000421 |
Previous | 6 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
6-- NASE NOVINE, August 18, 1982.
(Nastavak)
Mi demo se viSe puta vradati na
Saudi Arabiju jer je ona veoma
uticajna zemlja i medu Arapima a i
ostalom svetu. Raspolozenje Saudi-jac- a
veoma pomno prate u Washing-ton- u
iako 6esto puta ameridki
politi6ari dovode saudijsku monar-hij- u
u bezizlazne situacije. Saudi
Arabija grani6i se sa velikim brojem
arapskih zemalja a sama zauzima
ogroman deo Arapskog poluostrva.
U juznozapadnom uglu Arapskog
poluostrva nalazi se Arapska Repub-lik- a
Jemen koja je poznata i po tome
Sto je jedina arapska zemlja na koju
pada dovoljno ki§e. To je usled
polozaja planinskih masiva koji
dostizu visinu do 3500 metara.
Planinski lanci Jemena sluzili su
kroz istoriju za zbegove i za borbe
naroda protiv osvajada te se Jemen
odrzavao kao nezavisna i slobodna
zemlja dugi niz godina.
Posle smrti imana Muhammad
al-Ba- dra sa prestola je svrgnut
njegov sin 1962. godine te je Jemen
proglaSen republikom.
Saudi Arabiji ovo nije iSlo u габип
tejepomagalarojalisteali je Egipat,
koji je u to doba bio najsnaznija i
najuticajnija arapska drzava, sa
Naserom na 6elu, pritekao u pomoc
republikancima. Egipatske snage
povukle su se 1968. godine kad su
kraljevske snage bile skoro sasvim
uniStene. Medutim, u republikan-ski- m redovima doSlo je do oStre
svade i podele te se obnovio
gradanski rat u kojem je ovog puta
Saudi Arabija direktno udestvovala
te su 1970. godine snage naklonjene
Saudi Arabiji uspostavile kontrolu i
preuzele upravu obedavSi da de
uspostaviti slobodne izbore i doneti
konstituciju u zemlji.Takode je ofor-mlje-no
Predstavvnifcko vede od 179
dlanova.sa 20 filanova koji 6e biti
naimenovani. Ali 1974. godine Vede
vojne komande izvrSilo je drzavni
udar.suspendovalo izbore i preuzelo
svu izvrSnu i zakonodavnu upravu.
Vojno vede obedalo je formiranje
zakonodavne skupStine ali je u maju
1975. godine odlozilo ovaj proces u
nedogled.
Odnosi Arapske Republike Jeme-na
sa njegovim juznim susedom
Narodnom Demokratskom Republi-kom
Jemenom nisu dobrosusedski.
Kada je Narodna Demokratska Re-publi- ka Jemen postala nezavisna
1967. godine u Arapskoj Republici
Jemen mogli su to ispodetka i
tolerisati ali od kako je prevagnuo
uticaj Saudi Arabije na granicama je
dolazilo do manjih i vecih sukoba,
od kojih je i kratki grani6ni rat 1972.
godine, a koji je okondan sa
obedanjem da ce se dve zemlje
ujediniti. NiStadodanas nije udinje-n- o
u torn pravcu.
Predsednik Vojnog veca je pukov-ni- k
Ibrahim Muhammad al-Ha- mri a
prvi ministar Abdel Aziz Abdel
Ghani. Vojno vede je sastavljeno od
6 dlanova, svi iz redova vojske. Blizu
50 vlada imaju akreditovane amba-sador- e
u Jemenu medu kojima su
Sovjetski Savez, Kina, Vijetnam,
Severna Koreja i druge socijalistdke
zemlje.
StanovniStvo je uglavnom musli-mansk- e
veroispovesti ali Arapska
Republika Jemen toleriSe, za razliku
od nekih drugih arapskih zemalja, i
druge veroispovesti te je jedina
arapska zemlja koja poziva Jevreje iz
Izraela da se naseljavaju u nju.
Jemenska ekonomija je uglavnom
agrarna. Oko 500.000 hektara je
кташшдаа
PISe: VLADISLAV GAClC
Prestolonaslednik prvi ministar Kuwaita §eik Saad sa
tuniskim ministrom financija MansoorAI Moualaom
obradivo, od беда se 4 odsto
navodnjava a u poljoprivredi je
zaposleno preko 80 odsto radne
snage.
Jemen je centar moka cafe, dok
se sa zitaricama, vo6em i povrdem
sam prehranjuje. Glavni grad San'a
ima oko 150.000 stanovnika.
Атепбке petrolejske kompanije
nisu na§le dovoljno nafte za vadenje
ali je Shell iz Hamburga i Toya
Meuka iz Japana kao i Libijska
nacionalna petrolejska kompanija u
procesu eksploatacije nafte.
Arapska Republika Jemen ne
prima strane radnike kao §to to dine
neke druge arapske zemlje. Karakte-ristifin- o
za ovu zemlju je i to Sto je
nepismenost veoma rasprostranjena
iako se dine napori da se stanovniS-tv- o
opismeni i Skoluje.
Narodna Demokratska Republika
Jemen prostire se juznom obalom
Arapskog poluostrva i njoj pripadaju
ostrva Kamaran i Perim u Crvenom
BSSBEEnOBSS
J& @f I 0
Odluka ameridke administracije
da definitivno ne potpiSe meduna-rodn- u
konvenciju o pravu mora tema
jejednog uvodnika u "The New York
Timesu".
"...Ideolozi slobodnog trzista uv-jer- ili
su gospodina Reagana da je
uvredljivo i nepotrebno dijeliti dobit
od eksploatacije morskog dna sa
zemljama "tredeg svijeta" koje joS
nisu ovladale nuznom tehnologi-jom- ",
kaze se u uvodniku. "Po njima
more nije zajednidka svojina dovje-danstv- a,
ved samo komad teritorije
Sto ga treba zauzeti najjadi".
IMPERATOR
I Ч-- Г
i
'XNs.l Xs-- v
(Kankaturn z hstn International Herald
Tribune)
moru i Suqutra na rogu Afrike.
Jedina reka koja ne presuSuje je
Wadi Hadramaut i uliva se u
Arapsko more blizu Sayhuta.
NDR Jemen postala je nezavisna
u novembru 1967. godine. Pre toga
bila je kolonija Adena i Juznoarap-sk- e
Federacije. Ova federacija ofor-mlje- na
je neposredno pred proglaSe-nj-e
nezavisnosti od strane voda
sedamnaest sultanata i emirata koji
su sa6injavali Protektorat Adena.
Ova veSta6ki stvorena Federacija
bila je zba6ena od strane Nacional-no- g
oslobodila6nog fronta koji je
zbacio sultane i emire pre proglaSe-nj- a
nezavisnosti i udruzio plemena u
Juznu Jemensku Narodnu Republi-k- u.
1969. godine doneta je nova
konstitucija i prihvaden je sadaSnji
naziv, NDR Jemen.
Novom konstitucijom preneto je
zakonodavstvo iz Vrhovne generalne
komande Nacionalnog oslobodila6-ko- g
fronta na Vrhovno narodno
ve6e, telo koje ima 101 б!апа,
sbmwh
U uvodniku se kao osnovno pos-tavl- ja
pitanje mogu li SAD ostati iz-v- an predlozenog medunarodnog ko-dek- sa
o eksploataciji morskog dna i
istodobno izvladiti koristi iz ostalih
dijelova tog medunarodnog ugovo-ra- ,
o kojem se raspravljalo jedno
desetljede. Uvodnidar zakljuduje da
"vjerojatno mogu... do znadajnog
stupnja", koristedi svoju znatnu
ekonomsku i diplomatsku mod da
od vedine zemalja bilateralno izvuku
ono Sto se po pravu mora zeljelo
rapodjeljivati multilateralno.
No, pozivajudi se na jedan napis
zamjenika glavnog ameridkog pre-govara- da Leigha Ratinera, list zak-ljuduje
da de Reaganova odluka
"samo odgoditi ameridko sudjelo- -
vanje do dana" kada de pravila igre
ved biti postavljena, a ameridki
takmaci "izvudi do tada velike
politicke i ekonomske koristi'. "Jed-n- a
administracija koja glasno i desto
govori o strategijskim mineralima,
strategijski je posrnula", kaze se u
zakljucnoj redenici uvodnika.
izabranih iz redova Fronta, vojnih
snaga, raznih profesija i zajednica
иМјибијибЈ i 15 dlanova sindikalnih
udruzenja.
Brojna plemena koja su negovala
krvnu osvetu i bila vekovima na
ratnoj nozi, teSko je udruziti, ali ipak
je 1976. godine postignuto primirje i
sporazum sa Dhofat plemenom.
Plemenskumrznju raspiruje Arapska
Republika Jemen i Saudi Arabija
gde se nalaze izbegli sultani i emiri
koje je svrgao sa vlasti Nacionalni
oslobodiladki front, a koji ne miruju
ved upadaju na teritoriju NDR
Jemen.
Teroristi6ki upadi iz Arapske Re-publike
Jemen od strane zbadenih
emira i sultana, doveli su ove dve
zemlje u granidni rat 1972. godine,
koji smo ved spomenuli.
Blizu 40 akreditovanih ambasado-r-a nalazi se u NDR Jemenu, uglav-nom
iz socijalistidkih zemalja: Sov.
Savez, Vijetnam, Kuba, Gineja,
Kina, Severna Koreja itd. Saudi
Arabija i SAD nemaju svoje diplo-mats- ke predstavnike u ovoj zemlji.
Radio Arab ima i televizijsku
mrezu i daje programe na engles-ko- m, francuskom i arapskom jeziku.
Prearapski jezici jos" se upotrebljava-j-u
(bez pisma) u planinskim kraje-vim- a.
Pored zvanidnih verskih praznika
(Id-el-Fi- tr, zavrSetak Ramazana) po-sto- je
i drzavni: 1. Maj i 14. oktobar
Dan nacionalnosti; 30. novembar,
Dan nezavisnosti i Dan rada (Labour
Day).
Postoji internacionalni aerodrom
u Khormaskeru, blizu glavnog grada
Adena za Alyemda - Aerolinija
Demokratskog Jemena.
Sirova nafta dolazi na preradu iz
Kuwaita i Irana a i NDR Jemena
preradena nafta i hemijski proizvodi
idu za Japan i Englesku.
Uvozi se tekstil, hrana i industrij-sk- a robaa izvozi se daj, kafa, pamuk
i industrijski proizvodi uglavrom za
Japan i Englesku.
(Nastavlja se)
Л њ M. ..гМтг.мЛга1№ДИ1ВДЗЈ№Ј.ТЦИ?ДДД "NEPOSLOVNO"
PREGOVARANJE
MOSKVA (Tanjug) — Sovjetski
Savez je potvrdio da je na pregovori-m- a
sa SAD u 2enevi uporno nastoji
nadi rjeSenje za smanjenje arsenala
atomskog naoruzanja srednjeg do-me- ta
u Evropi, iako dosad nije
postignut nikakav napredak.
U Moskvi okrivljuju Washington
§to su pregovori jos" na mrtvoj todki.
Ovdje se mjerodavno saopdava da
ameridka delegacija dosad nije po-kaza- la
spremnost da pregovara"pos-lovno- ".
Tom ocjenom potkrepljuje
se raniji sovjetski zakljudak da SAD,
bez obzira na pregovore, namjerava-j- u
da od kraja idude godine ipak
podnu postavljati svoje nove rakete
u Zapadnoj Evropi, kako je to
svojedobno odludeno uz obrazloze-nj- e
da SSSR ima vi§e takvog oruzja
nego Zapad. Uvijek opovrgavajudi
te tvrdnje Zapada, SSSR je ovog
proljedasaopdioda privremeno, dok
traju pregovori, odustaje od daljnjeg
razmjeStaja atomskih raketa sred-njeg
dometa na podrudjima s kojih
bi se mogao dosedi zapadnoevrop-sk- i
teritorij.
REAGANOVO OBMANJIVANJE
Reagan je najprije smanjio ame-ridke
poreze, a sada hode da ih
poveda, za 100 milijardi dolara.
al
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, September 29, 1982 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1982-08-18 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000165 |
Description
| Title | 000421 |
| OCR text | 6-- NASE NOVINE, August 18, 1982. (Nastavak) Mi demo se viSe puta vradati na Saudi Arabiju jer je ona veoma uticajna zemlja i medu Arapima a i ostalom svetu. Raspolozenje Saudi-jac- a veoma pomno prate u Washing-ton- u iako 6esto puta ameridki politi6ari dovode saudijsku monar-hij- u u bezizlazne situacije. Saudi Arabija grani6i se sa velikim brojem arapskih zemalja a sama zauzima ogroman deo Arapskog poluostrva. U juznozapadnom uglu Arapskog poluostrva nalazi se Arapska Repub-lik- a Jemen koja je poznata i po tome Sto je jedina arapska zemlja na koju pada dovoljno ki§e. To je usled polozaja planinskih masiva koji dostizu visinu do 3500 metara. Planinski lanci Jemena sluzili su kroz istoriju za zbegove i za borbe naroda protiv osvajada te se Jemen odrzavao kao nezavisna i slobodna zemlja dugi niz godina. Posle smrti imana Muhammad al-Ba- dra sa prestola je svrgnut njegov sin 1962. godine te je Jemen proglaSen republikom. Saudi Arabiji ovo nije iSlo u габип tejepomagalarojalisteali je Egipat, koji je u to doba bio najsnaznija i najuticajnija arapska drzava, sa Naserom na 6elu, pritekao u pomoc republikancima. Egipatske snage povukle su se 1968. godine kad su kraljevske snage bile skoro sasvim uniStene. Medutim, u republikan-ski- m redovima doSlo je do oStre svade i podele te se obnovio gradanski rat u kojem je ovog puta Saudi Arabija direktno udestvovala te su 1970. godine snage naklonjene Saudi Arabiji uspostavile kontrolu i preuzele upravu obedavSi da de uspostaviti slobodne izbore i doneti konstituciju u zemlji.Takode je ofor-mlje-no Predstavvnifcko vede od 179 dlanova.sa 20 filanova koji 6e biti naimenovani. Ali 1974. godine Vede vojne komande izvrSilo je drzavni udar.suspendovalo izbore i preuzelo svu izvrSnu i zakonodavnu upravu. Vojno vede obedalo je formiranje zakonodavne skupStine ali je u maju 1975. godine odlozilo ovaj proces u nedogled. Odnosi Arapske Republike Jeme-na sa njegovim juznim susedom Narodnom Demokratskom Republi-kom Jemenom nisu dobrosusedski. Kada je Narodna Demokratska Re-publi- ka Jemen postala nezavisna 1967. godine u Arapskoj Republici Jemen mogli su to ispodetka i tolerisati ali od kako je prevagnuo uticaj Saudi Arabije na granicama je dolazilo do manjih i vecih sukoba, od kojih je i kratki grani6ni rat 1972. godine, a koji je okondan sa obedanjem da ce se dve zemlje ujediniti. NiStadodanas nije udinje-n- o u torn pravcu. Predsednik Vojnog veca je pukov-ni- k Ibrahim Muhammad al-Ha- mri a prvi ministar Abdel Aziz Abdel Ghani. Vojno vede je sastavljeno od 6 dlanova, svi iz redova vojske. Blizu 50 vlada imaju akreditovane amba-sador- e u Jemenu medu kojima su Sovjetski Savez, Kina, Vijetnam, Severna Koreja i druge socijalistdke zemlje. StanovniStvo je uglavnom musli-mansk- e veroispovesti ali Arapska Republika Jemen toleriSe, za razliku od nekih drugih arapskih zemalja, i druge veroispovesti te je jedina arapska zemlja koja poziva Jevreje iz Izraela da se naseljavaju u nju. Jemenska ekonomija je uglavnom agrarna. Oko 500.000 hektara je кташшдаа PISe: VLADISLAV GAClC Prestolonaslednik prvi ministar Kuwaita §eik Saad sa tuniskim ministrom financija MansoorAI Moualaom obradivo, od беда se 4 odsto navodnjava a u poljoprivredi je zaposleno preko 80 odsto radne snage. Jemen je centar moka cafe, dok se sa zitaricama, vo6em i povrdem sam prehranjuje. Glavni grad San'a ima oko 150.000 stanovnika. Атепбке petrolejske kompanije nisu na§le dovoljno nafte za vadenje ali je Shell iz Hamburga i Toya Meuka iz Japana kao i Libijska nacionalna petrolejska kompanija u procesu eksploatacije nafte. Arapska Republika Jemen ne prima strane radnike kao §to to dine neke druge arapske zemlje. Karakte-ristifin- o za ovu zemlju je i to Sto je nepismenost veoma rasprostranjena iako se dine napori da se stanovniS-tv- o opismeni i Skoluje. Narodna Demokratska Republika Jemen prostire se juznom obalom Arapskog poluostrva i njoj pripadaju ostrva Kamaran i Perim u Crvenom BSSBEEnOBSS J& @f I 0 Odluka ameridke administracije da definitivno ne potpiSe meduna-rodn- u konvenciju o pravu mora tema jejednog uvodnika u "The New York Timesu". "...Ideolozi slobodnog trzista uv-jer- ili su gospodina Reagana da je uvredljivo i nepotrebno dijeliti dobit od eksploatacije morskog dna sa zemljama "tredeg svijeta" koje joS nisu ovladale nuznom tehnologi-jom- ", kaze se u uvodniku. "Po njima more nije zajednidka svojina dovje-danstv- a, ved samo komad teritorije Sto ga treba zauzeti najjadi". IMPERATOR I Ч-- Г i 'XNs.l Xs-- v (Kankaturn z hstn International Herald Tribune) moru i Suqutra na rogu Afrike. Jedina reka koja ne presuSuje je Wadi Hadramaut i uliva se u Arapsko more blizu Sayhuta. NDR Jemen postala je nezavisna u novembru 1967. godine. Pre toga bila je kolonija Adena i Juznoarap-sk- e Federacije. Ova federacija ofor-mlje- na je neposredno pred proglaSe-nj-e nezavisnosti od strane voda sedamnaest sultanata i emirata koji su sa6injavali Protektorat Adena. Ova veSta6ki stvorena Federacija bila je zba6ena od strane Nacional-no- g oslobodila6nog fronta koji je zbacio sultane i emire pre proglaSe-nj- a nezavisnosti i udruzio plemena u Juznu Jemensku Narodnu Republi-k- u. 1969. godine doneta je nova konstitucija i prihvaden je sadaSnji naziv, NDR Jemen. Novom konstitucijom preneto je zakonodavstvo iz Vrhovne generalne komande Nacionalnog oslobodila6-ko- g fronta na Vrhovno narodno ve6e, telo koje ima 101 б!апа, sbmwh U uvodniku se kao osnovno pos-tavl- ja pitanje mogu li SAD ostati iz-v- an predlozenog medunarodnog ko-dek- sa o eksploataciji morskog dna i istodobno izvladiti koristi iz ostalih dijelova tog medunarodnog ugovo-ra- , o kojem se raspravljalo jedno desetljede. Uvodnidar zakljuduje da "vjerojatno mogu... do znadajnog stupnja", koristedi svoju znatnu ekonomsku i diplomatsku mod da od vedine zemalja bilateralno izvuku ono Sto se po pravu mora zeljelo rapodjeljivati multilateralno. No, pozivajudi se na jedan napis zamjenika glavnog ameridkog pre-govara- da Leigha Ratinera, list zak-ljuduje da de Reaganova odluka "samo odgoditi ameridko sudjelo- - vanje do dana" kada de pravila igre ved biti postavljena, a ameridki takmaci "izvudi do tada velike politicke i ekonomske koristi'. "Jed-n- a administracija koja glasno i desto govori o strategijskim mineralima, strategijski je posrnula", kaze se u zakljucnoj redenici uvodnika. izabranih iz redova Fronta, vojnih snaga, raznih profesija i zajednica иМјибијибЈ i 15 dlanova sindikalnih udruzenja. Brojna plemena koja su negovala krvnu osvetu i bila vekovima na ratnoj nozi, teSko je udruziti, ali ipak je 1976. godine postignuto primirje i sporazum sa Dhofat plemenom. Plemenskumrznju raspiruje Arapska Republika Jemen i Saudi Arabija gde se nalaze izbegli sultani i emiri koje je svrgao sa vlasti Nacionalni oslobodiladki front, a koji ne miruju ved upadaju na teritoriju NDR Jemen. Teroristi6ki upadi iz Arapske Re-publike Jemen od strane zbadenih emira i sultana, doveli su ove dve zemlje u granidni rat 1972. godine, koji smo ved spomenuli. Blizu 40 akreditovanih ambasado-r-a nalazi se u NDR Jemenu, uglav-nom iz socijalistidkih zemalja: Sov. Savez, Vijetnam, Kuba, Gineja, Kina, Severna Koreja itd. Saudi Arabija i SAD nemaju svoje diplo-mats- ke predstavnike u ovoj zemlji. Radio Arab ima i televizijsku mrezu i daje programe na engles-ko- m, francuskom i arapskom jeziku. Prearapski jezici jos" se upotrebljava-j-u (bez pisma) u planinskim kraje-vim- a. Pored zvanidnih verskih praznika (Id-el-Fi- tr, zavrSetak Ramazana) po-sto- je i drzavni: 1. Maj i 14. oktobar Dan nacionalnosti; 30. novembar, Dan nezavisnosti i Dan rada (Labour Day). Postoji internacionalni aerodrom u Khormaskeru, blizu glavnog grada Adena za Alyemda - Aerolinija Demokratskog Jemena. Sirova nafta dolazi na preradu iz Kuwaita i Irana a i NDR Jemena preradena nafta i hemijski proizvodi idu za Japan i Englesku. Uvozi se tekstil, hrana i industrij-sk- a robaa izvozi se daj, kafa, pamuk i industrijski proizvodi uglavrom za Japan i Englesku. (Nastavlja se) Л њ M. ..гМтг.мЛга1№ДИ1ВДЗЈ№Ј.ТЦИ?ДДД "NEPOSLOVNO" PREGOVARANJE MOSKVA (Tanjug) — Sovjetski Savez je potvrdio da je na pregovori-m- a sa SAD u 2enevi uporno nastoji nadi rjeSenje za smanjenje arsenala atomskog naoruzanja srednjeg do-me- ta u Evropi, iako dosad nije postignut nikakav napredak. U Moskvi okrivljuju Washington §to su pregovori jos" na mrtvoj todki. Ovdje se mjerodavno saopdava da ameridka delegacija dosad nije po-kaza- la spremnost da pregovara"pos-lovno- ". Tom ocjenom potkrepljuje se raniji sovjetski zakljudak da SAD, bez obzira na pregovore, namjerava-j- u da od kraja idude godine ipak podnu postavljati svoje nove rakete u Zapadnoj Evropi, kako je to svojedobno odludeno uz obrazloze-nj- e da SSSR ima vi§e takvog oruzja nego Zapad. Uvijek opovrgavajudi te tvrdnje Zapada, SSSR je ovog proljedasaopdioda privremeno, dok traju pregovori, odustaje od daljnjeg razmjeStaja atomskih raketa sred-njeg dometa na podrudjima s kojih bi se mogao dosedi zapadnoevrop-sk- i teritorij. REAGANOVO OBMANJIVANJE Reagan je najprije smanjio ame-ridke poreze, a sada hode da ih poveda, za 100 milijardi dolara. al |
Tags
Comments
Post a Comment for 000421
