Nase Novine, September 29, 1982

              TORONTO
U nedjelju 5. septembra poslije podne odrzat 6e se
sjednica Penzionerskog kluba u prostorijama St. David's
Anglican Church, Donlands Ave. kod Subway stanice. Dio
sjednice posvetit 6e se nekojim tekucim pitanjima klupskog
zivota i poslije toga bit ce lagan zalogaj sa kavom i бајет.
Predsjednik
a
3?
SOCIJALISTlCKE ZEIV3LJ
Citao sam u "Amerikanskom Sr-bobran- u",
glasilu Srpskog Narod-no- g
Saveza, bratske i potporne
organizacije, koji o svemu viSe pise
nego o poslovima i problemima te
organizacije, kako socijalistidke
zemlje slabo napreduju. Tvrdi se da
su njihovi planovi "svugde obmanu-li"- .
U Rusiji je, kaze "caristifiki rezim
joS 1906. godine obedao da ce
iskoreniti nepismenost do 1930."
(Koliko je carizam u torn pogledu
postigao u iducih deset godina"?)
Kaze se da "Staljinov rezim nije
donio nikakvog poboljSanja" u torn
pogledu.
Cinjenica je da je ogromna ve6ina
stanovnistva caske Rusije bila ne-pisme- na
i da je 26. decembra 1919.
godine objavljen dekret o ukidanju
nepismenosti. S tim se moglo
ozbiljno pofieti tek po svrSetku
gradanskog rata 1922. godine. U
nekim gradovima nepismenost je
potpuno likvidirana joS 1929. godi-ne.
Kako pise 6asopis "Northern
Neighbors" popis stanovnistva je
pokazao da je 1939. godine 95 posto
muskaraca i 83 posto zena znalo
6itati i pisati. Time je bila obuhvade-n- a
ne samo Rusija ve6 i zemlje koje
ranije nisu imale ni alfabet.
Zasto nam urednici "AS" ne kazu
on
It seems but yesterday that my wife and I
were in Yugoslavia when President Tito
died. Talk to any person, turn on any
television station, the theme was "Jedin-stvo- "
and "Jugoslavijo". We visited Croatia,
Bosna-Hercegovin- a, Serbia and Monteneg-ro;
from Pula to Beograd one saw banners in
the streets and placards on business
windows pledging "Mi se kunemo". It took
us five hours in line on a misty morning to
be able to pay our respects to Tito, the very
embodiment of modern Yugoslavia.
Now I am beweldered by the articles in
"NN" by "prominent" individuals engaging
in "polemics" on Yugoslavia! Just what is
going on? Not that I am opposed to
polemics as such, but polemics are as a rule
arguments and discussions on how to solve
a certain problem. Just what is the problem?
Did the "polemics" arise our of a problem or
are some who are involved in the polemics
trying to create a problem? If so, why? Is the
definition and concept of Yugoslavia the
only problem facing the people of Yugosla-via
at this late date? I dare say that some
discission is in order to find ways and
means for Yugoslavia to ride our the
economic storm With a minimum of
problems.
I realize that some of "these people are
learned men with impressive titles and I'm
working stiff (ritired), but I never
learned to stay in my "place". In my lifelong
struggle against the exploitive capitalist
system, I've always had a theory to guide me
in my struggles, and that's why I got a jolt in
reading TITO — MAN OF THOUGHT AND
kako je to pitanje "rjeSavano" u
kraljevskoj Jugoslaviji, pa i u samoj
Americi, koja danas ima 23 milijuna
ljudi koji ne znaju citati i pisati, a 30
milijuna "pismenih" ne moze da
napise pismo.
Urednici "AS" piSu da su socija-listiCk- e
zemlje "siromaSne" i "zaos-tale- ".
Istina je, medutim, da ti
narodi danas zive bolje nego ikada,
a zivjeli bi joS bolje kad ne bi morali
da dio svojih napora uprezu za
obranu, jer im americki imperijali-za- m
prijeti novim ratom. A koliko
Sovjetski Savez pomaze slabije raz-vije- ne
zemlje, posebno one koie su
pod stalnim pritiskom (pa i ratom)
imperijalizma i reakcije, kao Sto su
Vijetnam i Kuba, a da druge i ne
spominjemo. Reagan ne dozvoljava
da se izgradi plinovod iz SSSR-- a u
Zapadnu Evropu. Ali on ce biti
izgraden. To je veliko djelo!
ZaSto "AS" ne piSe o siromaStvu i
patnji nezaposlenih radnih ljudi u
Sjed. Drzavama i ostalim kapitalis-ti6ki- m
zemljama? ZaSto ne govori o
nezaposlenosti i inflaciji i drugim
problemima koji suocavaju te
narode?
Socijalizam je bududnost — volje-l- i
to urednici "AS" ili ne.
K. S.
"Polemics" Yugoslavia
HUMANITY (NN, May 26) by Dr. Jovan
Oordevic. This article meant to commemora-te
Tito's 90th birthday starts oru, "Tito held
a Marxist view of the world, but his
relationship to Marxism was unconventio-nal,
free of all given pattern". What is this
titled man of science saying? That was a
Marxist who didn't apply the essence of
Marxism in the day to day struggles? Does
he mean that Tito pretended to be one thing
but was actually something else? That's
slander In my book. Further, the good
professor states, "By constantly uncovering
fresh perspective, he (Tito) was, in fact,
conscious that theory does not contain the
"keys to all doors". If not theory (knowled-ge)
then what does open doors? He does not
say certain theory, but theory per se. And
this is a person who is an "eminent politics
and law theoretician". This definition is
what the "NN" gave him. Are articles such
as this one going to help to bring about a
clearer understanding of Marxist theory, a
theory that sums up the total experience and
struggles of humanity, analyzes them,
draws certain lessons and conclusions to be
applied in any current struggles thereby
adding to and enriching theory, the sharpest
weapon of the working class?
What disturbs me is that articles such as
this one and the polemic articles tend to
disorient the people and open the way for
hostile elements to further confuse them in
an effort to destablize the country. It
certainly does not unite them.
Mark Haller
Bellflower, Cal.
i г?Л.
August 18, 1982, NASE NOVINE -- 5
бТА VI MBSLITE 0
66
Na 23. oktobra odrzat ce se konferencija "Nasih novina"...
Vazno je da razmjenimo misljenja o listu kakavje sada i kako
da se poboljsa.
Ovdje donosimo dva dopisa na tu temu. Jedan ditaoc kaze
da je list malen i nema dovoljno originalnog stiva. Drugi
misli da bi bilo dobro donositi i stivo na engleskom jeziku.
Sta vi mislite? Sta predlazete? Pisite...
§©§®@0§Ф
Pokusao sam razgovarati sa poje-dinci- ma
koji Citaju "NaSe novine".
Ljudi su jednostavno nezadovoljni
kvalitetom i sadrzajem "NaSih novi-na".
Ovo su ljudi iz mlade generacije
i traze bolji list. Njih ne veze
dugogodiSnje fiitanje lista kao Sto je
slucaj sa starom generacijom. Tu je
danas jugoslavenska Stampa na
svakom koraku i ljudi nemaju potre-b- e da Citaju i "NaSe novine", koje
donose vijesti sa zakaSnjenjem ili
prepisane iz jugoslavenske Stampe.
Nema dovoljno originalnog Stiva.
Jedan pretplatnik je ovako rekao:
Ja bi obnovio pretplatu na "NaSe
Dragi drugovi i drugarice:
Evo da vam se javim. Vidio sam
nedavno M.H. ditaoca "NaSih novi-na"
iz Bell Flower, Kalifornija. On
mi je rekao da bi zelio da "NaSe,
novine" donose bar jednu stranicu
na engleskom jer on malo zna naS
jezik, a njegova supruga joS manje.
Ja mislim da je njegov predlog
dobar. Ima mnogo njih koji su
rodeni u Americi i malo (ili nikako)
ne znaju naS jezik. Mozda bi se
netko od njih pretplatio ako bi "NaSe
novine" donosile Clanke na engles-kom
jeziku.
Vi ste jednom donijeli 6lanak
glavnog predsjednika Slovenske
NE
Svedoci smo veoma teSke privred-n- e
situacije u USA, ali istovremeno
vidimo da i pored jedanaest miliona
nezaposlenih u ovoj zemlji, radnifika
klasa mirno sve to podnaSa, bez
protesta, kao da se sve to nje ni
malo ne ti6e. Ljudi se s pravom
pitaju Sta je to sa ogromnom masom
radnika koji su ostali naulici i mirno
podnose siromaStvo i neimaStinu,
baS niSta ne poduzimaju u svoju
odbranu i za ostvarenje svojih prava
na rad Sto im je i ustavom zagaran-tovan- o.
Jedni kazu da je to rezultat
kompenzacije i da radni6ke
porodice joS nisu osetile bedu i
siromaStvo pa se ne bune i ne
protestuju, dok drugi nadovezuju
eventualne rezervne uStedevine koje
nezaposleni sada po malo grickaju i
cute, pa ce, kada se sve to potroSi,
di6i svoj glas protiv nesposobnih
ekonomista i politickih lidera koji su
doveli zemlju u ovako nezavidnu
situaciju.
Ja smatram da je istina u
Sto je americka radni6ka klasa
standardom,
klasna svest je ove ogromne mase
na veoma niskom stupnju razvije-nost- i.
Radni6ke unije su pod kontro-lo- m
drzave, vode su veoma korumpj- -
rane sa manjim izuzetkom. Kako
objasniti kampanju jedne unije koja
zahteva od svojih Slanova da glasaju
za smanjenje plata pod uslovom da
novine" ako bi zelio da dam dobro-volj- ni
prilog, inaCe nema Sta da
6itam, "NaSe novine" su male i
kasne sa vijestima.
Drugi su podrzali njegove rijefci.
Ja nisam mogao da niSta kazem.
Cinjenica je da je list na 12
stranica mali, da se mnogo prepi-suj- e
iz jugoslavenske Stampe i da su
mnogi 6lanci preduga6ki. Ja mislim
da se mora neSto poduzeti da se list
poboljSa. Kakva korist ako dobijamo
nove citaoce ali ne mozemo da ih
zadrzimo?
Eto, toliko sam imao da kazem o
"NaSim novinama".
S. Bozic
DONOSITI I ENGLESKO §TIVO
Narodne Potporne Jednote Elish-- a
na engleskom. Clanak je bio dobro
napisan. On je za mir u svijetu. Bilo
bi dobro da donosite 6lanke iz
naprednih kanadskih i ameri6kih
novina.
Lijepo je citati kako mladi demon-striraj- u
i traze da se izraelska vojska
povuce iz Lebanona i da Amerika ne
Salje vojsku tamo.
Biti ce mi drago ako ovaj dopis
donesete u "NaSim novinama" da
drugi proditaju i kazu svoje miS-Ijenj- e.
Lj. Vukmanovich
San Gabriel, Cal.
POSLA NEMA, NIKO SE BUN
primanja
6injeni-c- i,
uspavanadosadaSnjim
nece biti otpuSteni, a posle glasa-nj- a
kompanija smanjuje plate a
istovremeno nastavlja sa daljim
odpuStanjem radnika. Znamo da su
svi radnifiki fondovi drastifino sma-njen- i,
predsednik je sasekao fondo-v- e
gde god je mogao, protesta je
bilo malo i slabo od onih koji su
pogodeni ovim akcijama. Danas se
viSe bune ameriSki saveznici koji su
pogodeni Reganovim ekonomskim
merama nego Sto to dine radnicke
unije koje su pozvane da se bore za
punu zaposlenost i za standard
radnidke klase..
Sada je vec oCigledno da su sve
preduzete mere predstavnika Rega-n- a
u cilju zaustavljanja recesije
propale i da se sve viSe govori o
depresiji odnosno o ekonomskoj
krizi velikih razmera. Svima je jasno
da srljamo u teSku propast, ali ne
vidi se da bi neko preduzima neSto
konkretno kako bi se ova situacija
zaustavila. U Kongresu i u drugim
ustanovama koje su zainteresovane
za ekonomiju, vode se u glavnom
akademski razgovori i to viSe lici na
medusobno nadmudrivanje nego na
ozbiljno razmiSljanje o stvarnom
izlasku iz krize.
Dokle ce sve to tako ici, da li 6e se
radnidka klasa trgnuti iz svog dre-me- za
i iza6i na ulice da zatraii
reSenje krize?
D. D. Putnik
(Chicago)