Jedinstvo, July 21, 1961

              1
I
- i
STRANA 2
Uz 25-godisnj-icu
pocctka spanjolskog rata
PROGRESIVNI KANADJAN! JUGOSLAVENSKOG
PORIJEKLA PRIDONIJELI SU BORBI PROTIV FASIZMA
Xa 18. jula navrsilo se 25 godina od kako je
spanjolski narod ustao da sa puskom u ruci brani
dravnu nezavisnost od domace vojno-fasistic- ke
klike i medjunarodnog fasizma na celu sa Hitlerom
i Mussolinijem.
Gcnerali Mola i Franko, polaknuti od visokog
crkvenog klera, krupnih vclcposjednika i kapitali-st- a
sa zavedenim maurskim vojnim jedinicama i le-gijo- m
stranaca pokusali su oborili legalnu repub-Hkansk- u
vlast i uspostaviti vojno-fasistick- u dikla-tur- u
u Spaniji. Spanjolski radnici, narodna milici-ja- ,
sindikati i t.d. ugusili su fasisticki puc u nekoli-k- o
dana u Madridu, Valcnciji, Barceloni, Bilbau,
Toledu, Alicante, Almeriji; sva sredista od nckc ve-c- e
vaznosti biln su u republikanskim rukama.
Ali Hitler i Mussolini, predslavnici krupnog
medjunarodnog kapitala, nisu mirovali vec su na
spanjolsko tlo iskrcali svoju redovitu vojsku i avi-jacij- u,
da pomognu uspostaviti fasisticku vlast u
Spaniji i isto vrijeme da se docepaju prirodnih bo-gatst- va
Spanije za ratnu industriju i uspostavc ko-pne- ne
i pomorske vojne baze. Ovo je u stvari bio
pocetak Hitlerovog plana za osvajanje svijeta.
Republikanska vlada Spanije obratila se za po-moc
svim demokratskim zemljama, narocito Fran-cusko- j,
Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Drzavama
Araerike i Sovjetskom Savezu. Od Lige Nacija Ira-zil- a
je da se primjene sankcije protiv nacisticke
Njemackc i fasisticke Italijc zbog invazije Spanije.
Liga Nacija nije ni prstom maknula na stalne pro-tesl- e
spanjolskog i sovjetskog predstavnika, a tako
zvanc demokralske vlade direktno i indirektno su
nomagalc Franka. Republikanska vlada ni za zlato
nije mogla kupiti oruzja u Francuskoj, iako je na
celu vlade bio "socijalista" Blum.
U tim teskim danima spanjolske republike, pr-v- i
je bio Sovjetski Savez koji je priskocio u pomoc
sa orazjem, osobljem i hranom i onda medjunarod-n- i
radnicki pokret sa dobrovoljcima, proteslima
protiv fasisticke invazije i sakupljanjem hrane i li-jeko-va.
Na spanjolskom tlu formirane su Internaci-onaln- e
brigade. To je bila najveca moguca solidar-nos- t
i uzajamna pomoc medjunarodnog prolctari-jata- .
Na Madridskom frontu, na Aragonskom fro- -
Franco, kultura
i logika
U svojem intervuju ame-ricko- m
novinaru Randolphu
Hearstu Jr. general Franco
spomlnjao je u dva navrata
kulturu.
Govoreci o Sovjetskom Sa-vezu,
istlcao je neke toboz-nj- e
poteskoce ! slabosti, pa
je rekao: "Ima faktora koj!
pridonose promjenama. Da
nasnji stupanj kulture rus-ko- g
naroda prije svega.
Mnogo je teze vladati jed-no- m
zemljom Inteligcnata
nego zemlojm analfabeta."
Na pitanje da 1! ima poll-ticki- h
previranja medju se-Ijaitv- om
u Spanjolskoj, Fra-nco
je odgovorio: "Medju
scljaclma tnema nikakva
previranja. Njihov kulturni
nivo suvise je nizak da bi
moglo bit! previranja. Zato
nema opasnosti da bi komu-niza- m
u Spanjolskoj mogao
postati neka snaga."
Franco se, daklc, nada da
ce kultura upropastiti Sov-jetski
Savez, odnosno komu-niza- m
u toj velikoj zemlji,
a da ce, naprotiv, niski stu-panj
kuture spanjolskog
naroda njega cuvati od ko-muniz-ma.
Sada nam je jas-n- o
zasto Franco suzbija kul-turu
u Spanjolskoj.
(VUS)
"Spontano" u
Juznoj Koreji
Juznokorejska vojna hun-t- a
na vlasti objavila je: 57
milijunasa javilo se sponta-n- o
organima vlasti i prizna-l-o
da su svoja bogatstva ste-k-li
"ilegalnim, nepoStenim i
korumptivnim metodama".
1 lit tf ttlll II П I II 1 1 1 f II 1 1 1 II 1 1 II II II 1 1 II I П I IIIIIl
Manager
J6.00
Second Gam
ntu, na Ebru, Teruelu, Brunnetc t.d. vojnici Inter-nacionaln- ih
brigada davali su zivote za slobo-d- u
spanjolskog naroda ujedno za poraz medjuna-rodnog
fasizma.
Kanadski progresivni radnicki pokret poma-ga- o
je borbu sapnjolskog naroda. Kanadc otislo
je Spaniju 1.200 dobrovoljaca, formiran je Mack-enzie-Papine- au
bataljon, je sudjelovao bor-bam- a
na Brunnete, Jarami Ebro. Od 1.200 kanad-ski- h
dobrovoljaca polovica je ostavila svoje zivole
Spaniji.
Mi Kanadjani jugoslavenskog porijekla smo
takodjer doprinijcli svoj udio za slobodu spanjols-kog
naroda. Kanade Spaniju otisla su 73 nasa
radnika. Vecina je bila bataljonu "Dimitrov",
ceta "Matija Gubec", ostali su bili bataljonu
"Djakovic" artiljeriskoj jedinici "P. Miletic". 13
Kanadjana-Jugoslaven- a poginulo je borbama,
veliki procenat bio ranjen. Nasi radnici vojnici
svim jedinicama su bili dobro cijenjeni nijedan
nije bio kaznjen za neki vojnicki prckrsaj.
Invazija Spanije bila je uvod Drugi svjetski
rat. Da su porazene fasisticke trupe Spaniji, Hit-ler
se nebi bio usudio zapoceti rat. U Drugom svjet-sko- m
ratu, covjecanstvo je moralo da plati na de-setk- e
milijona zrtava ogromnim materijalnim bo-batstv-om
dok se unistilo fasisticke armije spa-sil- o
covjecanstvo od kuge fasizma.
Jos nisu zarasle rane Drugog svjetskog rata,
prcd nasim ociina odigrava se groznicavo pripre-manj- e
za rat, ali sa atomskim hidrogenskim oru-zje- m. Ista ona sila, krupni kapital, je naoruzao
Hitlera, danas naoruzava Adenauera okviru za-padn- og
vojnog saveza NATO. Zapadna Njema-ck- a
ima da bude glavna sila "oslobadjanju istoc-ni- h
zemalja". Zapadnjaci bi se mogli prevariti
racunu jer su sile socijalistickog sektora dosta Ja-ke.
Mir je sto mi zelimo. Rat donosi unistenje,
mir blagostanjc, za to se potrebno boriti za mir.
Novae koji se trosi na naoruzavanje treba upotrije-bit- i
za potrebc naroda. Mir nece doci sam od sebe
za njega se nioramo boriti. Kad rat pocne bit cc
kasno. I. Stimac
Place americkih tredunijskih lidera
Kakvi su to radniCki lideri koji imaju placu od 50.-00- 0
100.000 dolara godisnje? Kako ce oni predvoditi
radnike borbi protiv kapitalista kad sami zivc mi-sl- e!
poput kapitalista?
Najvecu placu ima James R. Hoffa od timsterske
unije. Kao glavni predsjednik ove unije on prima 75.000
dolara godisnje, 25.000 kao predsjednik jednog lokala
ove unije. Njegova ukupna unijska placa iznosi 100.000
dolara. Osim toga placeni su svi tro§kovi.
Evo spiska ostalih predsjednika unija njihovih
plada:
George M. Harrison, Railways Clerks 60.000
Joseph J. Delaney, Operating Engineers 55.000
David J. McDonald, Steehvorkers 50.000
Thomas Kennedy, Mine Workers 49.583
James A. Suffridge, Retail Clerks 47.500
Joseph Curran, Maritime Union 37.506
A. D. Lewis, District 50, Mine Workers 35.000
John II. Lyons, Iron Workers 36.000
Maurice A. Hutcheson, Carpenters 33.075
Harry C. Bates, Bricklayers 35.000
Peter T. Schoemann, Plumbers 31.250
Lee W. Minton, Bottle Blowers 30.000
Joseph V. Moreschi, Hod Carriers 30.000
Ed S. Miller, Hotel, Restaurant Workers 30.000
David Dubinsky, Garment Workers 28.600
Gordon M. Freeman, Electrical Workers
Brotherhood 26.833
Edward J. Leonard, Plasterers 24.077
Walter P. Reuthcr, Auto Workers 22.660
Jomes B. Carey, Int. Union, Elec. Workers 25.292
A. J. Hayes, Machinists 25.000
William A. Calvin, Boilermakers 25.000
William P. Kennedy, Railroad Trainmen 20,558
William C. Birthright, Barbers 20.000
Edward F. Carlough, Sheet Metal Workers 20.000
William V. Bradley, Longshoremen's Assoc. 20.000
Jacob S. Potofsky, Clothing Workers 18.698
Paul L. Phillips, Papermakers 17.000
Ed Turner, Marine Cooks 16.640
O. A. Knight, Oil Workers 15.000
Lideri radni6kih unija bi trebali imati radniSku pla-cu
ne kapitalisticku. Njihova placa ne bi smijela biti
mnogo veca od plade Clanova doticne unije.
JedinStyO and
per
mmv
Iz
Iz
ih
mu
I11I1I lltl lilt 1111 IIIII1 IIIII
Serbo-Croati- an languages,
Subscription
Publishing
Authorized
svoje
Tuesday
Slovenian Jedinstvo
Company,
Ontario, telephone
Stjepan
Published
Canada;
countries
EMpire
koji
koji
Friday,
Mioitt,
Toronto
every and in
by
479 Queen Street West,
2D,
3-1- 42. Editor Busi-ness
Ivan stimac. rates:
year, USA and other $7.00.
II I III If I III I 1 1 1 1 fri 1 1 1 II 1 1 1 II I II
as
i
i
u
u
i
u
u
u
a u
i
u a
—
u i
u
u
i
i
a
i
u
—
u
u
a
—
i
u — i
—
a
i
a
II I II 1 1 II 1 III I II
Mail, Post Office Dept, Ottawa.
Pitanja i odgovori
Pitanje: Ovdje imamo ra-spra- vu da li je Kanada en-gles- ka
kolonija ili nije. Nc-ko- ji
tvrde da Kanada placa
vise takse Engleskoj nego
njoj ostaje. Kanada ima
kraljicu na svom novcu. Ja
bi molio da rastuma&te da
li je Kanada engleska kolo-nija.
— C. K., Kirkland
Lake.
Odgovor: Kanada je u
pravnom smislu prestala biti
engleskom kolonijom јоб
1867. godine, kad je dobila
status dominiona. Izmedju
Engleske i Kanade danas
postoje samo neke veze iz
vremena kolonijalizma, a je-d- na
od tih je monarhija. Tu
je dalje akt engleskog par-lament- a,
poznat kao British
North America Act, koji slu-- i
kao kanadski ustav. Ali
sve je to od drugorazredne
vaznosti i ne £ini Kanadu
jpodloznu Engleskoj.
Kanada ne placa nikak-vi- h
taksa Engleskoj. Slika
kraljice na novcu je samo
simboliJke vrijednosti.
Kanada je danas pottt-njen- a
Sjed, Drzavama —
ekonomski, politiCki vojnic- -
Glas
Nasao nasljcdnika
Port Credit, Ont. — Ja
sam pretplatnik na na§u ra-dnid- ku
novinu 30 godina.
Kad sam se pretplatio radio
sam Bennettu za 10 dolara
na mjesec. Mislim da se mo-z- e
sto dogoditi, posto nisam
dovoljno zdrav, pa sam do-bi- o
mladoga covjeka za pre-tplatni- ka,
neka i on nastavi
drugih 30 godina. U listu
prilazem 6 dolara. Novinu
mu saljite odmah.
Ovaj mladic Citao je moju
novinu, pa kako nije mogu-c- e
da mu svaki broj sacu-va- m,
ponudio sam ga da se
pretplati, kad mu se novina
dopada i ne bi zelio biti bez
nje. Zna£i da je pametan co--
vjek kad je uvidio sto je do-bro
za njega.
Interesantno je s njime
govoriti o prilikama u Jugo-slavij- i.
Dobro ih pozna jer
je bio u drzavnoj sluzbi. On
nije protivnik Jugoslavije i
kaze da za sve nije kriva u-pr- ava
vec i narod. Kaze, do-d- ie
Soviek iz Amerike sa
20.000 dolara i punom tor-bo- m
radnog staza, dobije
penziju od 12 hiljada dina-r- a,
a star je oko 60 godina,
lezi u hladu pod krulkom i
pomalo pije i pjeva: "АГ
ja volim ovaj rezim, placa
ide a ja lezim," a ljudi koji
su izgubili ruke u ratu do-bi- ju
samo 5.000 penzije za
to §to imaju par jutara ze-mlj- e,
koje nisu u stanju da
obradjuju sa jednom rukom.
On se ne slafe tvrdnjom
P. Kurtica da se posao ne
moze dobiti u Jugoslaviji.
On kaf e da posao moZe do-biti
svaki dobar radnik, sa-mo
su place male, ali da je
i to bolje nego lezati.
Priznaje da se drzavnom
vlascu nije sve u redu, ali se
nada da ce se to sve poste-pen- o
ispraviti.
Nadam se da ce so ovaj
mladic javiti sa dopisom.
Va§ stari—
Kodunas, Vrgobricanin
♦
Dvijc obnovc i nova
prctplata iz Port
Arthura
Port Arthur, Ont. — Dru-gov- i,
§aljem vam u listu cek
od 18 dolara za dvije obno-v- e,
novu godiSnju prctplata
i fond.
Mnogo drugarskih pozd- -
rava —
Ivan
♦
Od starogr pretplatnika
Sarnia, Ont. — Dragi dru-gov- i,
oprostite Sto sam zate-ga- o
sa obnovom moje pret-plat- e.
Vise puta sam to imao
na umu, odnosno da novae
posaljem, ali hiljade drugih
briga, onda znate sto se do-go- di
— zaboravi.
U listu Saljem бек od 20
dolara za moju obnovu i ka-lend- ar,
a ostalo u fond.
Primite moje drugarsko
pozdrave—
J.
ki i kulturno — otud prijeti
glavna opasnost njezinoj ne-zavisno- sti.
ZA
Pod gornjim naslovom izaSao je 61anak u "Jedin-stvu- "
28. aprila 1953., u kome je, izmedju ostalog, re-Jen- o:
"... Isto kao sto amerifcka vlada diktira
vladi kakvu ce politiku provoditi, tako amertfki reakci-onar- ni
tredunijski lideri diktiraju politiku kanadskim
unijama. To je §tetno za radniku klasu ove zemlje. Isto
kao sto ujedinjeni kanadski narod treba u5initi kraj gos-pods- tu
ameri6kih kapitalista nad Kanadom, tako dlan-stv- o
kanadskih radni£kih unija treba u£initi kraj domi-naci- ji
svojih unija po reakcionarnim unijskim liderima
iz Sjed. Drzava, koji nisu ni§ta drugo nego agenti ame-ri£k- ih
kapitalista.
Kontrola kanadskih unija iz Sjed. Drzava predsta-vlj- a
najvecu zapreku ujedinjenju kanadskih radnifkih
unija jedan centar, sto je postalo nuzan uvjet za dalj- -
citaoca
"Jedinstvo" je pobornik
bratske sIorc, kaze
novi doscljenik
Vancouvei, B. C. — Dra-gi
drugovi, od kako sam do-sa- o
u Kanadu pratio sam
svaki broj "Jedinstva". To
je jedini list za koga cu ja
raditi dok budem na zapa-d- u.
Citao sam i druge listo-v- e,
ali oni siju nacionalnu
mrznju medju na5e iseljeni-ke- .
Upravo sam bio veseo
kad sam vidio list
koji zastupa bratsku
slogu izmedju Hrvata, Srba
i Slovenama. Pored toga bo-- ri
se za bolji i sretniji zivot
radnog naroda.
Ja se nalazim u bolnici i
nemogucc mi je da se pret-plati- m.
Molim vas saljite mi
"Jedinstvo", ako je mogue'e,
a ja cu platiti kad budem
mogao.
Novi doseljenik
Pismo iz Vancouvcra
Vancouver, B. C. — Sto-va- ni
druze uredni6e, evo sa-ljem
6 dolara za moju godi-§nj- u
obnovu. Ovdje kod nas
onako po starom obicaju.
Ribari su farbali brodove,
pleli mreze, mjenjali moto-r- e
i t.d. Otplovili su na more
ribanje da ne§to zasluze.
Zima se primiSe, ba5ve
prazne. Ako ribolov bude
mrsav i bacVe se nece napu-n- it
vinom.
Imali smo piknik. Moral-n- i
uspjeh vrlo dobar, ali no-v6a- ni
nije najbolji jer je sve
skupo, ali ipak je dobro.
Novu dvoranu morat ce-m- o
prenovirat. Ne odgovara
za nase potrebe i priredbe.
To ce kostat lijepu svoticu
novca. Dvorana je na cent-ralno- m
mjestu Vancouve-r- u
i uvijek joj jo vrijednost
dobra. Ona je potrebna na-m- a
i nasoj omladini, da so
ima gdjc sastati i proveselit.
Mnogo pozdrava —
J. Nik sic
Umro jc Jure Jclic
Toronto, Ont. — Na 11.
jula ovdje je umro drug Ju-re
Jelic. Sahranjen je 13. ju-la
na Mount Pleasant grob-lj- u.
Bolovao je oko dvije go-di- ne
od teSke i neizljeiive
bolesti raka.
Njegovoj supruzi i kceri
nase iskreno sau5e§ce.
Prijatelj
Krnjevicu, gdje si!
Kad je jugoslavenska
vlada zatrazila od vlade
Sjedinjenih Drzava ekst-radici- ju Andrije Artuko-vic- a
za sud u Jugoslaviji,
na bazi optuzbe ratnih
zlocina, vlada Sjedinjenih
Drzava je preko sudbene
grane odbila tu trazbinu s
motivacijom da Artuko-vi-c
ne moze biti kriv za o-n- o
s cim ga je vlada Jugo-slavije
optuzila jer on je
bio samo u polozaju gdje
je izvadjao odluke svojih
visih, i oni koji su davali
zapovjedi su odgovorni.
U to vrijeme se javio
Juraj Krnjevic, sadanji
politicki vodja Hrvatske
Seljacke Stranke u inoze-mstv- u,
te javno ponudio
da ce ici braniti ArtukoM-c- a
jer je — kako rece —
"Hrvat".
Adolf Eichmann se sada
nalazi pred sudom u Jeru-zalem- u,
u sustint pod is-to- rn
optuzbom — ubija-nj- e
ljudi, zena t djece
— i Eichmannova obrana
je u sustini ista. On ne po-ri-ce
umorstvo 6,000.000
Jevreja, i to na tako zvje-rs- ki
nacin da se o tome
ne moze u detalje govori-ti
jer je toliko odvratno,
ali se brani da je samo iz-vadjao
naloge svojih vi-si- h,
vrsio svoju "duznost"
— "rodoljubnu" duznost
kako fasisticka gamad za-misl- ja
rodoljublje.
Eichmann nije Hrvat da
bi ga Krnjevic na osnovu
toga mogao braniti, ali a-k- o
je moralna podloga za
obranu Artukovica oprav-dan- a,
onda bi Krnjevic
mogao zaboraviti da Eich-mann
nije Hrvat i braniti
ga na osnovu "moralnih
principa", jer na kraju
krajeva, principi su u o-b-im
slucajevima isti.
— Narodni Glasnik
Raspala sc "unija"
stvorcna po vladi
U Newfoundlandu se
raspala lagerska "unija"
stvorcna po Smallwoodovoj
vladi. Vlada je to uradila u
pokusaju da razbije Inter-national
Woodworkers uni-j- u
i Strajk 5.000 logera ko-seje- ga
je ona predvodila.
Sada se International Wood-workers
uniji suprostavila
karpenterska unija.
TORONTO: TRE6I PIKNIK SJK
Ogranak Saveza Jugoslavenskih Kanadjana odr-2atcesv- oj treci piknik u nedjelju 13. augusta na Turkey-Palac-e
Farm.
Po starom оШбаји na pikniku 6e biti na ra2nju pe-бе- пе mlade janjetinc.
Oni koji nemaju svojih automobila a zele posjetiti
piknik, neka dodju na Dundas Street i Runnymede, oda-tl- e
ce se moci povesti na piknik izmedju 11 sati i 1 sat
poslije podne. Odbor
WELLAND: PIKNIK 0R6ANIZACIJE SJK
Organizacija SJK u Wellandu odrlava svoj drugi pi-knik
u nedjelju 30. jula na dobro poznatom zemlji§tu,
Feeder Road, Welland.
Bit ce na ra2nju peiene janjetine, hladnog pica i
razonodc za staro i mlado.
Pozivamo na§ narod u Wellandu i okolici da nas
posjeto u §to vecem broju. Odbor
Prcd 3 0 - g od i s n j i c u nase stamp c
NEZAVISNOST KANADSKIH RADN1CKIH UNIJA
kanadskoj
u
"Jedinst-vo",
u
a
u
nom uspjeSnom borbom kanadske radnic"ke klase.
Ta kontrola je zapreka i izvojStenju vecih nadnica,
koje su роргебпо za jednu ietvrtinu ni2e nego u Sjed.
Drzavama . . .
Progresivne radniSke unije, kao §to su United Elec-trical
Woikers i Mine-Mi- ll su vec dale autonomiju svom
kanadskom clanstvu . . . Taj put trebaju slijediti i ostalc
unije.
U svim unijama treba pokrenuti pitanje kanadske
autonomije. Kanadsko radni§tvo ce podrzavati bliske
bratske odnose sa ameriSkim radniSkim unijama, kao i
sa radniSkim unijama u svim drugim zemljama, ali one
nece trpjeti niSijeg diktata.
Istinska radniika solidarnost treba da zamijeni dik-tatu- ru
u odnosima medju radni§tvom svih zemalja. To je
uvjet za daljni napredak radniSkog pokreta u svijetu op-ceni- to
i svakoj zemlji posebno."