomuni-kacij- e i televizijski relej. Alzirsko rukovodstvo je odlu6ilo da dvadesetogodiSnjicu stjecanja nezavisnosti svoje zemlje obiljezi do sad najvedim manifestacijama koje su videne u Alziru. GRADSTOGODlSNJAKA MOSKVA — Glavni grad sovjetske republike Jermenije Ervan drzi svjet-sk- i rekord po broju stogodiSnjaka koji u njemu zive. U torn gradu zivi sada 625 stogodiSnjaka, a svoj vijek duguju izuzetno zdravom пабти zivota i klimatskim uvjetima. za gotovo dva i po decenija Haiti u naciju-tamnic- u u Karibima. Iako i koman-dant- e armije postavlja iz redova najpouzda-niji- h prijatelja, Zan Klod Divalije.kao i otac, oslanja se viSe na specijalnu policiju. Sluzbeno se zove "Dobrovoljci nacionalne sigurnosti", ali je i u Haitiju i izvan njega cuvenija po imenu "Tontons makut". To je ime iz narodnog folklora potomaka doselje-nika iz Afrike: Tonton Makut je "zao starac" iz price koji odnosi "neposluSnu djecu". Kuriozitet je da je sadaSnji diktator za §efa ove policije postavio jednu zenu — izvjesnu Sarmantnu gospodu Maksi Adolf. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000187