000420 |
Previous | 5 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
TORONTO U nedjelju 5. septembra poslije podne odrzat 6e se sjednica Penzionerskog kluba u prostorijama St. David's Anglican Church, Donlands Ave. kod Subway stanice. Dio sjednice posvetit 6e se nekojim tekucim pitanjima klupskog zivota i poslije toga bit ce lagan zalogaj sa kavom i бајет. Predsjednik a 3? SOCIJALISTlCKE ZEIV3LJ Citao sam u "Amerikanskom Sr-bobran- u", glasilu Srpskog Narod-no- g Saveza, bratske i potporne organizacije, koji o svemu viSe pise nego o poslovima i problemima te organizacije, kako socijalistidke zemlje slabo napreduju. Tvrdi se da su njihovi planovi "svugde obmanu-li"- . U Rusiji je, kaze "caristifiki rezim joS 1906. godine obedao da ce iskoreniti nepismenost do 1930." (Koliko je carizam u torn pogledu postigao u iducih deset godina"?) Kaze se da "Staljinov rezim nije donio nikakvog poboljSanja" u torn pogledu. Cinjenica je da je ogromna ve6ina stanovnistva caske Rusije bila ne-pisme- na i da je 26. decembra 1919. godine objavljen dekret o ukidanju nepismenosti. S tim se moglo ozbiljno pofieti tek po svrSetku gradanskog rata 1922. godine. U nekim gradovima nepismenost je potpuno likvidirana joS 1929. godi-ne. Kako pise 6asopis "Northern Neighbors" popis stanovnistva je pokazao da je 1939. godine 95 posto muskaraca i 83 posto zena znalo 6itati i pisati. Time je bila obuhvade-n- a ne samo Rusija ve6 i zemlje koje ranije nisu imale ni alfabet. Zasto nam urednici "AS" ne kazu on It seems but yesterday that my wife and I were in Yugoslavia when President Tito died. Talk to any person, turn on any television station, the theme was "Jedin-stvo- " and "Jugoslavijo". We visited Croatia, Bosna-Hercegovin- a, Serbia and Monteneg-ro; from Pula to Beograd one saw banners in the streets and placards on business windows pledging "Mi se kunemo". It took us five hours in line on a misty morning to be able to pay our respects to Tito, the very embodiment of modern Yugoslavia. Now I am beweldered by the articles in "NN" by "prominent" individuals engaging in "polemics" on Yugoslavia! Just what is going on? Not that I am opposed to polemics as such, but polemics are as a rule arguments and discussions on how to solve a certain problem. Just what is the problem? Did the "polemics" arise our of a problem or are some who are involved in the polemics trying to create a problem? If so, why? Is the definition and concept of Yugoslavia the only problem facing the people of Yugosla-via at this late date? I dare say that some discission is in order to find ways and means for Yugoslavia to ride our the economic storm With a minimum of problems. I realize that some of "these people are learned men with impressive titles and I'm working stiff (ritired), but I never learned to stay in my "place". In my lifelong struggle against the exploitive capitalist system, I've always had a theory to guide me in my struggles, and that's why I got a jolt in reading TITO — MAN OF THOUGHT AND kako je to pitanje "rjeSavano" u kraljevskoj Jugoslaviji, pa i u samoj Americi, koja danas ima 23 milijuna ljudi koji ne znaju citati i pisati, a 30 milijuna "pismenih" ne moze da napise pismo. Urednici "AS" piSu da su socija-listiCk- e zemlje "siromaSne" i "zaos-tale- ". Istina je, medutim, da ti narodi danas zive bolje nego ikada, a zivjeli bi joS bolje kad ne bi morali da dio svojih napora uprezu za obranu, jer im americki imperijali-za- m prijeti novim ratom. A koliko Sovjetski Savez pomaze slabije raz-vije- ne zemlje, posebno one koie su pod stalnim pritiskom (pa i ratom) imperijalizma i reakcije, kao Sto su Vijetnam i Kuba, a da druge i ne spominjemo. Reagan ne dozvoljava da se izgradi plinovod iz SSSR-- a u Zapadnu Evropu. Ali on ce biti izgraden. To je veliko djelo! ZaSto "AS" ne piSe o siromaStvu i patnji nezaposlenih radnih ljudi u Sjed. Drzavama i ostalim kapitalis-ti6ki- m zemljama? ZaSto ne govori o nezaposlenosti i inflaciji i drugim problemima koji suocavaju te narode? Socijalizam je bududnost — volje-l- i to urednici "AS" ili ne. K. S. "Polemics" Yugoslavia HUMANITY (NN, May 26) by Dr. Jovan Oordevic. This article meant to commemora-te Tito's 90th birthday starts oru, "Tito held a Marxist view of the world, but his relationship to Marxism was unconventio-nal, free of all given pattern". What is this titled man of science saying? That was a Marxist who didn't apply the essence of Marxism in the day to day struggles? Does he mean that Tito pretended to be one thing but was actually something else? That's slander In my book. Further, the good professor states, "By constantly uncovering fresh perspective, he (Tito) was, in fact, conscious that theory does not contain the "keys to all doors". If not theory (knowled-ge) then what does open doors? He does not say certain theory, but theory per se. And this is a person who is an "eminent politics and law theoretician". This definition is what the "NN" gave him. Are articles such as this one going to help to bring about a clearer understanding of Marxist theory, a theory that sums up the total experience and struggles of humanity, analyzes them, draws certain lessons and conclusions to be applied in any current struggles thereby adding to and enriching theory, the sharpest weapon of the working class? What disturbs me is that articles such as this one and the polemic articles tend to disorient the people and open the way for hostile elements to further confuse them in an effort to destablize the country. It certainly does not unite them. Mark Haller Bellflower, Cal. i г?Л. August 18, 1982, NASE NOVINE -- 5 бТА VI MBSLITE 0 66 Na 23. oktobra odrzat ce se konferencija "Nasih novina"... Vazno je da razmjenimo misljenja o listu kakavje sada i kako da se poboljsa. Ovdje donosimo dva dopisa na tu temu. Jedan ditaoc kaze da je list malen i nema dovoljno originalnog stiva. Drugi misli da bi bilo dobro donositi i stivo na engleskom jeziku. Sta vi mislite? Sta predlazete? Pisite... §©§®@0§Ф Pokusao sam razgovarati sa poje-dinci- ma koji Citaju "NaSe novine". Ljudi su jednostavno nezadovoljni kvalitetom i sadrzajem "NaSih novi-na". Ovo su ljudi iz mlade generacije i traze bolji list. Njih ne veze dugogodiSnje fiitanje lista kao Sto je slucaj sa starom generacijom. Tu je danas jugoslavenska Stampa na svakom koraku i ljudi nemaju potre-b- e da Citaju i "NaSe novine", koje donose vijesti sa zakaSnjenjem ili prepisane iz jugoslavenske Stampe. Nema dovoljno originalnog Stiva. Jedan pretplatnik je ovako rekao: Ja bi obnovio pretplatu na "NaSe Dragi drugovi i drugarice: Evo da vam se javim. Vidio sam nedavno M.H. ditaoca "NaSih novi-na" iz Bell Flower, Kalifornija. On mi je rekao da bi zelio da "NaSe, novine" donose bar jednu stranicu na engleskom jer on malo zna naS jezik, a njegova supruga joS manje. Ja mislim da je njegov predlog dobar. Ima mnogo njih koji su rodeni u Americi i malo (ili nikako) ne znaju naS jezik. Mozda bi se netko od njih pretplatio ako bi "NaSe novine" donosile Clanke na engles-kom jeziku. Vi ste jednom donijeli 6lanak glavnog predsjednika Slovenske NE Svedoci smo veoma teSke privred-n- e situacije u USA, ali istovremeno vidimo da i pored jedanaest miliona nezaposlenih u ovoj zemlji, radnifika klasa mirno sve to podnaSa, bez protesta, kao da se sve to nje ni malo ne ti6e. Ljudi se s pravom pitaju Sta je to sa ogromnom masom radnika koji su ostali naulici i mirno podnose siromaStvo i neimaStinu, baS niSta ne poduzimaju u svoju odbranu i za ostvarenje svojih prava na rad Sto im je i ustavom zagaran-tovan- o. Jedni kazu da je to rezultat kompenzacije i da radni6ke porodice joS nisu osetile bedu i siromaStvo pa se ne bune i ne protestuju, dok drugi nadovezuju eventualne rezervne uStedevine koje nezaposleni sada po malo grickaju i cute, pa ce, kada se sve to potroSi, di6i svoj glas protiv nesposobnih ekonomista i politickih lidera koji su doveli zemlju u ovako nezavidnu situaciju. Ja smatram da je istina u Sto je americka radni6ka klasa standardom, klasna svest je ove ogromne mase na veoma niskom stupnju razvije-nost- i. Radni6ke unije su pod kontro-lo- m drzave, vode su veoma korumpj- - rane sa manjim izuzetkom. Kako objasniti kampanju jedne unije koja zahteva od svojih Slanova da glasaju za smanjenje plata pod uslovom da novine" ako bi zelio da dam dobro-volj- ni prilog, inaCe nema Sta da 6itam, "NaSe novine" su male i kasne sa vijestima. Drugi su podrzali njegove rijefci. Ja nisam mogao da niSta kazem. Cinjenica je da je list na 12 stranica mali, da se mnogo prepi-suj- e iz jugoslavenske Stampe i da su mnogi 6lanci preduga6ki. Ja mislim da se mora neSto poduzeti da se list poboljSa. Kakva korist ako dobijamo nove citaoce ali ne mozemo da ih zadrzimo? Eto, toliko sam imao da kazem o "NaSim novinama". S. Bozic DONOSITI I ENGLESKO §TIVO Narodne Potporne Jednote Elish-- a na engleskom. Clanak je bio dobro napisan. On je za mir u svijetu. Bilo bi dobro da donosite 6lanke iz naprednih kanadskih i ameri6kih novina. Lijepo je citati kako mladi demon-striraj- u i traze da se izraelska vojska povuce iz Lebanona i da Amerika ne Salje vojsku tamo. Biti ce mi drago ako ovaj dopis donesete u "NaSim novinama" da drugi proditaju i kazu svoje miS-Ijenj- e. Lj. Vukmanovich San Gabriel, Cal. POSLA NEMA, NIKO SE BUN primanja 6injeni-c- i, uspavanadosadaSnjim nece biti otpuSteni, a posle glasa-nj- a kompanija smanjuje plate a istovremeno nastavlja sa daljim odpuStanjem radnika. Znamo da su svi radnifiki fondovi drastifino sma-njen- i, predsednik je sasekao fondo-v- e gde god je mogao, protesta je bilo malo i slabo od onih koji su pogodeni ovim akcijama. Danas se viSe bune ameriSki saveznici koji su pogodeni Reganovim ekonomskim merama nego Sto to dine radnicke unije koje su pozvane da se bore za punu zaposlenost i za standard radnidke klase.. Sada je vec oCigledno da su sve preduzete mere predstavnika Rega-n- a u cilju zaustavljanja recesije propale i da se sve viSe govori o depresiji odnosno o ekonomskoj krizi velikih razmera. Svima je jasno da srljamo u teSku propast, ali ne vidi se da bi neko preduzima neSto konkretno kako bi se ova situacija zaustavila. U Kongresu i u drugim ustanovama koje su zainteresovane za ekonomiju, vode se u glavnom akademski razgovori i to viSe lici na medusobno nadmudrivanje nego na ozbiljno razmiSljanje o stvarnom izlasku iz krize. Dokle ce sve to tako ici, da li 6e se radnidka klasa trgnuti iz svog dre-me- za i iza6i na ulice da zatraii reSenje krize? D. D. Putnik (Chicago)
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, September 29, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-08-18 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000165 |
Description
Title | 000420 |
OCR text | TORONTO U nedjelju 5. septembra poslije podne odrzat 6e se sjednica Penzionerskog kluba u prostorijama St. David's Anglican Church, Donlands Ave. kod Subway stanice. Dio sjednice posvetit 6e se nekojim tekucim pitanjima klupskog zivota i poslije toga bit ce lagan zalogaj sa kavom i бајет. Predsjednik a 3? SOCIJALISTlCKE ZEIV3LJ Citao sam u "Amerikanskom Sr-bobran- u", glasilu Srpskog Narod-no- g Saveza, bratske i potporne organizacije, koji o svemu viSe pise nego o poslovima i problemima te organizacije, kako socijalistidke zemlje slabo napreduju. Tvrdi se da su njihovi planovi "svugde obmanu-li"- . U Rusiji je, kaze "caristifiki rezim joS 1906. godine obedao da ce iskoreniti nepismenost do 1930." (Koliko je carizam u torn pogledu postigao u iducih deset godina"?) Kaze se da "Staljinov rezim nije donio nikakvog poboljSanja" u torn pogledu. Cinjenica je da je ogromna ve6ina stanovnistva caske Rusije bila ne-pisme- na i da je 26. decembra 1919. godine objavljen dekret o ukidanju nepismenosti. S tim se moglo ozbiljno pofieti tek po svrSetku gradanskog rata 1922. godine. U nekim gradovima nepismenost je potpuno likvidirana joS 1929. godi-ne. Kako pise 6asopis "Northern Neighbors" popis stanovnistva je pokazao da je 1939. godine 95 posto muskaraca i 83 posto zena znalo 6itati i pisati. Time je bila obuhvade-n- a ne samo Rusija ve6 i zemlje koje ranije nisu imale ni alfabet. Zasto nam urednici "AS" ne kazu on It seems but yesterday that my wife and I were in Yugoslavia when President Tito died. Talk to any person, turn on any television station, the theme was "Jedin-stvo- " and "Jugoslavijo". We visited Croatia, Bosna-Hercegovin- a, Serbia and Monteneg-ro; from Pula to Beograd one saw banners in the streets and placards on business windows pledging "Mi se kunemo". It took us five hours in line on a misty morning to be able to pay our respects to Tito, the very embodiment of modern Yugoslavia. Now I am beweldered by the articles in "NN" by "prominent" individuals engaging in "polemics" on Yugoslavia! Just what is going on? Not that I am opposed to polemics as such, but polemics are as a rule arguments and discussions on how to solve a certain problem. Just what is the problem? Did the "polemics" arise our of a problem or are some who are involved in the polemics trying to create a problem? If so, why? Is the definition and concept of Yugoslavia the only problem facing the people of Yugosla-via at this late date? I dare say that some discission is in order to find ways and means for Yugoslavia to ride our the economic storm With a minimum of problems. I realize that some of "these people are learned men with impressive titles and I'm working stiff (ritired), but I never learned to stay in my "place". In my lifelong struggle against the exploitive capitalist system, I've always had a theory to guide me in my struggles, and that's why I got a jolt in reading TITO — MAN OF THOUGHT AND kako je to pitanje "rjeSavano" u kraljevskoj Jugoslaviji, pa i u samoj Americi, koja danas ima 23 milijuna ljudi koji ne znaju citati i pisati, a 30 milijuna "pismenih" ne moze da napise pismo. Urednici "AS" piSu da su socija-listiCk- e zemlje "siromaSne" i "zaos-tale- ". Istina je, medutim, da ti narodi danas zive bolje nego ikada, a zivjeli bi joS bolje kad ne bi morali da dio svojih napora uprezu za obranu, jer im americki imperijali-za- m prijeti novim ratom. A koliko Sovjetski Savez pomaze slabije raz-vije- ne zemlje, posebno one koie su pod stalnim pritiskom (pa i ratom) imperijalizma i reakcije, kao Sto su Vijetnam i Kuba, a da druge i ne spominjemo. Reagan ne dozvoljava da se izgradi plinovod iz SSSR-- a u Zapadnu Evropu. Ali on ce biti izgraden. To je veliko djelo! ZaSto "AS" ne piSe o siromaStvu i patnji nezaposlenih radnih ljudi u Sjed. Drzavama i ostalim kapitalis-ti6ki- m zemljama? ZaSto ne govori o nezaposlenosti i inflaciji i drugim problemima koji suocavaju te narode? Socijalizam je bududnost — volje-l- i to urednici "AS" ili ne. K. S. "Polemics" Yugoslavia HUMANITY (NN, May 26) by Dr. Jovan Oordevic. This article meant to commemora-te Tito's 90th birthday starts oru, "Tito held a Marxist view of the world, but his relationship to Marxism was unconventio-nal, free of all given pattern". What is this titled man of science saying? That was a Marxist who didn't apply the essence of Marxism in the day to day struggles? Does he mean that Tito pretended to be one thing but was actually something else? That's slander In my book. Further, the good professor states, "By constantly uncovering fresh perspective, he (Tito) was, in fact, conscious that theory does not contain the "keys to all doors". If not theory (knowled-ge) then what does open doors? He does not say certain theory, but theory per se. And this is a person who is an "eminent politics and law theoretician". This definition is what the "NN" gave him. Are articles such as this one going to help to bring about a clearer understanding of Marxist theory, a theory that sums up the total experience and struggles of humanity, analyzes them, draws certain lessons and conclusions to be applied in any current struggles thereby adding to and enriching theory, the sharpest weapon of the working class? What disturbs me is that articles such as this one and the polemic articles tend to disorient the people and open the way for hostile elements to further confuse them in an effort to destablize the country. It certainly does not unite them. Mark Haller Bellflower, Cal. i г?Л. August 18, 1982, NASE NOVINE -- 5 бТА VI MBSLITE 0 66 Na 23. oktobra odrzat ce se konferencija "Nasih novina"... Vazno je da razmjenimo misljenja o listu kakavje sada i kako da se poboljsa. Ovdje donosimo dva dopisa na tu temu. Jedan ditaoc kaze da je list malen i nema dovoljno originalnog stiva. Drugi misli da bi bilo dobro donositi i stivo na engleskom jeziku. Sta vi mislite? Sta predlazete? Pisite... §©§®@0§Ф Pokusao sam razgovarati sa poje-dinci- ma koji Citaju "NaSe novine". Ljudi su jednostavno nezadovoljni kvalitetom i sadrzajem "NaSih novi-na". Ovo su ljudi iz mlade generacije i traze bolji list. Njih ne veze dugogodiSnje fiitanje lista kao Sto je slucaj sa starom generacijom. Tu je danas jugoslavenska Stampa na svakom koraku i ljudi nemaju potre-b- e da Citaju i "NaSe novine", koje donose vijesti sa zakaSnjenjem ili prepisane iz jugoslavenske Stampe. Nema dovoljno originalnog Stiva. Jedan pretplatnik je ovako rekao: Ja bi obnovio pretplatu na "NaSe Dragi drugovi i drugarice: Evo da vam se javim. Vidio sam nedavno M.H. ditaoca "NaSih novi-na" iz Bell Flower, Kalifornija. On mi je rekao da bi zelio da "NaSe, novine" donose bar jednu stranicu na engleskom jer on malo zna naS jezik, a njegova supruga joS manje. Ja mislim da je njegov predlog dobar. Ima mnogo njih koji su rodeni u Americi i malo (ili nikako) ne znaju naS jezik. Mozda bi se netko od njih pretplatio ako bi "NaSe novine" donosile Clanke na engles-kom jeziku. Vi ste jednom donijeli 6lanak glavnog predsjednika Slovenske NE Svedoci smo veoma teSke privred-n- e situacije u USA, ali istovremeno vidimo da i pored jedanaest miliona nezaposlenih u ovoj zemlji, radnifika klasa mirno sve to podnaSa, bez protesta, kao da se sve to nje ni malo ne ti6e. Ljudi se s pravom pitaju Sta je to sa ogromnom masom radnika koji su ostali naulici i mirno podnose siromaStvo i neimaStinu, baS niSta ne poduzimaju u svoju odbranu i za ostvarenje svojih prava na rad Sto im je i ustavom zagaran-tovan- o. Jedni kazu da je to rezultat kompenzacije i da radni6ke porodice joS nisu osetile bedu i siromaStvo pa se ne bune i ne protestuju, dok drugi nadovezuju eventualne rezervne uStedevine koje nezaposleni sada po malo grickaju i cute, pa ce, kada se sve to potroSi, di6i svoj glas protiv nesposobnih ekonomista i politickih lidera koji su doveli zemlju u ovako nezavidnu situaciju. Ja smatram da je istina u Sto je americka radni6ka klasa standardom, klasna svest je ove ogromne mase na veoma niskom stupnju razvije-nost- i. Radni6ke unije su pod kontro-lo- m drzave, vode su veoma korumpj- - rane sa manjim izuzetkom. Kako objasniti kampanju jedne unije koja zahteva od svojih Slanova da glasaju za smanjenje plata pod uslovom da novine" ako bi zelio da dam dobro-volj- ni prilog, inaCe nema Sta da 6itam, "NaSe novine" su male i kasne sa vijestima. Drugi su podrzali njegove rijefci. Ja nisam mogao da niSta kazem. Cinjenica je da je list na 12 stranica mali, da se mnogo prepi-suj- e iz jugoslavenske Stampe i da su mnogi 6lanci preduga6ki. Ja mislim da se mora neSto poduzeti da se list poboljSa. Kakva korist ako dobijamo nove citaoce ali ne mozemo da ih zadrzimo? Eto, toliko sam imao da kazem o "NaSim novinama". S. Bozic DONOSITI I ENGLESKO §TIVO Narodne Potporne Jednote Elish-- a na engleskom. Clanak je bio dobro napisan. On je za mir u svijetu. Bilo bi dobro da donosite 6lanke iz naprednih kanadskih i ameri6kih novina. Lijepo je citati kako mladi demon-striraj- u i traze da se izraelska vojska povuce iz Lebanona i da Amerika ne Salje vojsku tamo. Biti ce mi drago ako ovaj dopis donesete u "NaSim novinama" da drugi proditaju i kazu svoje miS-Ijenj- e. Lj. Vukmanovich San Gabriel, Cal. POSLA NEMA, NIKO SE BUN primanja 6injeni-c- i, uspavanadosadaSnjim nece biti otpuSteni, a posle glasa-nj- a kompanija smanjuje plate a istovremeno nastavlja sa daljim odpuStanjem radnika. Znamo da su svi radnifiki fondovi drastifino sma-njen- i, predsednik je sasekao fondo-v- e gde god je mogao, protesta je bilo malo i slabo od onih koji su pogodeni ovim akcijama. Danas se viSe bune ameriSki saveznici koji su pogodeni Reganovim ekonomskim merama nego Sto to dine radnicke unije koje su pozvane da se bore za punu zaposlenost i za standard radnidke klase.. Sada je vec oCigledno da su sve preduzete mere predstavnika Rega-n- a u cilju zaustavljanja recesije propale i da se sve viSe govori o depresiji odnosno o ekonomskoj krizi velikih razmera. Svima je jasno da srljamo u teSku propast, ali ne vidi se da bi neko preduzima neSto konkretno kako bi se ova situacija zaustavila. U Kongresu i u drugim ustanovama koje su zainteresovane za ekonomiju, vode se u glavnom akademski razgovori i to viSe lici na medusobno nadmudrivanje nego na ozbiljno razmiSljanje o stvarnom izlasku iz krize. Dokle ce sve to tako ici, da li 6e se radnidka klasa trgnuti iz svog dre-me- za i iza6i na ulice da zatraii reSenje krize? D. D. Putnik (Chicago) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000420