Novosti, May 06, 1947

              w
ADRESA NOVOSTI:
206 Adelcđde St W POMOGNIMO NAŠEM
Toronto 1 Ont Canađcr NARODU U JUGOSLA- - i
CIJENA: VIJI U OBNOVI I IZ-GRADNJI
Za Kanadu S500 godifcje
Za sve druge zemlje 5600 ZEMLJE
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI - IZLAZI TRI PlTA TJEDNO "~ — — - isv-ssssaassvfc- ssisv
God 7 Broj 1069 TORONTO ONTARIO TUESDAY MAY 6TH 1947 Vol 7 No 1069
Važno za povratnike
IZ UREDA VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA
Cijena sifkarata snižena — Narodne vlasti Federativne
Narodne Republike Jugoslavije su izvjestile Vijeće da se voz-na
karta djeci na S S Radniku sniziva kako slijedi:
1 — Djeca do sedam godina staro!! imaju besplatan pre
ra: ladjom S S Radnik
2 — Djeca od sedme do navrfene 14-t- e godine plaćala
potevKnu votnu kartu
Molimo povratnike da ovu izmjenu uzmu u obzir Svi koji
su voznu kartu djece po staroj ljestvici već uplatili dobiti će
uplaćeni višak natrag u Montrealu Za sada taj višak naćemo
nikome slati u naselje jer bi to iziskivalo mnogo administra-tivnog
posla a vremena na raspolaganju je malo
Kabina nema a Sirkarte će biti povratnicima isdane u Mon-trealu
— Obavješteni smo dalje da na ladji neće biti kabina
nego će svi povratnici imati slobodan prostor Stiksrte nećemo
b&msm stati u naseobinu nego će povratnicima biti predane
kad dodju u Montreal Onima koji su uplatili kartu za kabinu
biti će razlika vraćena u Montrealu
3 — U Montreal ne treba dolaziti sve dok iz ureda Vijeća
dodje uputa da se putuje Vijeće će se postarati da svim po-vratnicima
na vrijeme javi kada da putuju u Montreal Molimo
ponovno — ne putujte u Montreal prije vremena jer ćete mo-tati
spavati na klupi u parku Stanova nema No biti će ih kad
bude vrijeme za odlazak jer se je odbor Vijeća u Montrealu
postarao za iste
4 — Usprkos Sto je nekoliko puta objavljena adresa kuda
slati prtljagu i druge pokretne predmete koje povratnici sobom
nose u zemlju danomice smo poplavljeni molbama za točnu
adresu Togo radi ju ovdje ponovno iznosimo Svaki komad
prtljage treba biti adresiran (uljenom bojom):
For export to
Rijeka — Jugoslavija
S S Radnik
co Fumes&-Wita- y
Montreal Que
5 — Sav tovar kojeg iseljenici šalju Jugoslavenskom Cr-venom
Krilu treba takodjer biti adresiran kako je u uputama
navedeno No pored adrese još treba na sanduku na vidnom
mjestu napisati:
Za Crveni Krst Jugoslavije Beograd
Za sve takove pošiljke trebala bi mjesna Vijeća snositi
podvoz do Montreala
6 — Neienje valute — Nekoliko puta smo već naglasili
i sada to ponovno iznosimo da je za izvoz valute potrebna
posebna dozvola od banke Svaki povratnik dužan je poći kod
banke u kojoj je poznat zatražiti tako zvani "Change of status"
i "H" formu t j "ejč" formu na kojoj će deklarirati koliko go-tovog
novca smjera nositi sobom Bez takve dozvole dozvolje-no
je po zakonu izvesti iz zemlje samo sto američkih i pedeset
kanadskih dolara t j ukupno -- to pedeset dolara
POLICIJA PLINOM KRČILA PUT ŠTRAJKO-LOMCIM- A
ŠEST ŠTRAJKAŠA JC ZATVORENO
Lachute Que — Pred konac
prostog tjedna oko 100 policajaca
Je ovdje navalilo na mirnu Straj-kaik- u
stražu tekitllnih radnika
kod Ajrers kompanije Policija je
tobom vodila grupu štrajkolomaca
i silom im prokrćila put u tvornicu
Braneći svoje štrajkaško pravo
radnici eu se oduprli i sprijećavali
dopremanje Štrajkolomaca Polici-ja
je protiv njih upotrijebila plin
i pendrecima razgonila sve koji su
m nalaiili pred ulazom u tvornicu
Ita toga stvorena su šestorica
radnika uključiv i organizatoricu
Mandalinu Parent Zatvaranje je
izvršeno pod izgovorom da su
"ometali službeno uredovanje pol-icije"
United Textile Worken unija
koja predvodi Štrajk pobija izjavu
kompanije da Je kros štrajkašku
straža prošlo u tvornicu 360 radni-ka
Nije ih prosio vise od 80 do 6
— base unija dok su ostali bili
nadglednici uredski namještenici i
drugi kompanijski ljudi
ŠTRAJK MLJEKARSKIH RAD-NIK- A U CHICAGO
Chicago 5 Maja — Razvali
mlijeka od 75 čikaških mljekarna
stupili su na štrajk pod vodstvom
Američke Federacije Rada Do
Hrajka Je došlo kad su drlje kom-panije
odbile da obnove ugovor sa
radničkom unijom koja trati dva
dolara povišice po danu i 48 satni
radni tjedan ta sve rasvasace i
radnike u mljekarni
POtJEDA TELEFONSKIH RAD-Nttf- A U 8JED DRŽAVAMA
Washington 5 Maja — Telefon-ski
radnici koji su prošlog mjeseca
stupili na štrajk sa povišicu plače
povraćaju se na posao isvnjevavši
povišicu
Radnici kod Avera kompanije su
izašli na štrajk radi povišice place
i boljih uslova rađa Oni trase 1G
centi po satu Jer današnja nadni-ca
nije dovoljna sa uzdržavanje
njihovih obitelji Kompanija odb-ija
traženu povi žicu i nudi samo 4
centa po satu Sto radnici nemogu
primiti Brutalni napad policije je
medju štrajkašima i cijelim sta-novništvom
ovog mjesta izazvao
još veće ogorčenje protiv kompa-nije
a i protiv vlade premijera
Duplessisa
Automobilski radnici u
Osiiawi povratili se
na posao
Toronto 5 Maja — Više od
200 automobilskih radnika koji su
prošle srijede stupili na štrajk u
Oshavvi radi preubrzanog sistema
rada povratili su se danas na po-sao
nakon Je kompanija bila prisi-ljena
da udovolji radničkom zah
tjevu smjeni nekoje gončine i re-ducira
brzinu rada
Dok ovako u 0hawi 600 radni-ka
zaposleno u čeličnoj tvornici u
Veetoau već strajkuje 30 dana
Pregovori za koje kompanija nije
htjela ni ćuti otpočeli su prošle
subote i postoji mogućnost da će
se radnici povratiti sa posao pod
novim ugovorom i povišicom plaće
Redak! su traiJIi 13 i pol centi po
satu povišice
U Branlfordu takodjer štrajkaju
600 radnika kod Mašaev Harri
radi povišice i uravnjenja radnič-kih
nadnica
U Port Creditu ostaje na
štrajku SM rajeflat a Iiteraational
Ostatka! Workera koji traie 15
centi poviške
INDUSTRIJALIZACIJA
o i
Niže donosimo važan govor maršala Tita održanog na
zajedničkom zasjedanju Saveznog Vijeća i Vijeća Naroda Na-rodne
Skupštine F N R Jugoslavije 26 aprila ove godine Po-red
velikog broja publike zasjedanju su prisustvovali diplo-matski
predstavnici Sovjetskog Saveza Turske Poljske Ćeho-slovačk- e
Francuske Madjarske švicarske Irana Albanije
Belgije Bugarske Grčke i Svete stolice
Drugovi narodni poslanici!
Pred Narodnu skupštinu Sa-vezna
vlada Ulazi sa Petogodiš-njim
planom o industrijalizaciji
i elektrifikaciji naše zemlje Taj
plan je plod visc-mjesečn- og te-meljitog
i napornog rada naših
privrednih organa naše Plan-sko
komisije
Planska privreda i njezin us-pjeh
su razumije se nerazdvoj-no
povezani sa novim društve-nim
uredjenjem u novoj Jugo-slaviji
Itoz takvog uredjenja
bez prelaza sredstva za proiz-vodnju
iz privatne u društvenu
svojinu bez nove demokracije
istinske narodne demokracije
bila bi takva planska privreda
nemoguća Kod nas je ona mo-guća
i prema tome i radi toga
Sto je industrija što su radnici
i osnovna bogatstva zemlje u
rukama naroda Kadi toKa dr-žava
može i mora da utiče i na
privatni sektor privrede te radi
toga i privatni sektor privrede
mora biti uključen u opc'u plan-sku
privredu
PREDNOST PLANSKI: PRI-VREDE
PRED KAril'ALI-STICKO- M
PRIVREDOM
Takav način privrede ima
razumije se veliku prednost
pred kapitalističkom privredom
koja je stalno Uložena svim mo-gućim
krizama U kapitalisti-čkoj
privredi osnovni regulator
proizvodnje je profit vlasnika
sredstva proizvodnje tj kapi-taliste
Kod toga veliku ulogu igra
potražnja čim tu nastaje zastoj
dolazi do teških kriza zbog obi-lja
U socijalističkoj privredi
kao Sto je u Sovjetskom Savezu
takve su krize nemoguće Kod
nas a opće-narodn- oj privredi
gdje se proizvodi za potrebe lju-di
a ne za profit takve su krize
takodjer nemoguće Država se
putem statistike brine da potre-be
budu ne samo podmirene ne-go
i povećana proizvodnja pos-taje
neprestana pobuda za po-većanje
blagostanja pojedinaca
i cijele zajednice
Naš petgodišnji plan je od
ogromne važnosti za daljnji sve-strani
razvitak naše zemlje On
na prvi pogled ugleda vrlo teš-ko
ostvarljiv za one koji su na-vikli
na stare norme i forme ra-da
za one koji ne vjeruju da se
narodi Jugoslavije mogu u glav-nom
vlastitom nagom podig-nuti
iz dosadan je zaostalosti
Ali dotadanjim ikutvom u
ovom kratkom vremenu posije-ratn- e
izgradnje naši su narodi
pokazali takvu stvaralačku sna-gu
i postigli tako velike rezul-tate
da to predstavlja punu ga-ranciju
i da smo mi kadri ostva-riti
i teše zadaće nego što je
I' t godišnji plan I tur no odo-bravanje)
VAŽNOST ELEKTRIFIKACIJE
I
ZRMMK
što nas prisiljava da moramo
elektrificirati i industrijalizirali
zemlju?
Prvo naša je zemlja u toku
ovoga rata tako strašno post ra-đala
da je proto nemoguća pot-puna
obnova I izgradnja bez
snažne vlastite industrije Ne-moguće
je i za dugi niz godina
izvršiti obnovu i izgradnju samo
sa kupovanjem I dovozom po-trebnih
mašina iz InoMranMva
jer bi to iziskivalo skoro nemo-guća
financijska sredstva i naša
bi zemlja potpuno pala pod eko-nomiku
a samim tim i političku
zavisnost kapitalističkih zema-lja
Drug stara Jugoslavija bila
je u Itfkešonijalftom položaju
Hrta je običan ohjekat za izrab-ljivanje
kapitalima iz mnogih
zemalja lhvi korumpirani vla-stodršci
Jugoslavije na čilu sa
kraljem dijelili su koncesije di-jelili
su narodno dobro raznim
inostranim kapitalistima a dr-žava
tj narod bivao je radi to-ga
sve siromašniji
Pogledajmo samo kako je sta-ra
Jugoslavija izgledala eko-nomski
U Jugoslaviji su do ra-ta
imali svoje koncesije kapita-listi
Njemačke Austrije Ma-djarske
Engleske švedske
Francuske Relgije švicarske
Amerike Italije češke Ifolan-dij- e
itd Dakle ne samo iz čita-ve
Europe ne o i oni kapitalisti
iz preko Oceana položili kii svo-ju
ruku na naše narodno bogat
sivo i to krivnjom bivših protu-narodnih
vlastodržaca pa i kriv
'
Studenti arhitekture ljubljanskog sveučilištu iiadiiju nacrte pos-taja
i druuoL rada u vezi sa gradnjom pruge samac-Sarajcv- o —
Slovenska omladinska sekcija
njom starih političara koji su
sada našli a shodno da budu u
opoziciji protiv nave Jugoslavije
i vole da nam predbacuju kako
da ml neznatno upravljati itd A
ja mogu kazati da ako nismo
učinili ništa drugo nego to Sto
smo oslobodili našu divnu zem-lju
od izrabljivanja iz inostran-stva
učinili smo time vise za na-rod
nego svi ti nadri-političa- ri
za vrijeme čitavog života (Du-gotrajan
aplauz)
Treće inostrani kapitalisti
ulagali su svoj kapital u našoj
zemlji tako da im je on donosio
ogromne profite Mi imamo toč-ne
podatke o tome da je u veći-ni
slučajeva premašena dobit za
nekoliko puta od investiranog
kapitala Način na koji su stra-ni
kapitalisti kod nas zasnovali
to im je vrlo lako omogućilo Na
primjer bakrena ruda iz Mo-rskog
rudnika nije se kod nas
preradjivala u bakar nego je iz-va- ša
na u Francusku a ml smo
morali onda vrlo skupo kupovati
gotov bakar od Francuza Dalje
u bakrenoj rudači iz Hora kao
što je poznato ima prilično i
zlata To se zlato u bakrenoj ru-dači
nesmetano izvozilo u Fran-cusku
i tamo je destilacijom va-dje- no
Vrijednost tog zlata koje
je izvezeno predstavlja ogrom-nu
dobit za francuske kapitali-ste
a za naše narede ogromnu
letu
Isti je slučaj i sa olovnim i
cinkov nim rudnicima u Trepet
gdje ima mnogo srebra I ta je
dsbit već daleko premašila ulo-ženi
kapital
STRANI MONOPOL S PRI JE-ČAVA- O
RAZVOJ INDU-STRIJE
Uzmimo još za primjer naftu
Zašto u Jugoslaviji nije bila
skoro ništa razvijena industrija
i dobivanje nafte? Zar možda
strani kapitalisti niu znali da u
njedrima naše zemlje ima ne
malo nafte? Razumije se da su
znali ali Shell i Standard Oil
kompanije koje su imale mono-pol
nad naftom petrolejom i
benzinom činile su sve da bi
kod nas održale visoke cijene
nafti petroleju benrinu itd što
su Hvosili iz svojih i drugih ze-malja
Ne samo da ntu sami
htjeli otkrivali kod nas izvore
I ELEKTRIFIKACIJA
Govor maršala Tita zadaćama
važnosti plana
INDUSTRIJALIZACIJE
s$i& ffl&J&u-tZs-
M
nafte nego su i vrlo uspješno
preko korumpiranih ministara
bivših režima pa i preko same
kraljevske porodice onemoguća-vali
da se kod nas uopće dobiva
nafta
Dalje tekstilna industrija ko-ja
je kod nas takodjer bila tako
reći sva u rukama stranaca isto
je unosila velike dobiti ali ne
na našu korist Strani kapitalisti
gradili su kod nas samo tkaoni-ce
ali ne i predkmice Predioni-c- e
su imali u svoji zemljama a
gotovu predju onda prodavali
fabrikama u našoj zemlji po vr-lo
visokim cijenama i na taj na-čin
pravili tu industriju kod nas
zavisnu od inostranstva
Isti je slučaj i sa električnim
centralama koje su takodjer bi-le
sve u tudjim rukama i donosi-le
veliku dobit inostrancima I
te centrale kod nas bile nu za-visne
od inostranstva jer su se
brojevi i diielovi strojeva mora-li
naliavliah 1 muli zemalja čiji
je kapital imao u rukama te
električne centrale
Isto tako stoji stvar ako ne
još i gore sa ugljenicima koji
su takodjer bili u rukama stra-nih
kapitalista U tim ugljeni-cima
je vladalo tako zvano plja-čkaško
gazdovanje Strani kapi-talisti
se nisu brinuli o tehni-čkom
usavršavanju o osigura-nju
od nesreće itd Oni su se bri-nuli
samo o tome da radnici uz
nevjerojatno mizerne nadnice
svojim vlastitim rukama iskopa-ju
što više uglja i razne rudače
Dakle najbezuzdanlji oblik
izrabljivanja naših rudnika i
pljačkanje bogatih njedara naše
zemlje
Mogao bih nabrojiti mnogo i
mnogo sličnih primjera ali ja
mislim da je to dovoljno pa da
se vidi radi čega je naša rtmlja
bila tako siromašna da se vidi
koliko je bila pravedna i korisna
nacionalizacija svih poduzeća
kod nas i da se vidi koliko je
potrebna industrijalizacija naše
zemlje U isto vrijeme to doka-zuje
koliko je težak zločin biv-ših
upravljača Jugoslavije koji
su na tako vidan način upropa-štavali
našu zemlju prodavaju-ći
narodna bogatstva u bescje-nje
tudjinu
ZANATSTVO JE POTRERNO
I KORISNO
U našem petogodišnjem pla-nu
vodjeno je računa ne samo o
svim granama proizvodnje in-dustrije
nego i o zanatstvu i se-ljaštvu
Kod našeg zanatstva
postojala je bojazan da će se
ono likvidirati Petogodišnjim
planom i pojačanom industrijal-izacijom
Ta bojazan je suvišna
Ako mi do sada nismo mogli za-natstvu
posvetiti potrebnu paž-nju
snabdjevati ga sa dovolj-nom
količinom sirovina i alata
razlog je bio taj što nismo mo-gli
ne što nismo htjeli Trebalo
je sa najvećom brzinom obnav-ljati
razorenu industriju i istu
snabdjevati sa potrebnim sirovi-nama
kojih je kod nas Još Hvjek
suviše malo Trebalo je na brzu
ruku snabdjeti ne stanovniš
tvo grada i sela najnužnijim ta-dtftrij- kim
proizvodima od širo-ke
ptrebe itd Ali neću ospora-vati
da nije kod mnogih naMii
(Prene na strani 4)
DOBITI
RIJEČ PRED OVIM
Nevv York 5 Maja — I'itanj"
Palestine dolazi na
Nacija
Država
Britanije i Saveza stvo-rili
su sporazum da i
naroda izne-se
svoj problem i opiše situaciju u
Palestini
Medjutim vodeće savezničke
zemlje su još uvjek na
tome što i gdje će se dozvoliti go-voriti
Židova
Države stoje kod toga da
jedan od odbora Naci-ja
sasluša židovskog
naroda Politički odbor kojem j-n- a
čelu Mike Pear-so- n
odbio jo saslušati
židnvske agencije koji trebaju
službenu govoriti o Palestini
U
I ' n'o i Maja -- - Zanatsko
ki pokret u Kanadi se ne sla- -
fede-- i
i ih lade O tome je jasno i ot- -
i mio govoreno na sjednici Dis-in- i'
Lahor Councila u Toronto
tdh' je rečeno da se vlada nije
mi li ni sa
i Is Euro- -
se da je
laia odlučila jeftinu
rutnu snagu
i time još više sniziti
uslove života
radnika "To će biti ropski rad ko-ji
će nas siliti na dulje radne sato-ve
teže uslove rada i nižu nadnicu"
— rekao je unijski
William Dennet Svi
radnika se slažu da
za takav sistem rada nema mjesta
u Kanadi
Nu kad je već vlada odlučila bez
pitanja i naroda
iz Europe hiljade lica 7ii u po
Rim 5 Maja — Šest
radnika prošle subote
je posao i stupilo u pro-testne
protiv zločin-stva
bandita koji su na
Prvi Maja u Siciliji otvorili vatru
na mirne i ubili ne-koliko
osoba
Štrajk se snažno osjetio p svim
će
15 CENTI PO SATU
Toronto 6 Maja — Vodstvo
United U'orkers unije
će sa kratko vrijeme izaći pred
uprave triju velikih
— Forda General Mo-tors
i — i tražiti poviši-cu
nadnice od 15 centi po satu
Povišica od 15 centi tražHi će se
radi toga što je nadnica sa toliko
snižena stalnim i sve većim
cijena Takvu sa ne-davno
dobili radnici
kod istih u
Vodstvo
unije u Kanadi ć 3&R-tje- v
sa u ime 25000 auto
radnika
Ista unija će
u ime 6000 radnika kod Massey
Harri u Torontu i
će se roditi na osnovu
ugovora od prošle godine po kojem
je ostalo otvoreno da se pitanje
prema povišici
cijena na odjeći i živežnim
JE GLAVNI
REDoSLOV BLAGOSTANJA NARODA JUGOSLAVIJE
Pet-Godišrij-eg
Pitanje Palestine dolazi
pred Ujedinjene Nacije
PREDSTAVNICI ŽIDOVSKOG NARODA TREBAJU
ZASJEDANJEM
zasjedanje Or-ganizacije
Ujedinjenih
Predstavnici Sjedinjenih
Sovjetskog
predhodni
delegacija židovskog
podvojene
predstavnicima Sje-dinjene
Ujedinjenih
predstavnike
Kanadijanac
prodstavn"-k- e
KANADI NE TREBA FAŠISTIČKIH IZBJEGLICA --
STANOVIŠTE ZANATSKO UNIJSKOG POKRETA
migracijonom politikom
savjetovati radnicima
dopremanju emigracije
Općenito zaključuje
dopremiti
kanadskim poslodav-cima
eko-nomske
kanadskih
predstavnik
predstavnici
organiziranih
odobrenja dopre-miti
Savez pred-lo- g
Poljske koji ide za tim da Ž-idovi
iznesu svoj ne pred
odbore nego pred samo
Nacija Velika
nije još do sada zauzela
već čeka na to
što će se polučiti sa
Država Britanci kažu
da će njima biti po volji ako se
nadje za razgo-vor
sa u pogledu Pales-tine
Sve tri vodeće
zemlje se slažu i na tome da Ž-idovska
govori službeno u
ime Židova se da će vode-će
zemlje dozvoliti i
Odbora za
i drugim
i7:ići pred Na-dje
i govoriti o pr --
blemu
sli ije u taimj District
Labor Couneil smatra da so vladi
treba sa dvim glavnim
zanatsko ko-ji
više ed 700001)
radnika Prije nego se
otvori put novoj treba
uzeti u obzir prilike upo-slen
ja stanova i nadnica a što jo
još treba znati koga će
se u Kanadu Medju
licima u Europi koje se
— rekao je
iz šivačke
Sam LaPedes ima faši-sta
i fašizmu ljudi
Takvih ljudi neće narod
primiti u svoju sredinu jer su
štetni i opasni po
U ostalom zanatsko unijski po-kret
se ne protivi novoj
ali traži da se radi planski i u
skladu sa i
gledom na
Italije naročito na sje-veru
gdje su radnici u velikim ma-sama
i
ovaj zločin Odjek ovog
se i u
gdje su rarodni
tratili da se sve
mjere za i
zločinaca i strogo sabrani
se
u usudila braniti ovu
podlost pa je došlo do nekoliko
oštrih
se da je
ovo bio najjači i
štrajk radnika od kada
je u Italiji izbačena dik
tatura Radnici su u svim
veliku snagu i raspo
loženje za potpuno iskorjenja vanje
bandi u Italiji Negdje
su trajale do kasno
u noći
SE NE SLU2I
—
Moskva 5 Maja — Službeni or-gan
vlade kri-tizira
nedavni govor
tajnika i kaže
da se Marshall ne služi faktima u
prošle
poslova u Mo-skvi
nastupi u Mosk-vi
— kale — bili su cesto
po maloj grupiei
i on sada traži
sa to u krivom
i pred
loga
ŠEST MILIJUNA RADNIKA PROTESTIRALO
U ITALIJI
FAŠISTIČKOG ZLOČINA U
milijuna
talijanskih
napustilo
demonstracije
fašističkih
demonstrante
Automobilski radnici
tražiti povišicu
Automobil
automobilskih
korporacija
Chrvslera
povišicu
automobilski
kompanija Sjedinjenim
Državama automobilsko
nastaviti
povišicu
mobilskih
posebno pregovara-ti
Brantfordu
povišice raspravlja
namir-nicama
Sovjetski podupire
problem
zasjedanje
Ujedinjenih Brita-nij- a
odre-djeno- g
stanovišta
predlogoin
Sjedinjenih
"legalna" podloga
Židovima
savezničke
agencija
Očekuje
predstavnici-ma
Židovskog Nacional-no
Oslobodjenje organi-zacijama
Ujifiinjene
palestinskom
industriji
savjetovati
unijskim središtima
predstavljaju or-ganiziranih
emigraciji
današnje
najvažnije
dopremiti ra-seljenim
namjerava
predstavnik industrije
otvorenih
nastrojenih
kanadski
kanadske demo-kratske
institucije
emigraciji
ovdašnjim
pomaganje ant-fašist- i-gradovima
demonstrirali osudjivali
dogadjaja
pronijeo talijanski parlam-ent
demokratski
poslanici poduzmu
potrebne hvatanje kaž-njavanje
fašističke aktivnosti Reakcija
parlamentu
Općenito predpostavlja
najmasovniji
talijanskih
fašistićka
gradovi-ma
'pokazali
fašistićkih
demonstracije
MARSHALL
FAKTIMA -- EVESTIJA"
sovjetske Izvestija
američkog dr-žavnog
Marshalla
objašnjavanju konferencije
ministara vanjskih
Marshallovi
Izvestija
dirigirani
opravdanja
prikazivanju sov-jetske
delegacije sovjetskih
PSOTIV SICILIJI
skaka-njem
Pregovori
dopremiti
prilikama
mono-polista