Novosti, April 22, 1948

              Četvrtak 22 aprila 1948 NOVOSTI STRANA 3 Otpuštanjem s posla urudnjcimaY0om Radnik" vratila se u domovinu grupa šH
se spriječiti daljnje i namjerava
organiziranje radnika od 304 iseljenika iz Novog Zelanda i Australije
Geraldton Ont — U ponedjeljak
12 aprila odpočelo je masovno ot-jušta- nje rudarskih radnika u Ge-raldto- nu
MacLeod Cockshutt Co
tpustila je preko CO radnika a
stanoviti broj otpustila je i Hard
I'ock kompanija Postoji bojazan
da c"e 1 Little Long Lae naskoro
otpustiti veliki broj svojih radni-ka
Ovakvim iznenadnim otpušta-njem
sa posla iz ovdašnjih rudnika
svatko se u čudu pita Sto je to i
Povodom tjedna borbe
protiv tuberkuloze
Napori nafte narodne vlasti u
Jugoslaviji očituju se ne samo na
rbnovl zemlje većoj primjeni teh-nike
podizanju životnog standar-da
kulturno prosvjetnom radu već
i rp poboljšanju zdravstvenih pri-lika
i zdravlju našeg naroda te je
n 1n ru valnih fnJaVn IV I "-- e Kau TO
tog'odilnjcg plana Jedna odgovaraju: onda su
rasprostranjenijih bolesti jest tu
berkuloza
Prema statističkim podacima
stara Jugoslavija po broju obo-ljelih
od tuberkuloze stajala na pr-vom
mjestu medju europskim drža-vama
Visoki broj bolesnika Jann
nam govori o bezdušnoj eksploata-ciji
niskom životnom te
o nepristupačno skupom liječenju
i o slaboj brizi tadašnjih vlasti sa
zdravstveno stanje naroda
Poslije sloma stare Jugoslavije
sadojli su teški dani rata okupa-cije
a kao stalni pratioci takvih
stanja slaba prehrana r tdrav i
nehigijenski život To ve znat-no
utjecalo na zdravstveno stanje
naroda Jasno je koliko to koči raz-vitak
rada na svim poljima Naša
vlast ulaže sve napore da bi spri-ječila
daljnje Sirenje a i
broj bolesnika pa će se 1 do 8
travnja u cijeloj NR Hrvatskoj
održati tjedan borbe protiv tuber-kuloze
Prema uputama Centralnog od-bora
križa Jugoslavije
imaju se osnovati sekcije za borbu
protiv tuberkuloze pri kotarskim i
gradskim odborima križa
od kojih u negdje već
a u nekim kotarima se nalaze u
toku formiranja
Svrha tih sekcija j da svim si-lama
priječe sirenje tuberkulose
a a njihovom radu već itradjen
plan U cilju izvršavanja plana
sekcija će se povezati a antitubet-kuletni- m
dispanzerima te organi-zirati
u grenkđnm mogućnosti
pomoć bolesnicima i njihovim fa-milija
ma
Prva veea akcija bit će tjeđen
od 1 do 8 travnja Tjedan će sapo-M- i
sa prodajom znacaka sakup-ljanjem
debrovoljnih doprinosa
dijeljenjem j
prupagaRunoK materijala nros
tjedan bit će od rtane priredbe
akademije čitanje i predavanje te
prikazivanja filmova o tuberkulo-zi
lVedavačl će na svojim preda-vanjima
prikazati kakvim sred-stvima
i na koji način možemo
spriječavatl Sirenje a i liječiti tu- -
S ri tt i- - z
SIME BALEN:
(2)
Prema službenim
od 1940 u Americi tehnički
zemlji gdje već 80 godina nije
puška opalila — dvije trećine
crnačkih stanova nema
a 50 posto nema elektrik To
su prosječni za čajem
teritoriju SAD jugu je jo4
gore: tamo 70 posto crnačkih
stanova nema ni vode ni elek-trike
I tako je na jugu Jimcrovru
zakon o a na sje-veru
Jimcrovru "javno
stvorilo ta crnačka geta
— kopije
geta U njima se u
stanovima bez svi-jetla
zraka gule milijuni
Kako daleko ide ovo izolira-nje
Crnaca pokazuje sruoaj
grada Balrimora V tom
gradu
20 posto
— no oni imaju sve-ga
2 posto stanbenih prostori-ja
u gradu Slično ie u dru-gim
Prema pror'e- -
kakve su to namjere vlasnika rud-nika?
Da bi stvar kako
njima pogoduje vlasnici rudnika
su se go-voreći
da radnike otpuštaju zato
ito navodno neće da brzo rade
Svijesni radnici eu odmah znali da
je ovo samo bacanje prašine u oči
ali jedan dio radnika je ovu lai
kompanije primio za gotov groš i
počeo tako tumačiti Kada bi bilo
kako tumače kompanije onda nebi
otpustile G4 radnika već jednog ili
berkulozu Istaknut će da ju je
lakše spriječiti nego liječiti ugu-šiti
bolest u začetku a ne baviti se
njom kad je ona već zahvatila Ma-ha
Većina naiih bolesnika na pita- -
vrln osjetili bolesni!
od naj kad potražili
je
standardu
je
smanjila
od
Crvenog
Crvenog
formirane
je
podaci
Na
prikazali
poslužili
HlTb tljtniimu jci hipu tuugit uw- -
ie raditi Zato će se
ovog Tjedna borbe protiv tuberku-loze
poticati ljude da koriste mo-gućnosti
da idu češće na
preglede kako bi re mogl
u začetku bolest ugulitl
Da bi se borba protiv tuberkulo-ze
Ito više na selu
u toku Tjedna biti će upućen po
naiim selima duž željezničke pru-ge
vagon Crvena križa a
materijalom
Svi sakupljeni prihod na ovim
priredbama i si ići
će u korist fonda Crvenog križa za
borbu protiv tuberkuloze
Sve će to pored ostalih napora
naše narodne vlasti na ovom polju
pridonijeti da se podigne zdrav-stveno
stanje i naj
širih narodnih slojeva
Zato pomoć i punu podršku svim
sekcijama pri
odborima Crvenog križa treba da
pruže organizacije Narodnog fron-ta
Narodne omladine AFŽ-- a i sv
ostale masovne organizacije Vi
zajedničko zalaganje prvenstveno
organizacija Crvenog krila zatim
svih ostalih organizacija i ustano-va
moći će se postići zadovoljava'
jući uspjesi u akcijama likvidira
nja" tuberkuloze iz naše sredine
PITANJA
RADNIKA
Za rudare Dombasa l'odmoskov
lja Kusnjeckog i drugih ugljen h
bazena u zemlji podiže se 14000
zasebnih prizemnih zgrado Gotov:
setrade zajedno sa parcelatna zerr
Ije od 1000 do 1 J00 četvornih me
tara daju se radnicima pod " roi
to povoljnim uslovi ma Država da-je
radnicima sajmove sa kupovinu
Ijepljenjem parola j kućnih potreba
vode
Crnci
Zasebne
radničke kuće podižu isto tako
poduzeća sa fabrike
mašina željeznica i druge grane
narodne privrede Ukupna stambe-na
površina zgrada podignutih u
prostoj godini iznosi 4000000 ku-bičnih
metara
KROZ AMERIKU
Jimcrovv — surovi zakon bespravlja i linča
podacima
—
najrazvijenijoj kapitaHaHčkoj
sagregaciji
mišlje-nje"
srednjevjekovnih je-vrejs- kih
pretrpanim
i ame-ričkih
državljana
mili-junskom
predstav-ljaju
cjelokupnog sta-novništva
i
gradovima
izmišljotinom
propagandom
rontge-noloik- e
popularizirala
propa-gandnim
predavanjima
prosvjećivanje
antl-tuberkulozn- im
RJEŠAVANJE STAMBENOG
SOVJETSKIH
I
metalurgiju
ni New vorlke lige preko 90
posto crnačkih slonova ne od-govara
uopće potrebama sta-nara
Zbog ovakvih stanbenih us-lova
i slabije ishrane smrtnost
kod Crnaca je za 71 posto veća
nego kod bijelaca Prema Do
dacima iz 1940 godine Crnac
prosječno umire 10 godina pri-je
nego bijelac a crnačka ie-n- a čak i 12 godina Smrtnost
medju novorodjenčadima kod
Crnaca je za 64 posto veća ne-go
kod bijelaca
Jimcrovru vlada i na područ-ju
kulturno-prosvjetno- a života
Amerike Američki vladajući
krugovi koče pristup crnačkih
masa nauci i kulturi Oni neće
da se Crnci difu prosvjetno jer
j laMe vladati neukim naro-dom
Kakva se diskriminacija
sprovodi na tom polju najoči-tije
govore brojke u školama
Dakako da i tu predvodi jug
"Labor Fakts Book" broj 8 do-nosi
podatke o rashodima za
žkole Iz istih podataka se vida da ie školske gedine 1943-4- 4
najviše nekoliko i time bi bilo za-vršeno
"ljenčarenje" na poslu Ali
to nije istino Iza kompanijskih iz-java
krije se njihov trik Nastoja-ti
ću da ovo pitanje objasnim i po-stavim
na pravo mjesto tako da
radnici dotnaju što vlasnici rudni-ka
namjeravaju učiniti
Primjetili smo u nekoliko pos-Ijedn- ih
tjedana kako vlasnici zlat-nih
poduzeća uz pomoć vlasti na-stoje
razbiti zanatsko-unijs- ki pok-ret
u Kanadi Hapšenje Reid Ro-binso- na
dobro poznatog vodju or-ganiziranih
radnika sa namjerom
da ga se protiv volje unijskog član-stva
deportira u SDA jasno o to-me
govori Ovo bi trebali svi rad-nici
da vide i da organizirano od
govore na ove kompanijske plano
ve za razbijanje zanatsko unijskog
pokreta u ovoj zemlji Kompanije
ne otpuštaju sa posla radi toboi-njj- f
"ljenčarenja'' Jer radnici ra-de
koliko najviše mogu nego radi
razbijanja i epriječavanja daljnjeg
organiziranja unije
Napad reakcije na prava i slo-boštine
kanadskih radnika ima i je-dan
drugi cilj Našem narodu je
poznato da vlasnici razne industri
je uz blagoslov vlade dopremaju
hiljade izbjeglica iz Europe u ovu
zemlju Poznato je i to da su rudar
ske kompanije takodjer u spora-zumu
sa vlastima odredile plaću
tim novim radnicima na $620 po
danu To znači $203 centi manje
u usporedbi sa današnjom nadni-com
koju rudari u sjevernom On-tar- iu
imaju Sve Je to upereno pro-tiv
organiziranih radnika i onog
ito su postigli tokom oštrih borbi
Priče o 'ljenčarenju" su uvreda ko
ja ireoa poouaui ogorčenje kou
svakog poštenog radnika
Rudari moraju u cijelosti shva-titi
ovu taktiku zlatnih baruna i
odgovoriti još većim organizira-njem
unije
Dopinnik
Antontrade
godini Narodne
prije
2&3674 naMavlti
država na:
djaka-bijelac- a djuka-crnc- a
Alabama $7020 $2363
Missiiudppi 7163 1196
Gcorgia
(god 1911-43- ) 831 S 278S
Juina
Carolina 90 33
LouUiana 12132
Arkansa 6103 23181
Florida 9396 4741
Ne Doatoii dutkriminociia sa
mo u tretiranju djaka Isto je s
učiteljima Učitelj-Crna- c je re-dovito
daleko slabije Dlacen od
bijelca
Sa školskim zaradama a—&
gore Bijele ikole su obično
moderne liiece čiste hiaiien- - ske zarade s vrtovima zeleni
lom i igralištima "Crne" Ikole
su bijedne zapuštene mračne
prijave kuće Vrlo često su
obične drvenjare Cmačko di-jete
treba prema mišljenju
američkih kulturnih poUtičdra
da od mladosti osaeti
da je on niie stvorenje ne
ma i ne može imati ista Drava
život imaju bi-jeli
vršnjaci Kako stoii sa cr
načkim školama vidi po- -
za državu Mississippi
gdie 40 Dosto crnačkih "škola"
uopće nema svojih ne
go djaa uče po iznajmljenim
kućama Alcdxrmi je
još gore Tamo taj postotak
popvo na SS I
Ni "liberalnom" i
zapadu nije mnogo bolje Cm-- a
irna'-- j svo-- e posebne
BRODOM SU TAKODJER STIGLA I 64 ALBANSKA BUGAR
SKA I ĆEHOSLOVAĆEA ISELJENIKA
Split 3 aprila — Jučer paro- - potrebni više nego ikada On je po-brod- om "Radnik" stigla u domovi- - zvao iseljenike da s pridruže radu
nu druga grupa iseljenika iz Aus-- [ na obnovi zemlje i da se uvrste u
trallje 1 grupa od 113 iseljenika iz radničke organizacije Jedinstvene
Novog Zelanda I ovog puta prire- -' sindikate Jugoslavije i organizaci-dje- n srdačan doček našoj braći je Fronta kako što prije njihov
koja se vraćaju u svoju slobodnu rad imao puni efekat
domovinu Masa trudbenika iz Spli
ta i okoline koji su već u rane po
podnevne sate pocen da dolaze u
splitsku luku prekrili m oko 16 sa- - f0"™ ° iivotui ise--
tl prilaze pristaništa splitske
obale Na lukobranu na kome
podignuta tribina ukradena jugo-slavenskom
i hrvatskom nacional-nom
zastavom slikom maršala Ti-ta
i parolom "Sretan vam povra-tak
u slobodnu domovinu" stajali
su pioniri djaci splitekih škola i
mnogobrojna rodbina iseljenika
Sa parobroda zasta-vicama
i velikom parolom na ko-mandnom
mostu: "Tebi radosno
hrlimo domovino mila jer tebe ne
može zamijeniti tudjina" zamaha-l- o
je stotinu ruku Dugo se razlije-gal- o
oduševljeno klicanje maršalu
Titu Komunističkoj partiji Na-rodnom
frontu i novoj Jugoslaviji
pristajao zbor po-- ko-- Narodnoj Republici Sr
vratnika otpjevao je himnu "Hej
Slaveni" Muzika Doma Jugosla-venske
ratne mornarice intonirala
borbene partizanske pjesme
Iseljenike je prvi pozdravio
predsjednik Gradskog narodnog
odbora Splita Ivo Rajić
U ime vlade Narodne Republike
Hrvatske iseljenike je pozdravio
ministar rada Narodne Republike
Hrvatske Alojz Valečić koji Je na-glasio
da ne samo ito su stvoreni
uslovi za bolji rad i uposlenje svih
trudbenika u zemlji već su nam 1
napori svih naših iseljenika koji
da pomognu našu izgradnju I
dobrovoljnom
bio zadatak Fronte
zaTršili
uMrdili Hadom
godinu
aataka
sjeveru
u getima One redo-vito
daleko nego
I njihovi učitelji
daleko slabije plaćeni od bi-jelih
učitelja
Istina sjeveru zapadu
zakon zabranjuje Crncima
da svršene pučke škole
idu u gimnazije ili sveučili
šta Ali prije u višu
trebaju da pološe ispite
Većinom propada-ju
i tako lm praktički one-mogućuje
školovanje
Kako tako i
svim ostalim poljima
no-jjrosvje'n- og života
raznih ko-či
razvoj da na-prijed
pri tome sva
usta trubi kako nespo-sobni
neinteligentni lijeni i
Kada Crnac ipak svih
tih i nepisanih Jimcro-vru
zakona prodre onda mu
odozgora stvoreno "Javno mH-ljenj- e" ometa uspjeh ne sva-kom
koraku Hazel Scott jed-na
od najboljih pijcjnistkinia
Amerike Osim toga že-na
narodnog poslanika PaueJa
izabranog u Harlemu Zimi
1946 Soctt priredila j
koncert Jugu rgo u
glavnom — u Wa-shingto- nu Ho nije mo-gla
Onemogućilo joj fe
"javno mišljenje" — odnosno
pro - rasistička organizacija
američke revolucije"
U ime iseljenika na se
zahvalio Ante Marinović koji
ndumKh
ukrašenog
prelata
ispitima
Ijenika dok su bili u o nji
novim stradanjima i naporima
pomognu našim narodima
U ovoj iseljenika došla su
304 Jugoslavena i stra
naca Albanaca i
ceha Iseljenici iz Albanije i Crne
Gore nastavili su put svojim kuća-ma
još iz Komita gdje parobro-du
"Radnik" došao u susret paro-brod
naie obalske plovidbe "Var-dar"
na koji su se iseljenici prekr-cali
i za Dubrovnik oda-kle
nastaviti put
Iseljenici su se još na brodu or-ganizirali
za na rad Tako
njih izrazilo želju ee za
posle u Narodnoj Republici II t--
Dok brod
bi ji 3 u Crnoj Gori 1 1 u Sloveniji
toga omladinaca i omla-din- ki
prijavilo se za odlazak
razne omladinske akcije
ukrcavanja naših iselje-nika
u Oklandu na brod vlada No-ve
Zelandij izdala za
iznošenje mašina materijala robo
i hrane koje su privatno vlasni-štvo
iseljenika Sindikalna organi-zacija
Oklanda zatražila' vla-de
da se ukine ta s napo-menom
u protivnom slučaju
radnici grada stupiti u štrajk Za-hvaljujući
radnih i
napredne štampe u Oklandu vlada
povukla i dozvolila slo-bodan
izvoz robe U australskim
Frontovri II Rajona na radu na izgradnji "Bratstva i jedin-stva"
Kad na Autotradi u prošloj najveći grada Zagreba i
fronto ci su svoje zadaće roka I radu je učestvovalo SSjOSj frontoraca koji su dali
radnih sati i time državi 33 milijuna dinara na Autostradi će se i u
ovo]
trošila
4023
učitelja
te
to
nairaniie
da
na koja njegovi
se iz
zgrada
U državi
se
na
skelo
je
je bi
Bve
je
je
dolaze
svojim su
lošije
bijelih djaka
su
na i
ne
nakon
na
školu
na
se
je sa školama je
na kuhur- -
Crncima
se na stotine načina
Crncima se ne
A se na
su oni
glupi
pored
pisanih
je
ona je
Hazei
ne na
gradu SAD
koncert
održati
"Kćeri
dočeku
je
tudjinl
da
grupi
ukupno 04
većinom Dugara
je
produžili
će
odlazak
je 49 da
rva
Je 24
20
na
Prilikom
je zabranu
je od
zabrana
da će
držanju masa
je zabranu
grada Zagreba
je
škole
Pored
Ili drugi slučaj Paula Rob-son- a
Robeon je najpopularniji
pjevač Amerike Nastupao je
s velikim uspjehom u mnogim
zemljama izvan Amerike i svu
gdje je pobrao zaduženu sla-vu
U Sovjetskom Savezu Je do-živio
ogromna priznanja Ame-ričke
ga mase neobično vole
Osobito radništvo Paul Rob- -
son često zalazi medju rodniko
za vrijeme štrajkova — pjeva
im i pjesmom ih bodri u bor
bi Neosporni talent mu prizna-ju
svi I oni koji ne vole Crnce
cijene ga kao pjevača i dolaze
na njegove priredbe Pa i ovaj
veliki općepriznati umjetnik u
svojoj rodjenoj zemlji — Ame-rici
vrlo često ne znaše da na-stupi
samo zato što je — Cr- -
Za vrijeme mog boravka u
Americi Hobeoou su onemogu-6f- i
nastup u Pioriji i Albani
Piori)a z#e duboki Jug Piorija
se nalazi na sjeveru u "liberal-noj"
državi Ilinois Albani je
gkzvtd grad države Nevr York
Sudbina ovih velikih umjet-nika
prati i sve crnačke umjet
nike književnike i ostale kul-turne
rcjdnike Crnce
I tako u Americi susrećete
Jimcrovru na svakom koraku U i stotine raznih farznL Na stotine
raznih praksa j
lo -- 3'strašni a od nih je —
lukama Sidneyu i Frimandlu mjes-ne
vlasti nisu dozvolile iseljenicima
da ponosu njihovo pokretno vlas-ništvo
Sto više već utovarenu ro-bu
skidali su sa broda
Ispraćaj iseljenika iz sviju luka
Novog Zelanda i Australije bio je
vrlo srdačan i radne mase priredile
Bratski Savezi u Kirkland
Lake-- u se ujedinili
Kirkland Ont — Kod nas koncem idućega mjeseca Sva-s- e
već dulje vremena postavljalo [ ki tajnik ima da vodi brigu o čte- -
pitanje spajanja bratskih Saveza
u Jednu jugoslavensku organizaci
ju što je sada učinjeno Na 4 apri-la
održao se zajednički eastanaic
Saveza Kanadskih Hrvata Savez
Kanadskih Srba i Zveza Kanad
skih Slovencev i lokalnog Vijeća
KJS
Najprijo Je pročitano pismo od
Glavnog ureda tajništva u kojem
su dato uputo o načinu reorgani-zacijo
našeg pokreta Po istomo
povela so široka diskusija kako Sto
bolje provesti jedinstvo i kako do
konvencije proširiti našu zajedni-čku
organizaciju Nakon širokog
pretresan Ja došli smo do zaključka
da se bira odbor od tajnika triju
Saveza i lokalnog Vijeća Ovaj od-bor
voditi će eve poslove organiza-cije
do konvencije koja so ima odr- -
Sovjetski delegat predlaže Jugoslavija sudje-luje
u pregovorima za mirovni ugovor sa Austrijom
London 13 — na odredje- -
ko-- 1 nih uslova Ju mol
misiji Ministara vanjskih poslova
priprema mirovni ugovor sa
Austrijom predložio Jo na raspra-vu
pitanje buduće austrijske granl- -
cc
U toga Koktomov ističe da
" zamjenici ministara saslušaju
predstavnike Jugoslavije o zahtje-vima
ove zemljo odnoseći so ni
Slovensku Korušku i Izložio mišlje-nje
da bi Jugoslavija trebala su-djelovati
u raspravi o mirovnom
ugovoru i razgraničenju Austri-J=- m
Stanovište Sjedinjenih Država
Rrltanlje i Francuske po pi-tanju
je da bi buduće austrijske
granico trebalo ostati na lini-ji
kako su bile prije priključenja
Njemačkoj O predlogu sovjetskog
delegata da se sasluša Jugoslavi-ja
govorio je američki predstav-nik
i izjavio da se slaže raspravom
o granicama Austrije ali
odbija predlog da Jugoslavija ietu-p- i
pred komisiju On kaže da Ju-goslavenska
vlada podnijeti
svojo zahtjeve pismeno i to ako
ima dodati nove stvari o zahtjevi-ma
koji su od ranije komisiji poz-nati
Američki predlog Je odbijen po
sovjetskom predstavniku Koktomo-v- u
Koktomov Je rekao da
"američki predlog kao dik-tat
Jednoj savezničkoj nezavisnoj
Linč nije nešto posebnog ne
što odvojenog od Jimcrovra
Ne linč je samo njegova najvi-ša
forma — njegova krajnja
manifestacija Istina manifesta-cija
brutalna i ubojnička pa
1 ipak samo vrlo logična i kon-- [
zekventna manifestacija
crowu
! Američki vladajući krugovi
l prikazuju linč kao sopstveni
akt "bijele mase" i kad govore
o jezuitski prevrću oči-ma
zgražaju se i osudjuju ga
Medjutim linč nije nikakav
spontani ili slučajni dogadjaj
se ljudi od malih nogu
kroz škole crkve po
rodicu štampu i knjige odgaja
danim govore
treba mnogo samo
povod takvih povoda mo
že naći uvijek Naprosto re-cimo
inscenira "kradja" koju
je tobože neki Crnac počinio
Ili izmisli napad Crnca na
bijelu ženu Ovakvim vijestima
elektrizuj javno mišljenje
Specijalne organizacije kao
Ku-Kluks-Kl- an Noćni jahač
Kotumbtjanci i njima slične
uhvate Crnca i javno ga vješa
ju
Ovakva javna ubijanja -- Crnaca
organiziraju od vre-mena
do vremena da Crn-cima
utjera strah kosti se
pomire svojim
položajem da odbace sve
su oduševljene manifestacije iselje-nicima
i novoj Jugoslaviji
Iseljenici Albanci donose
albanskih iseljenika iz Australi-je
Deograda Osim toga
nose vijenac za grob narodnih he-roja
Ivana Milutinovića i Ire-Lo- !e
Ribara
Lake žati
narini sa članstvom dosadašnjeg
Saveza i obračunava sa nacional-nim
tajnikom u Torontu Zabavni
odbori ostaju na snazi i oni zajed-nički
imaju da vode brigu o svim
priredbama sve do konvencije a
tada će se po novim pravilama iza-brati
nova uprava kao i sve po-trebne
odbore Ne sprečava se ni
jednoj Saveznoj organizaciji sAo
ustreba da posebno radi a
ostale Savezne organizacije treba-ju
u tome da pomažu Zabavnom
odboru dalo se u 'zadatak da prire-di
jednu veliku zabavu prije kon-vencije
kao znak manifestacije je-dinstva
našeg pokreta
Sjednico će se održavati svake
prve nedjelje u mjesecu I to u pro-storijama
Saveza KH na La-b- el
Ave
M Radelja
da
Aprila NikolaJ isill osnovu unaprijed
Koktomov sovjetski delegat u po kojima se
koja
vezi
ovom
onoj
budućim
može
ovaj
izgleda
Jim-- j
sistema
njemu
Kad
klubove
Treba naći
pyjj__
poklo-ne
omladini
nešto
40A
saslušaU"
Sovjetski predstavnik ostaj I
dalje kod toga da Jugoslavija ima
vitalnog interesa u Khpravi o mi-rovnom
ugovoru i budućim grani-cama
sa Austrijom 1 da kao savez-nica
treba Imati riječ pred komi-sijom
Sjednica je završila bez da
(te došlo do sporazuma o pitanju
Jugoslavije ali su se predstavnici
složili da se rasprava nastavi na
drugom zasjedanju
RADOVI POLJOPRIVREDNE
AVIJACIJE SSSR--A
Poljoprivredna avijacija SSSR
otpočela proljetne radove U
Jermeniji Azerbejdianu I aa Krl-m- u
drveće se prska atdJaMn
uljima sa uništavanje iasekata
Sovjetski naueenjaci su pronašli
nov metod sa uništavanje faj—i-c-a
jabučnog moljca Ovo anrftive
uništava poato gusjenica
Uskoro će avijoni otpočeti tJJua-ren- je
njiva i sijanje oaime rali i
pšenice Ovaj meto! prmeanja pro-duktivnosti
irtarica prvi pst je
primjenjen u ttrekta retmjeffcM
prošle godine i dae je o-iiie- ne re-zultate
Prinos lita a povrltaa ko
je se djabre ic zraka prsejsono je
za 40 posto veći nego w fla dju-bren- ih
rukom Ove gedfee će se iz
zraka nadJMiriti 7 puta više ešra-di- v
površine
opasne misli o borbi za svoja
ljudska prava
Kako je linč efikasno i dobro
proračunato sredstvo ugnjeta-vanja
vidio sam u jesen 1$47
u GreenviUeu u Jušnoj Karmi
ni u Duzini grada nadjen je
mrtav šofer bijelac Ni ne ispi-tujući
ko bi mogao biti uboftoa
greenvilieski šoteri uhvatio su
jednog Crnca i linčovan ga
Uhapšeni i predvedeni na
sud Sud ih je pustio na slobo-du
bez ikakve kasne čime je
zakonski opravdao ovo gnjue-n- o
umorstvo Iako je prosto ne-koliko
mjeseci od tog dogodja- -
ja vidio sam za svog boravka
u Grennvilkau strahoviti rtatii- - — — -- — --- — u mržnii na Crnce onda u i tenost medju Crncima Bolan
okolnostima do linča ne u se da i o Uncu i o
A se
se
se
se
se
se
u da
sa ugnjelemm
t
Je
96
su
iu
sudjenju
Kad sam lanjske godine pro-lazio
kroz Georgiju — centor
' Ku-Kluks-Kla- na pripovijedati
su mi o jednom još strašnifesi
linču koji se odigrao u kotaru
Voltotu Jedan bijeli zemljopo-sjednik
napao je Crnkinju Ma)-koh- n
Braneći je njezin muž
Rodjer Malkolm je ranio bije-log
napadača Par dana kas-nije
vraćao se Malko sa svo-jom
ženom i još dvojicom pri
jatelja s rada Na putu ih je
dočekala unčganga i maeakri-rc4- a
svu četvoricu Nitko nije
pozivan na odgovornost Jer
sud ni policija "nisu mogia pro
nači krivca"
(Nastavit će se)
i
l
s
UŽlS