Novosti, February 22, 1944

              a#
%£ PMi" J"W- -
STRANA 2 "NOVOSTI" Utorak 22 ieb 1944 NOVOSTI MARŠAL TITO Kako je došlo do
Publkbed every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company drugog svjetskog rata
In the Croatian Language (U PMREAVGOADZUINDUON"COOSLILMIEOR"ĆLOADNANKJEPGOOSLVAONG RDAODPIOISGNRIKAAMOM rAVtfWVMvWVWW MMWV
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku FRANK CERVASI IZ KAIRA AKADEMIK VLADIMIR POTEMKIN
Telephone: ADeladde 1642
ADRESA NOVOSTI
206 Adekrido Street VVest Toronto 1 Ontario
Registered in the Eegistrv Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Navodni mirovni pregovori
sa Finskom
Pitanje izbacivanja Finske iz rata ne treba podcijenjivati
I ako je to jedna mala državica sa malom vojnom i ekonom-skom
snagom njeno izbacivanje iz rata bilježilo bi poraz jed-nog
od najvažnijih osovinskih satelita i aktivnog saradnika u
ratu na strani Hitlerove Njemačke To bi značilo slabljenje Hit-lero- ve
pozicije na cijelom baltičkom području uključiv Šved-sku
i Norvešku gdje se ovog proljeća može očekivati savez-nička
invazija zajedno sa glavnom invazijom zapadne Euro-pe
Povlačenje Finske iz rata značilo bi i daljnje slabljenje ci-jele
osovine što bi dovelo do još oštrije krize medju već sada
kolebajućim se satelitima kao što je Rumunija Bugarska i
Madjarska To bi dalje značilo slabljenje Hitlerovog položaja
u zemljama kao što je Spanija Argentina i ostale još neutralne
zemlje Europe
Nema sumnje da je oslobadjanje lenjingradske pokrajine
i nastupanje Crvene Armije prema Estoniji Latvi i Litvi i on-da
taško bombardiranje sovjetske avijacije finskih područja
proizvelo sadanju krizu u Finskoj Bilo je već i ranijih pokuša-ja
da se Finsku izbaci iz rata ali su svi ti pokušaji uslijed ja-kog
upliva Manerhajm — socijal-demokrats- ke kombinacije
slabo uspjevali Na drugu stranu prijetnje od strane Hitlero-vaca
da bi tada Finsku razorili i pretvorili u ratno žarište
djelovale su do stanovitih mjera i pojačavale pozicije daljnj-- 3
saradnje i ratovanja na strani Njemačke
Na osnovu raznih izvještaja koji u zadnjih nekoliko dana
dolaze iz Švedske gdje se kaže da su se razni predstavnici
finske vlade rastrčali za mirom može se doći do zaključka da
se još do sada nije ništa važnog dogodilo Finskim aktivnosti-ma
u Švedskoj ne treba podavati veće pažnje Ier sve dok ne
dodje do nešto pozitivnog to mogu biti ništa više nego obični
fašistički — socijal-demokrats- ki manevri koji se već kroz ne-koje
vrijeme provode u Helsinki i drugim neutralnim prestolj-rucam- a
Teško je reći da bi što drugo i moglo biti sve tako
dugo dok u Helsinki sjedi ista Hitlerova kombinacija tako du-go
dok su finski protu-fašis- ti u zatvoru i narodna volja pod
terorom tako dugo dok Manerhajmova armija i njegovi soci
}al-demokrat- ski podupiralelji imaju slobodne ruke u Finskoj
Finska je zemlja koja ratuje na strani osovine Ona se na-lazi
izravno u ratu protiv Sovjetskog Saveza za koji doprinosa
maksimum svog udjela Da može više da je moguća i da se
ne boji revolta svog vlastitog naroda finska vladajući klika bi
i aktivnija bila Samo oni koji neprestano ističu "siromašna
Finska" ( kao na primjer New York Times) htjeli bi sve drugo
samo ne bezuvjetnu predaju Hitlerovih saveznika u Finskoj
Toj finskoj vladi i njezinim podupirateljima u ratu protiv Sov-jetskog
Saveza danas i prije se zaista ne može povjeriti da
će promjeniti svoju politiku za puni prekid sa Hitlerom Njima
se zaista ne može povjeriti da će njemačke trupe biti izagna
ne iz zemlje pozatvarati i kazniti finske ratne zločince i do te-melja
iskorjeniti fašistički upliv u zemlji To treba imati u vidu
Opomena američkog državnog tajnika Hulla finskoj vladi
da se povuče iz rata bila je dobra ali ne dovoljna Tlo ispod
sadanjih finskih manevara o miru može se izmaknuti samo
sa potpunim prekidom svih odnosa sa Hitlerovim saveznikom
Finskom Takva politika Sjedinjenih Država bila bi u danom
momentu na mjestu i mogla bi donijeti stvarne koristi općoj
strategiji Saveznika
Novi blagajnik HB Zajednice
U uredu Zajednice obavljeno )e službeno uvadjanje no-vog
blagajnika Martina Krašića
Prema izvještaju glavnog tajnika glasovi su pali kako
slijedi: Martin Kraiić je dobio 13691 glas Milan Petrak 10989
Mati Petrina 313 i Geo Ercegović 165 glasova Prema tome i
Martir Kraiić je dobio 2124 glasa više od ostale trojice kandi-data
i proglašen glavnim blagajnikom Hrvatske Bratske Za-jednice
U svojoj zahvali na povjerenju upućenoj cijelokupnom
članstvu Zajednice Krašić obećaje da će znati cijeniti povje-renu
mu dužnost da će raditi na slozi koja je svakoj organi-zaciji
potrebna da će paziti i poštivati pravila da će kao uv-ie- k
biti na strani demokratskog svijeta i zalagati se za pobje-d- j
nad zajedničkim neprijateljom fašizmom da će poštivati že-lje
i interese članstva neobazirajući se na njihove političke na-zore
izvan okruga Zajednice da će biti širokogrudan i prave-dan
za sve jednako itd
Članstvo Zajednice će to od Krašića očekivati kao od Za-jedničara
i svog časnika Hrvatski narod u Sjedinjenim Drža-vama
i Kanadi kao i njegova nova domovina očekivati će od
njega kao iskrenog pobornika za slobodu svog naroda da još
vise uloži truda iskorištavaju6 svoj valni položaj na slozi i
jedinstvu koje je nužan preduvjet za uspješnu borbu protiv
narodnih neprijatelja
U svojoj zahvalnici Krašic se je posebno zahvalio članstvu
Zajednice u Kanadi pa kaže "Jedno što želim posebno Je da
se zahvalim članstvu Zajednice u Kanadi koje mi je dalo toli-ko
povjerenje i glasovalo za mene 95 od svake stotine kanad-skih
glasova Ovo članstvo u Kanadi shvatilo je veliki značaj
©vih kbera što Ja oaobno mnogo cijenim jer oni nu glaso-ve
38 Učaoet već za ono što koji kandidat zastupa i što sluii
interesu članstva oroarutodj i naroda"
Poznavajući Krašića dugi niz godina mi smo uvjereni da
je pa njegovim izborom Hrvatska Bratska Zajednica dobila
mnogo Mi smo uvjereni da =u Krašićeva obećanja ne tek puka
f TnHT-- t ne-- p i kreni n r-- ~ tvrda odluka da i dalje na- -
t v '1 r vt k- - i rndi i Zajednice
Njegovi protivnici zovu ga Sta-ljinom
siromašnog čovjeka Nje-govi
oboiavaoci nazivaju ga jugo-slavenskim
Georgom Washingto-no- m
Kako bilo on je čovjek koji
stoji na čelu vojske od 200000 bo-raca
od kojih je 50000 žena
Pred petnaest godina Josip Broz
bio je nepoznat čovjek Policija i
tajni agenti progonili su ga kao
komunističkog zločinca po naredje-nj- u
Tere živkovića desne ruke po-kojnog
diktatora kralja Aleksand-ra
Josip Droz nije imao krsnog
lista a još manje pasoša Veći dn
1928 godine proživio je u politi-čkom
podzemnom svijetu i u pod-rumima
Beograda Zagreba Spi
ta i gdjegod je mogao naći zar
na Kakav je bio njegov zločin
Organizirao je uniju metal Kh
radnika i bio jedan od vodja rad
ničkog unijskog pokreta u Ju:
slaviji
U početku 1029 godine uhvati
su ga i zatvorili četiri godine ka
nije bio je pusten na slobodu sa
sivim kosama sa čirevima u žc-lud- cu
i snovima u misli
Danas u njegovoj dobi od 55
godina on stoji na čelu vojske od
200000 a može biti i 300000 ko-ja
je slabo odjevena ali koja se
sastoji od odlučnih muškaraca i
žena poznatih kao partizani koji
su se uvjerili da zarobljeni ljudi
mogu izvojevati jednu bitku ali
samo slobodni ljudi izvojevaju rat
Danas je Josip Broz vojnički i du-hovni
vodja pokreta koji je slomio
naciste na Balkanu nacističko
uporište na Balkanu predusreo sa-vezničku
ofenzivu u jugo-istočn- oj
Europi dok se glavna njemačka
vojska razbije na istoku i zapadu
On je dao novi značaj riječima
"narodni rat" i "četiri slobode"
Kod svoje vojske i partizanskih
odreda kao i kod milijuna Jugo-slaen- a
na oslobodjenom teritori-ju
i kod stranog svijeta Josip
Broz poznat je kao Tito
Titima ovoga svijeta i njihovim
sljedbenicima pripada neizmjerna
zasluga za pobjedu koja će biti
naia Naročito jednom Titi — nje-mu
koji je rodjen na 30 akeri zem-ljišta
blizu Zagreba od oca IIrva
Lta i majke Slovenke — pripada
najveća zasluga za uskrsnuće Ju-goslavije
i za imobilizaciju njema
čke vojske na Balkanu kao i za
stavljanje u pokret jedne revolu-cije
u jugo-istočn- oj Europi koja
bi mogla za talno riješiti prob-leme
jedne trećine naroda tog kon-tinenta
Tito je malo viši od srednjeg
stasa čovjeka Širokih pleća dugih
ruku i snažnih nogu On je kratkog
vrata ali ima izvrsnu glavu Kad
se motri sa strane to je pjesnička
i filozofska glava On je kvalifici
rani zanatljija Njegovo lice daje
odlučan izgled Gledan sa strane
odava tip radnika sa visokim če-lom
sa velikim obrvama Nos mu
je dugačak malo pogrbljen sa tan-kim
nozdrvama Ima ravna i njež-na
usta sa dobrom bradom i teš-kim
radničkim vratom Nešto slič-nog
kao što se u Americi zove
američko-indijans- ki tip
Gledajući ravno u njega izgleda
kao čisto obrijani Staljin
Kad govori govori uvjerljivo sa
prijatno zvučnim glasom Gleda
ravno u čovjeka kada govori i ni
kada ne govori prije nego je go
tov onaj koji ima nešto za reći On
se razgovara kažu sa svakim po
jedincem u društvu i okreće očima
od jedne do druge osobe
Pusi beskrajno Upotrebljava dr
žak za cigaretu koji je sav ijcn po
put krive lule — i opet ne-t- n stu
no Staljinu Daleko (Hi toga da t
bio "čovjek od čelika" on ii -- p
soban za velika uzbudjenju
"Kad se dogodi nešto aista kr
vavog" — pripovjedao mi je jedan
čovjek koji je mjesecima snjimc
živio u Jugoslaviji "on je miran
bez histerije i ugrijanosti" On se
može mirno odmarati satima kao
što je bio slučaj one noći kada je
dolla vijest da su ubijeni Miloše-vi-ć
I Kovačić
Vijesti da je izgubio svoja dva
prijatelja Tito je dobio brzojavno
slijedeće noći nakon su partizani
zauzeli Jajce u srcu Bosne Velika
zgrada u gradu sjedište Sokolskog
Središta Europskog Fizičkog Kul-turnog
Društva preuredjeno je br-zo
u partizanski Dom Kulture —
kulturno središte Veliku dvoranu
kitile su britanske američke i ru-ske
zastave Počasno mjesto na
zidu dato je velikoj slici Tite Is-pod
nje nalazila se jugoslavenska
zastava sa velikom crvenom zvi-jezdom
na sredini
Natrpana dvorana bila Je očiš-ćena
za plesanje Na jednoj strani
pozornice Tito je sjedio sa Ivanom
Ribarom i njegovim štabom i u
to vrijeme jedan momak Je dole-tio
do Tita i predao mu brzojav
Sava Milošević stari profesor
biologije i Kovačić najbolji jugo-slavenski
pjesnik ostali su ranjeni
u Foči kada su se partizani pov-lačili
za vrijeme crnogorske ofen-zive
u oktobru U brzojavu je bilo
javljeno da su ubojice dvojici ra-njenika
prerezali vrat
Tito se nagnuo prema jednom
od članova anglo-američ- ke vojne
misije i tiho rekao: "Ja nekada
mislim da je moguće biti milosr-dan
prema ovim ljudima ali kada
ima
Tito
i
i
u u
u
2SBBBBBBBBBKSBSBE!bđftSs1sBBBBBJl T sTfts-uSBKBSJS-Sr
SKAlBJi
JsBBBBBBBBBBsePBseBBBBBBssssai a w#iiiS"2P-- miHl
iBSSSSBBr v' " 99Bw9sBBBBBSm HkMbbT & as
JEr -- ¥§jBh9QHb SSRh jeo S&RSflBSBSBsflBs hi
1A& viflkvBSSSE&lbK đ r ' VHP4v?li& jl%£ 99L m - JSjL AhB
SBBBBBBBBBM mLnii ti i
' fMBHsMIBMBMilWh ISmTsBBBBBSSBSSSSM1
SasasasasasasasasaBlfo' A saaSBaaaaa9saaaaBzlHSSu9saasaaaaaaaaaaaaaaaal BBBBBBBBBBBBBBBBsK Vt VSBBBBBBBBBBBBnSBBBflHtsnsslssaBBBBBBBBBBBBBBBBBBBl
BjJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJR2S JBjJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJjnBSHBHBBSBSBSBSBSBSBBBl
1 političkih naroda Jugoslavije l prvoj
prvi sjedi dr Ivan Ribar Na zidu je slika maršala Tite
se ovakve stvari dogadjaju onda
znam da je to nenoguće"
Tito se ustao Muzika je presta-la
i plesači su stali posmatrajući
njega kako polako izlazi iz dvo-rane
Osim osjetljivosti prema Ti-ti
narod se priučio legendarnom
čovjeku sa izvanrednom hrabrošću
i izdržljivomu koji je jašio na bjel-c- u
i koji je uvjek bio vodja parti-zanskih
odreda Oni pripi- -
IbssbsKiwsssssssMs isisaj " JŽijsi BHHENsHHH
Ivan Ribar dva dana je
sin
narodu"
suju čarobnost kao vojniku i pa-met
kao državniku Već pra-ve
modele za njegovo poprsje ko-je
će saliti iz Zovu ga
maršal i drug Tito ili pak Stari
Možda Tito nije pravi vojnički
genij kako njegovi sljedbenici mi-sle
je pokazao izvrsnu spo-sobnost
za proVodjenje rata On
je preživio pet većih njemačkih
ofenziva i ove zime je zauzet u
stoj Izgradio dobro disciplini
HbUiBBBBBSBkisisssssssK3bTvH' a ' sssssssssssvissssssssl
Njima sredstava
ranu i jaku vojsku koja ima
i redovitih divizija
pokraj mnogobrojnih malih parti-zanskih
odreda
biti da Tito nije politički
kao Staljin ali je okupio oko
sebe Srbe Slovence Bo-sance
i Macedonce koji sačinjava-ju
pet u Jugoslaviji Nje-gova
vojska je porasla sa neke dvi-je
brigade na sad a nje sile U po-četku
partizani su bili sastavljeni
od komunista Danas su medju nji-ma
uključene po
političke grupacije Jugoslavije
osim najtvrdokornijih monarhista
Politički kao i vojnički Titin
utjecaj se proširio Izvan granica
Jugoslavije u Albaniju sjevernu
Rumunjsku Bugarsku i
Grčku
Medjutlm Mihajlovićev pokret
koji se najviše sastoji od Srba
bezuslovrki monarhiji i iz-bjeg- loj
vladi kralja Petra sve vi
še slabi Njegova ranija snaga
koja je prema izvještajima brojila
300000 vojnika danas broji manje
30000 a može biti da sve-ga
oko 15000
Očito ima nešto više nego
lijepi (stas) vojnu sreću
političku tehniku Njegove politi-čke
vojne objektive kako su opi-sane
članku kojeg je on pisao
partizanskoj novini "Proleter"
decembru 1942 objašnjavaju nje- -
iISBBBBBBBT
rsssssV H
B in
'hfiif4- -
Mrlf
Kj
Sjednica vojnih vodja klupi
ove
njemu
on
še
Je
on
gov uspjeh Evo nekoliko izvada-ka
i to su popnlici prve riječi pi-sane
po Titi koje su se pojavile u
Sjedinjenim Državama (Nisu pr-ve
jer naše hrvatske srpske i slo-venske
radničke novine u i
Sjedinjenim Državama objavljiva-le
su Titine članke prije nego je
počeo ovaj rat samo tada nije bi-lo
potpisa njegovog jer se Tito
nalazio u Jugoslaviji i njegovo se
ime nije smjelo objavljivati radi
Dr govori na jednoj skupštini nakon ubijen
njegov Na zidu je lozinka "Smrl faiizmu sloboda
kipari
bronza
ali
solidnu
Može
Hrvate
nacija
svojoj prilici sve
odanih
od
izgled
stariji
lovačkih pasa Pere Živkovića Sto-jadinov- ića
i Cvetkovića Pa čak i
onda pisma i članci bili su potpisi-vani
t Tito — opaska prevodio-ca)
"Ovaj članak je namijenjen Š-irokim
narodnim masama da bi lak-še
razumjele ogromni značaj za
sve narode Jugoslavije u pogledu
velike borbe koja se već vodi 19
mjeseci a strane naših ljudi
"Želim da razumiju svi on koji
"fjL 'fciS1jW'iij jfr38T"s"B
Negdje na frontu u Jugolaviji jedan vojnik povija ranu svom ra-njenom
dingu je mnogu potrebnu liječničkih
veliku
jeigru
Italiju
Kanadi
se boje svoje sudbine i koji su za-plaše- ni
budućnošću da postoji sa-mo
jedan put koji je trnoviti ali
koji vodi boljoj budućnosti slobodi
i jednakopravnosti To je današ-nja
narodna borba za slobodu
Nitko se danas ne treba osjećati
osamljen kada se susreće sa ne-djelima
onih koji su nanijeli mno-go
zla našem narodu i cijeloj na-šoj
zemlji u prošlosti To su ljudi
koji su danas izgubili pravo da bilo
za koga govore
"Sloboda i nezavisnost naših
naroda biti će izvojevana Ne mo-že
biti više ni govora o nacional-nom
potlačivanju i socijalnom rop-stvu
u budućoj Jugoslaviji Posto-ji
čitavi nit činjenica Jasnih
svakome koji ide u korak sa vre-menom
— svim anti -- fašistima i
patriotima ne samo u našoj zemlji
nego posvuda — da će osovina biti
pobjedjena Ali te činjenice nisu
Od versaljskog mira do lokarnskog sporazuma
(1919 do 1925)
NASTAVAK DRUGI
Oni su se razbili o nepobjedivu iz-držljivost
oelobodjenog ruskog na-roda
Njih je pomrsila genijalna di-plomacija
Lenjina Njihovu pro-past
uvjetovala je i svadja medju
kapitalističkim državama
Sovjetsko-njetnač- ki sporazum u
Rapalu (aprila 1922 godine) značio
je teški proboj anti-sovjetsk- og
fronta "Cijeli svijet biti će potre- -'
n' To je najsilniji udar po kon-f'uneiji- !"
— uzviknuo je ameri-k- :
poslanik u Rimu kad je doz- -
i- - o tom dogodjaju To je Nje- -'
i' koj dalo nadu da se izvuče iz
'an ja političke i ekonomske izola- -
što se tiče Sovjetske Rusije
u t i doba Njemačka je pred njom
staiala kao prva zapadno-europ-ik- a
država koja je iza pograničnih
istočnih susjeda Rusije stupala sa
njom u normalne diplomatske od-nose
Sovjetska vlada nikada se
nije uklanjala od suradnje sa ka-pitalističkim
zemljama
Naša vanjska politika je jasna
— rekao je drug Staljin na 17-sto- m
Kongresu Partije — To je
politika očuvanja mira i jačanja
trgovačkih odnosa sa svim zem-ljama
Tko hoće mir i želi po-slovne
veze sa nama taj će uvjek
nalAl nn enaraf Va1 no "
Za mir medju pozivao državom?
je još i prvi dekret sovjetske vla-de
od osmi novembra 1917 godine
Prekidanje ratnih operacija i pre-govore
za mir više puta je pred-lagala
Sovjetska Rusija tokom
1918 i 1919 godine vanjskim inter-ventim- a
O pristanku Sovjetskog
Saveza za učestvovanje na mirov
noj konferenciji na Prinčevim
otocima izjasnila se je nota Na-rodnog
Komesarijata Vanjskih Po-slova
od 4 februara 1919 godine
koja je saopćena preko radia vla-dama
Francuske Velike Britanije
Sjedinjenih Država Amerike Ja-pana
i Italije U ime mira sovjet-ska
vlada je bila gotova ići na žrt-vu
priznati dugove carske impe-rije
početi plaćati interes na sta-re
zajmove dati koncesije vanj-skom
kapitalu Ali vlade Antante
nisu željele ni da odgovore na te
predloge za mir Sa više uspjeha
ie bio predlog sovjetske vlade upu-ćen
baltičkim zemljama Drugog
februara 1920 godine Sovjetski
Savez je zaključio ugovor mira sa
Estonijom Te iste godine slijedilo
je zaključenje takvih ugovora sa
Litvom Latvijom Finskom 1921
godine zaključen je ugovor mira
sa istočnim zemljama: Perzijom
Avganistanom Turskom Po prvi
put silni ruski susjed govorio je
sa tim zemljama jezikom potpune
ravnopravnosti i iskrenog prija-teljstva
Sovjetska država odrica-la
se je od režima kapitulacija od
traženja starih dugova od konce-sija
kojima se je koristila carska
vlada Uspostavljale su se faktič-ne
trgovačke veze Sovjetske Ru-sije
i sa cijelim nizom europskih
država: Engleskom Njemačkom
lasne jugoslavenskim bjeguncima
koji su na vlasti
"Te činjenice jesu: Da ovaj rat
nije imperijalistički kao prošli
svietski rat nego rat za domovinu
slobodu da blizu u svim porob-jem- m
zemljama pogotovo u Ju-gnsla- viji
on ne može biti provodjen
p generalima i ministrima nego
po marnom narodu da u ovome
ratu učestvuje Sovjetski Savez
k u snosi devedeset po sto njego- -
¥ tereta i da se neće dozvoliti da
p ulove ove gigantske borbe isko-- r
-- 1 1 jedna grupa izdajnika i reak- -
n taraca koji imaju namjeru tla-(i- ti
druge narode i položiti osnovu
za novi rat da baš nacionalno
potlačivanje i odsutnost ravno-pravnosti
omogućuje lako poroblja-vanje
jedne zemlje za drugom js
fašističkim silnicima da Atlantski
čarter ne znači proširivanje grani-ca
na račun drugih naroda i da on
ne znači porobljavanje i potlačiva-nje
nego sloboda i samo-opredje-Ije- nje
naroda tako da poslije rala
narodi sami odlučuju o svojoj vla-stitoj
sudbini
"Gorko iskustvo Versalja dove-lo
je do Atlantskog Čartera
Versaljski ugovor porodio je ovaj
fašistički imperijalistički rat To
Je ono što gospoda izbjegle jugo-slavenske
vlsde ne shvaćaju i to
Je ono zašto Draža Mihajlović su-radj- uje
sa invazorima
"Današnji stav Mihajlović pre-ma
Muslimanima Hrvatima i dru-gim
potpuno ga Je odveo od njih
Versaljska Jugoslavija postala
Je zemlja gdje su se nacionalna
potlačivanja mogla vidjeti u naj-tipičnij- oj
formi Hrvati Slovenci i
Crnogorci smatrali su se nižim na
Italijom Norveškom Švedskom i
drugim zemljama
Na konferenciji u Genevi sov-jetska
delegacija razvila je opširni
program mirne suradnje nove Ru-sije
sa kapitalističkim zemljama
Završio se je taj program sa pred-logo- m sa sveopće skraćivanje nao-ružavan- ja zabrane ratovanja pli-novima
ratne avijacije akcijama
koje su uperene po ratujućim stra-nkama
protiv mirnog pučanstva
Sovjetska vlada predlagala je sa-ziv
svjetskog kongresa za ekonom-ski
oporavak svijeta Ali ruka ko-ju
je pružila Sovjetska Rusija k-išila
je u zraku Vlade zemalja po-bjeditel- jica joj uvjek su računale
da će primorati boljševike na ko-ljena!
Rapalski sporazum medju Sov-jetskom
Rusijom i Njemačkom
izazvao je zaprepaštenje kod dr-žava
pobjediteljica One su već
vidjele značaj političkog saveza
dviju najsilnijih zemalja centralne
i istočne Europe oni su već gle
dali da Njemačka hvata u svoje
ruke svu trgovinu sa najbogatijim
ruskim tržištem Da li su se mogli
engleski i francuski trgovci pomi
riti sa takvim položajem? Da li
su se mogli odreći od koristi koja
bi im mogla dati trgovina sa sov- -
narodima 'jetskom
Već u 1923 godini počinje ma-sovno
dezertiranje sa anti-sovjetsk- og fronta Godina 1924 bila je
godinom priznanja sovjetske dr-žave
Cijeli niz buržoaskih zema-lja
hitao Je da uspostavi sa sov-jetskom
državom normalne diplo
matske i trgovačke odnose U tom
broju bila je Engleska Francuska
Italija i Kina
Ali jedno je izvlačiti materijal-ne
koristi iz sporazuma sa sovjet-skom
državom a drugo je usposta-viti
sa njom u interesu mira poš-tenu
političku suradnju Kratko-vidna
diplomacija reakcionarnih
kapitalističkih krugova uporno je
izbjegavala da podje takvim pu-tem
Ona se je kao i ranije sta-rala
odstraniti Sovjetski Savez od
učešća u riješavanju važnih me-djunarod- nih
pitanja kao i ranije
ona je namigivala Njemačkoj ra-čunajući
da će time stvoriti oružje
svojih anti-sovjetsk- ih planova
I sovjetska diplomacija sa svoje
strane pokazivala je interesovanje
za sporazum sa Engleskom i Fran-cuskom
Kakve su bile pobude
koje su rukovodile Njemačku za
takvu politiku? Njih je odkrio
Srezeman u tajnom pismu koje je
uputio bivšem njemačkom nasljed-niku
prestolja 7 septembra 1925
godine Kancelar otvoreno prizna-je
da približavanje ka zemljama
pobjediteljicama potrebno je Nje-mačkoj
u prvom redu za povoljno
riješen je pitanja ratnih ošteta
drugo radi zaštite 10 do 12 miliju-na
Nijemaca koji žive "pod vanj-skim
jarmom" treće "za isprav-ljanje
njemačkih istočnih granica
(Nastaviti će se)
rodima Macedonci su bili porob-Ijava- ni
i ugnjetavani Musliman-ske
njemačke i madjarske nacio-nalne
manjine služile su kao sit-niš
za potkupljivanje ili kao oružje
protiv Hrvata i drugih naroda Ju-goslavije
"Veiiko-srps- ki hegemonisti stvo-rili
su režim policije stvorili su
mržnju Njemački i talijanski fa-šisti
znali su vrlo dobro kako is-koristiti
ovu mržnju i gdje će
naći kvislinge Jugoslaveni di-ii- te
se u borbu! Uzimajte oružje
da se oslobodimo pavelićevaca i
nedićevaca!"
To Je bilo pisano pred nešto vise
od jedne godine Pod imenima
"pavelićevaca i nedićevaca" se da-kako
razumiju oni Jugoslaveni
koji su stvorili najamničke vlade
po zapovjedi Nijemaca Od onda
Tito je stvorio ne samo veliku i
dobru vojsku nego i dobro poli-tički
prožetu državu
Pred godinu dana Tito je vje-rovao
i donekle je opravdano da
Sovjetski Savez snosi 90 po to te-reta
ovoga rata On tako ne misli
sada jer dobiva ratnu pomoć od
Velike Britanije i Amerike Prva
britanska misija stigla Je u Titin
glavni štab prošlog maja Očišće-njem
Sredozemnog Mora pomoć
partizanima u oružju municiji i
medikalnim potrebama se znatno
povećala Britanski i američki
aeroplani sada davaju zračnu po-moć
njegovoj vojsci gdje god Tito
zatraži
Pred godinu dana Tito je isti-cao
ulogu komunizma u spašava-nju
Jugoslavije Obrazovao je la-đu
po sovjetskom kalupu i nua
(Prenos na str 4)