Nase Novine, March 16, 1983

              i
-- ' t'i V " I ' ' .Г
8-- NASE NOVINE, January 19, 1983.
II V
(Nastavak sa st. 1)
kad su ameri6ka gospoda vidjela da
moraju da se pokoravaju odlukama
naSih radni6kih savjeta i samouprav-Ijanj- a,
napustili su saradnju. Time je
INI пабтјепа velika Steta, a ne samo
INI nego i nasoj zajednici u cjelini.
AN i taj 6e se propust zalijeciti, a
ubudu6e бето biti pazljiviji.
Dalje: Inflacija je i nas, kao
gotovo i sve druge zemlje teSko
pogodila. Nisam ekonomista, ali je i
laiku lako shvatiti Sto to zna6i. Ako
smo na primjer, procijenili da u
jedan objekt investiramo oko 500
miliona dolara, on je, prije nego Sto
jedovrSen, zahvaljujuci munjevitom
porastu Reaganova dolara, kostao
dva Hi tri puta toliko. A koliko je
samo porasla cijena nafte i naftinih
derivata! Mi, kao Sto je poznato,
imamo vrlo malo, bar za sad,
doma6e nafte (oko dva i po miliona
tona), pa nam se i to natovarilo na
leda. Umjesto ranijih par milijardi
dolara Sto smo ih davali za naftu,
sad su nam potrebni i petnaest
milijardi. A naftu uvoziti moramo. I
joS neSto: Svijet se oko nas naoru-zav- a
do zubi. Ratuje se na svim
stranama. Mediteran, na бјјој smo
mi obali, pun je ratnih brodova
podmomica. Sve mi to znamo
stoga gledamo 6injenice u u6i.
PonaSamo se kao Sto nam je
svojevremeno rekao drug Tito: "Tre-bam- o
raditi kao da бе mir vladati
buducih sto godina, ali se pripre-majm- o
za odbranu kao da ce rat
sutra po6eti".
Mi smo stvarno sretni Sto imamo
takvu armiju kakva je naSa, koja
troSi manje nego sto troSe druge
armije, ali kojoj nikad ne fale
sredstva za usavrSavanje i moderno
naoruzanje. Ona gradi puteve, pre-duze6- a,
ona ima i svoje mini farme
gdje stvara dosta velike kolidine
hrane za sebe, a procenat budzeta
koji joj je odobren troSi racionalno,
ali nikad ne Stede6i na proizvodnju
naj modern ijeg naoruzanja i to uglav-no- m
sve u vlastitim fabrikama.
Prema tome, zahvaljujuci tako orga-nizovan- oj
armiji, naSoj opStenarod-no- j
odbrani i druStvenoj samozaSti-ti- ,
gadno bi se opekao makoji
agresor koji bi nasmuo na naSu
teSko stecenu slobodu.
Medutim, sve to koSta grdne pare.
Pomislite samo kako bismo svi
mogli bolje zivjeti kad bi zavladao
mir u citavom svijetu. Ali, uzmimo
na primjer opet Ameriku. Njoj se ne
isplati da narod oslobodi ratne
psihoze, a joS manje da prestane
proizvoditi za rat. U torn slu6aju,
imala bi ne petnaest nego i preko
trideset miliona nezaposlenih —
gdje bi s njima? Uzimajuci u obzir
sve ovo Sto se nas samih ti6e, lako
je shvatiti zaSto imamo toliko dugo-v- a.
Upravo stoga smo prisiljeni da
izvozimo neke artikle koji su danas
veoma konjukturni na svjetskom
trziStu, a proizvoditi za to trziSte i za
naSih dvadeset i dva miliona ustiju,
priznacete, nije lako.
Stoga se kod nas osje6a, privre-men- D, nestaSica nekih artikala, ali
uglavnom onih, bez kojih niko u nas
пебе gladovati. Koji put nema
putera, margarina, kafe, banana,
deterdzenata i slidno. A i tim
deficitamim artiklima, neprijatelji i
razni Spekulanti nam koji put stvara-j-u
neprilike i vjeStafike nestaSice.
Neko uzme viSe nego Sto mu treba,
a neko ne moze da dobije ono Sto bi
табе mogao dobiti samo da je malo
viSe reda u snabdijevanju i trgovini.
Da je to tako, dokazuju nam
primjeri nekih opStina koje su uvele
bonove za snabdijevanje svojih gra--
VI
dana. Oni su ta6no ргогабипаМ Sto
trebaju nabaviti da zadovolje svoje
trziSte, uveli su bonove, svaki je
dobio svoj dio i svi su bili zadovolj-n- i.
Medutim, naSe druStvo kao
cjelina ne voli bonove, oni su бак i
protuustavni. Stoga se planira da
robe bude dosta za sve. I bi6e.
Rekao sam da je bilo i da ima
greSaka i u troSenju kredita, ali su
nam i pored toga ti krediti mnogo
pomogli. Nije davno bilo kad smo u
jednom Biltenu OUN dobili kompli-men- t,
da smo se od rata na ovamo
razvijali brze od ma koje druge
zemlje na svijetu.
NaSa "Crvena Zastava", priznaje-m- o,
nije ravnaonoj Fordovoj, ali nije
ni ona "ma6iji kaSalj". ZapoSljava
50.000 radnika, a proizvodi oko
200.000 automobila godiSnje. SN6-ni- h
giganata imamo i drugdje, u
svim naSim republikama i pokraji-nam- a.
Sje6amo se, na primjer, mi
stariji kako smo bili obuveni "Bati-nim- "
cipelama iz Borova. Danas taj
"Bata bez Bate" obuva preko pet
miliona ljudi po svijetu svake godi-n- e.
Osim velikih industrijskih gigan-t- a,
imamo i u svijetu poznata
brodogradiliSta, a isto tako i velika
gradevinska preduze6a koja svojim
kvalitetnim radom osvajaju poslove
ispred poznatih svetskih firmi. Oni
grade po Srednjem Istoku, u Africi,
Aziji, pa i u Sovjetskom Savezu,
Cehoslova6koj, itd.
Potsjetimo se da smo izgradili i
jednu od najtezih zeljezm'6kih pruga
na svijetu Beograd - Bar, i to po
vrletnim krSevitim planinama. Ona
se, na primjer, kod KolaSina penje
na 1 .035 metara nadmorske visine, a
u Baru, udaljenom samo stotinjak
metara, spuSta se na samo tri metra.
Ako znamo da se na toj pruzi nalazi
257 tunela, u ukupnoj duzini od 115
kilometara, ili 243 mosta u duzini od
14 i po kilometara, tek onda moze-m- o
da shvatimo, da je ni Americi ne
bi bilo lako izgraditi. Ovo su samo
neki od izgradenih objekata, a
684MILIJUNAINDIJACA
NEW DELHI (INA) — Podaci o
proSlogodiSnjem popisu stanovniS-tv- a
u Indiji pokazuju da je broj
stanovniStva u Indiji dostigao brojku
od oko 684 milijuna zitelja. Ovaj
podatak pokazuje da je porast broja
stanovniStva u Indiji bio znatno brzi
nego u Kini koja danas broji oko
milijardu zitelja.
гНПВППШЕЕПЕЕЕЕЕН
STUTTGART (Tanjug) - Prvi rezultati
istrage o eksplozijama u Stuttgartu uka-zuj- u
na povezanost teroristickog napada
na poslovnicu Yugotoursa sa serijom
slicnih akcija na predstavnistva i grada-n- e
Jugoslavije za posljednjih godinu dana
u okolici glavnog grada Baden-Wiirttemberg- a. To je generalnom konzu-l- u Branku Dimitrijevicu saopcio u utorak
pomocnik pokrajinskog ministra unutra-snji- h
poslova pokrajine Baden-Wfirttembe- rg Paul Bueble.
Cilj cijele seri]e antijugoslavenskih ak-cija
koje su izvrsili proustaski ekstremisti.
ocigledno je da se unese nemir i nesigur-no- st medu nase gradane kojih na privre-meno- m radu u ovoj pokrajini ima oko
180.000.
Dimitrijevic je od Bueblea zatrazio naje-nergicni- ju
istragu, utvrdivanje identiteta
pocinilaca i njihovo podvrgavanje krivic-no- j
odgovornosti.
Dimitrijevic je, takoder, izrazio ogorce-no- st nasih gradana u povodu najnovijih
m И?.нц:1И-матакм-ди-ш- ш
nismo spomenuli velike alumimjske
kombinate, hiljade kilometara savre-meni- h
saobra6ajnica koje presijeca-j- u
naSu zemlju, itd.
A sada rijec dvije i o naSoj
poljoprivredi. Kod nas u Zemunu
postoji Poljoprivredni institut, koji
je stekao renome u cijelom svijetu i
koji je postao "Meka" za stru6njake
iz raznih zemalja. Sjeme njegovog
hibridnog kukuruza trazi se i izvozi
i na Istok i na Zapad. Nije onda ni
cudo Sto su nam i prihodi pp hektaru
medu najve6im u svijetu, uklju6uju6i
tu i SAD. Steta je samo Sto joS
nismo uspjeli da obradujemo naSe
cijelo obradivo podru6je u zemlji. Tu
smo ufiinili veliku greSku. Ipak smo,
uza sve greSke, ove godine ubrali
zetvu od preko petnaest miliona
tona kukuruza i pSenice. A to nije
malo.
Koliko bismo bolje mogli zivjeti
da smo vodili pametniju agramu
politiku, dokazuju nam samo nekoli-k- o
poljoprivrednih kombinata. Spo-тепибе- то
samo PKB (Poljoprivred-ni
kombinat Beograd, Belje, Servo
Mihalj — da ne idemo dalje. Oni se
mogu usporediti sa ma kojim veli-ki- m farmama u svijetu. Samo PKB
(uz velike komplekse zemlje za
proizvodnju zitarica) ima 20.000
krava i jedan je od svjetskih rekorde-ra- ,
kako po broju krava tako i po
mljekarstvu.
Dakle, kao Sto vidite, zemlja sa
ovakvim bogatstvom ne moze pro-pas- ti.
Ako znamo da smo 1946.
godine imali 600 dolara prihoda po
glavi stanovnika, a da danas imamo
preko 3.000 dolara, onda mozemo
biti zadovoljni sa onim Sto smo
postigli.
ZavrSicu ovaj dopis rijecima na-Se- g
vrlo omiljenog politiSara i
drzavnika, druga MiloSa Mini6a. On
je nedavno, izmedu ostalog rekao:
"... KO SlRI DUH DA JE NASA
SITUACIJA BEZIZGLEDNA, NALAZI
SE NA LINIJ! DEMOLIZATORA...".
NAJBOLJI FILMOVI,
GLUMAC, RE2ISER
NEWYORK — "Gandhi" i "Tutsi"
(sa Dastinom Hofmanom u zenskoj
ulozi) — najbolji su filmovi 1982, po
ocjeni njujorSke kritike. Ben Kingtey
(u ulozi Gandija) i Meril Strip —
najbolji glumci. Sidni Polaka ("Tut-si")
kritika je proglasila najboljim
reziserom, a za najbolji strani film
— madarski "Vreme miruje".
НгШ2ВШВЕВИгЕЕЕ!&ЕИППЗг2ЕЕЕП!ЕШЖНИЕШ2 SSBSS --Yffffir
eksplozija u Stuttgartu i prenio njihovo
nezadovoljstvo istragom koja je dosad us-pje- la otkriti pocinioce u samo dva zlocina-ck- a
napada (prosle godine na kulturno-informativ- ni centar u Stuttgartu i na
odjel novobeogradskog Radnickog uni-verzite- ta
u Friedrichshafenu.
Nerasvijetljeni su ostali napadi na klub
Jugoslavena u Bietigheimu, te knjizaru
jednog Jugoslavena, turisticki biro i sada
Yugotours i prodavaonicu jednog Jugo-slavena
u Stuttgartu. U ova dva posljednja
slucaja ukupno pricinjena steta iznosi oko
25.000 maraka. Nezadovoljstvu nasih gra-dana
koji ocekuju normalne uvjete za zi-v- ot
l rad, pa i zastitu u skladu sa zakonima
SR Njemacke, pridruzuje se i sve izrazitije
nezadovoljstvo njemackih gradana koje
takvi teroristicki napadi takoder ugroza-vaj- u.
Bueble je rekao Dimitrijevicu da je poli-cij- a
poduzela energicne mjere i da traga
za pociniteljima teroristickog napada na
poslovnicu Yugotoursa i prodavaonicu
jednog Jugoslavena
NOVI KARDINALI
Papa Pavao II imenovao je 18
kardinala. Jedan od njlh je zagre-bac- ki
nadbiskup Franjo Kuharic
(na slici).
v a
NEW YORK, Tanjug — "SuviSe
dugo zastupana je ideja da ograni-бепј- е
trke u naoruzanju treba da
zauzme drugorazredno mjesto, iza
razvijanja novih programa nuklear-no- g
oruzja", piSu u zajedni6kom
komentaru u uglednom "New York
Timesu" nekadaSnji drzavni sekretar
u Carterovoj administraciji Cyrus-Vanc- e
i bivSi б1ап nacionalnog
vije6a za sigumost, Robert Hunt.
Prema miSljenju dvojige uglednih
autora, ni Sjedinjene Drzave ni
Sovjetski Savez ne mogu se braniti
od atomskog um'Stenja bez pomo6i
druge strane.
"Ni jedna ni druga zemlja ne
mogu ostvariti prednost u koriStenju
atomskog potencijala bez rizika da
бе izazvati napad koji bi doveo do
medusobnog uniStenja", upozorava-j- u
Vance i Hunt.
"Ni SAD ni Sovjetski Savez ne
mogu graditi svoju sigurnost od
nukleamog uniStenja bez ротобј
druge strane; ni jedna ni druga
zemlja ne mogu ostvariti atomsku
prednost bez rizika od provociranja
napada koji bi doveo do medusob-nog
uniStenja", smatraju dvojica
autora.
Po njihovom miSljenju, sigurnost
za obje velesile ne lezi u trci u
razvoju nuklearnog naoruzanja, ve6
u politici "do sada neostvarenih
dimenzija suradnje".
"Sporazumi o ograni6avanju nao-ruzanja
su dio i атепбке i sovjetske
sigumosti, zapravo sigurnosti svih
zemalja" napominju Vance i Hunt.
Cyrus Vance i Robert Hunt smat-raju
takoder da SAD moraju preuzeti
nekoliko po6etnih koraka. Prvo,
kazu oni, nacija treba prihvatiti da
su dvije velesile manje-viS- e izjedna-беп- е
u atomskoj snazi, s tim Sto
svaka ima prednosti u nekom od
nuklearnih arsenala. SAD bi, zatim,
trebalo da ratificiraju "SALT— 2".
Dvojica autora smatraju da je
vazno da "атепбка strana ne pre-pus- ti
propagandnu i pregovara6ku
prednost Sovjetskom Savezu zbog
zamrzavanja vlastite pregovara6ke
pozicije".
2.154.448 PARTIJ ACA
Savez komunlsta Jugoslavije je po6etkom
jula 1982. godine imao 2,154.448 clanova.