Nase Novine, March 16, 1983

              м
. 1
January 19, 1983, NASE NOVINE --3
x.
KAPITALISTICKI SISTEM
U svom radio govoru odrzanom 20.
novembra 1982, ameridki predsjed-ni- k
Ronald Reagan je na Saljiv nadin
kazao istinu kad je rekao da se
privreda zemlje nalazi u "vrazjoj
zbrci" (A Hell of a Mess). Komenti-raju- di
o tome trl dana kasnije, New
York Times je kazao da lako je
primjedba zvudila Saljivo, "ona je
zvudila istinito". Medutim, pripo-menu- o
je Times: "TeSki zadatak je
to Sto da se dini o tome, a odgovori
koji do sada dolaze iz Washlngtona
su proturjedni".
"Ekonomija je sada ve6 tri godine
mlitava i JoS nema nikakva jamstva o
oporavku", pisao je spomenuti list.
To je bilo 23. novembra.
U istom broju Timesa, odmah do
urednidke stranice objavljen je iz-vjeS- taj
iz Pariza od inostranog
dopisnika Timesa, Flore Lewis,
ticudi se ekonomskog stanja u
"Zapadnom" svijetu. Dama Lewis je
pisala da je na jednom nedavnom
sastanku internacionalnih ekonom-ski- h
strudnjaka i bankara otkrivena
gorka slika privrednog stanja i
postavljeno mudno pitanje.
Prema torn izvjeStaju, izgledi su da
ce se broj nezaposlenih radnika u
Evropi povecavati za dva milijuna
godiSnje. Redeno je da je sada bez
posl 32 milijuna osoba u 25
razvijenih zemalja koje pripadaju
Organizacijiza ekonomsku suradnju
i razvoj, a tredina od toga broja
otpada na Sjedinjene Drzave Ame-rik- e.
Da bi zabaSurio neugodne vijesti o
rastudem zatvaranju tvornica i ot-puSta- nju
radnika, Reagan svakom
zgodom kad netko postavi pitanje o
nezaposlenosti, pn'6a kako je njego-v- a
politika dovela do znatnog sniie-nj- a
inflacije. To bi trebala biti utjeha
radnim ljudima koje je kapitalistidki
na6in proizvodnje izbacio iz tvorni-ca.
Novinarka Lewis nehotidno
pobija Reaganova hvastanja iznaSa-nje- m
dinjenica da smanjenje inflaci-je
i kamatnih iznosa ne stvara
automatidki nova radna mjesta. I
slijepci su mogli vidjeti da se je
uporedo sa opadanjem inflacije
povedavalo izbacivanje radnika iz
mnogih industrija.
Kruta je istina, pisala je Lewis, da
mnoge sada nezaposlene osobe,
vjerojatno nikad nede biti ponovo
primljene u aktivnu radnu snagu.
Sadanja razina nezaposlenosti u
jednom broju zemalja vedje dobrano
iznad onoga Sto bi se tek samo prije
nekoliko godina bilo moglo smatrati
"politidki snosljivim", pisala je ta
novinarka. Ona nastoji tjeSiti vlada-јиб- е
velmoze s napomenom da Jos'
nije bilo nikakvih nereda, lako je bilo
demonstracija i protesta. Ve6 je,
kaze, pao ditav niz vlada, koje su
zamijenjene redovnom opozicijom
izabranom po glasadima, ali do
sada nije bilo nagona niti lijevo, Hi
desno, niti u ekstremu.
Ona nastavlja s upozorenjem
financijskim i industrijskim baruni-m- a
koji pomodu svojih politidara
gospodare u "zapadnom" svijetu.
Od burnih 1930-i-h godina nije bilo
ovako dalekoseznog bankrota u
Zapadnom svijetu, pi§e Lewis, a
ipak smo do sada bili poStedeni od
"nesrednih posljedica nasilja, revo-luci- je
i rata". Vidi se da ona pati od
kronidne burzoaske bolesti.Dalje
veli da se mora nastojati razumjeti
zaSto je tako, "ako zelimo daljnji
uspjeh u izbjegavanju katastrofe, i
zbog jednostavnog ops tan ka dru$-tveno- g
poretka (razumije se, kapita-listidko- g,
nap. pisca), nuzno je
f8 ®
odbaciti jalove teorije I posvetiti
paznju ljudskoj potrebi". Dobro
upozorenjei
Bilo je to usvojenje sistema
druStvene pomodi (welfare) nakon
"velike depresije" Sto sada omogu-6uj-e
da se druStveni poredak saduva
posljedica rastudeg vala nezaposle-nosti.
Besposlenidka kompenzacija,
zdravstvena potpora i druge mjere
socijalne oskrbe pomazu nezapos-lenim- a
i njihovim obiteljima da
prebrode krizu, upozorava Lewis
vladajude krugove I njihove politi-6ar- e.
To je pravi dobitak za svakog u
druStvu, bogate i siromaSne, bududi
pomazu podrzavati demokraciju i
mir. To se mora vagnuti nasuprot
budzetnih izdataka I svih vrsta
potpore, nastavlja Lewis, s pozore-nje- m,
pa kao da zeli podsjetiti
Reagana i njegove ротададе u
kresanju socijalnih programa, zak-Ijudu- je
da je to dobrobit za sve, Sto
treba imati na umu i oduprijeti se
napasti za smanjivanje deficita sni-zavanj- em
socijalne pomodi kad je
najviSe potrebna.
Temeljitom i trajnom rijeSenju
privrednih zastoja i kriza koje perio-didn- o
drmaju temeljima kapitalistid-ko- g
druStvenog poretka, nema
mogudnosti u okviru samog siste-ma.
Najbolje Sto se od kapitalistid-ki- h
politi6ara i njihovih ekonomskih
strudnjaka moze odekivati bilo bi
neko privremeno djelomidno porav-nanj- e
rastudih kontradikcija, ali
medu njima nema ni razumijevanja
problema niti suglasnosti kako da
se barem donekle usklade.
Tako-zvan- a "Supply Side" teorija
koju je Reagan prihvatio od nekojih
polupedenih ekonomista i u svojim
govorima prikazivao kao jedini izlaz
iz ekonomskog dorsokaka, pokazala
seje totalnojalovOm. JoS za vrijeme
izborne kampanje kad se je s
Reaganom natjecao za predsjednid-k- u
nominaciju Republikanske stran-k- e,
George Bush, kojem je dodijelje-n- a
potpredsjednidka uloga, okrstio
je tu teoriju kao "voodo economics",
a budzetni direktor David Stockman
priznao je u jednoj raspravi da je to
zapravo stara "Trickle-Down- " teo-rija.
Promatrac
wr,j.yju,wjjg;H:,wrv
gazrie dopustaju
obrasivanjo
Odbor Ujedinjenih Nacija za plani-ranj- e
privrednog razvoja upozorio je
u nedavnom izvjeStaju da sadanja
naginjanja u svjetskoj privredi "uka-zuj- u
na opasnost daljnjeg stezanja i
stagnacije, Sto 6e prouzroditi velike
ljudske patnje u mnogim od najsiro-maSniji- h
zemalja u razvoju, kao i
opasnost opsezne politidke nesta-bilnosti- ".
Cim se vi§e pogorSava privredno
stanje u kapitalistidkim zemljama,
tim vi§e se povedavaju i proturjed-nost- i
i slabosti izrabljivadkog siste-ma.
Ekonomski stru6njaci istrazuju
mogudnosti izlaza iz ove zavrzlanos-t- i
u kojoj vidi veliku opasnost, ali su
proturjednosti takove naravi da se
nikako ne mogu izravnati.
$to je onda odgovor? pitao je
N.Y.Times u spomenutom uvodniku
od 23. novembra. Naravno, temelji- -
TORONTO
Шј n [3 вЗ
Amerifiki 6asopis "U.S.News and World Report",
koji izlazi u Washingtonu, objayio je slijedeci Clanak:
I pored toga sto ameri6ki i zapadni lideri
pokusavaju smanjiti veliku zategnutost zbog pitanja
kao sto su sovjetski plinovod, nuklearno oruzje i
trgovinski odnosi, mnogi prosje6ni Evropljani mijenja-j- u
stav prema Americi. Posjetioci iz Amerike nisu meta
ove promjene, oni su joS dobrodo§li gotovo u svim
dijelovima zapadne Evrope. Medutim, sve vi5e Evrop-Ijan- a
mijenja miSljenje o predsjedrrtku Reganu,
politiCkim i poslovnim odnosima i kulturnoj intelektu-alno- j
razmjeni.
Ove promjene nisu prisutne svuda i ne osjecaju ih
svi. U Svedskoj, sredistu antiamerlfckih osje6aja za
vrijeme vijetnamskog rata, odnosi su posljednjih
godina postali srdacniji. U Svlcarskoj gotovo ne postoji
antiameri6ko raspolozenje.
Ali u Grckoj, zemlji koja je nekada bila snazan
mediteranski saveznik, ispitivanje javnog misljenja je
pokazalo da 49 posto ljudi smatra da su antiameri6ki
nastrojeni, a 70 posto je izjavilo da nemaju nikakvo
povjerenje u Sjedinjene Drzave.
London: osjetljiva ekonomska pitanja zaostrena
svjetskom recesijom toliko su zatrovala odnose izmedu
Sjedinjenih Drzava i Velike Britanije da se antiamerika-niza- m
робтје pojavljivati i u ovoj nacijl koja je nekada
smatrana najblizim evropskim saveznikom Washing-ton- a.
тиМмдд.Ј.ДЈ111ЦД!.ЖМД
— Ako voc ne ojecu, mozda cs ovo
oozone dopustifi barem
66 LEMTI
tog i trajnog rijeSenja nema niti ga
moze biti u okviru profitirskog
sistema. List poruduje politidarima
u Washingtonu da je problem mno-g- o
dublji nego li oni misle i
nezaposlenost r.ede opasti dok pravi
oporavak privrede ne nastupi, a 6ak i
tada moze se odekivati samo pola-gan- o
opadanje.
Sve to predstavlja muke i tegobe za
radne ljude koje je sistem izbacio s
posla. I dosadaSnje strpljenje moglo
bi do6i kraju ako broj nezaposlenih
ne bude znatnije smanjen, a sami
burzoaski ekonomisti predvidaju da
bi tijekom ditave 1983. godine
mogao ostati iznad 9 posto.
Razmjer nezaposlenosti je jo§ vedi
u Kanadi i Engleskoj. Kriza je
zahvatila ditav kapitalistidki svijet pa
se mogu odekivati velika previranja.
66
Toronto tamburica orkestra odsjeka 961 HBZ prireduje
koncert i priredbu u subotu 12. februara — podetak u 7 sati
navecer, u Etobicoke Olympia, 590 Rathbum Rd'. Tko nema
kola neka uzme Rathburn bus na Royal York Subway
Station, koji vozi do mjesta gdje ce biti priredba.
Svira orkestar "2umberak" posiije koncerta.
Pozivamo sve prijatelje Tambure da nas posjete te vederi.
Prirediva6ki odbor
E30
Pariz, odavno postoji pritajeni osjecaj otpora
prema SAD koji izbija na povrSinu kad god Francuzi
smatraju da su njihova nezavisnost ili ponos ugrozeni.
Antiamerifika raspolozenja su uperena uglavnom
protiv americke politike i Reganove administracije.
Francuska se prikazuje kao David koji se bori protiv
amerifikog Golijata, ministar vanjskih poslova Klod
Sejson je izrekao upozorenje za vrijeme spora oko
plinovoda: "Washington i Evropa se stalno uaaljava-ju.- ..
Sjedinjene Drzave su izgleda potpuno ravnoduSne
prema naSim problemima.
Bern: dok je Reganova ekonomska politika
probudila antiamerifiko raspolozenje u drugim zapad-noevropski- m
zemljama, ona nije imala nikakvog odjeka
u Svicarskoj gdje su obiCni gradani i vodeci bankari vrlo
proamerifiki orijentirani.
Bon: бак ni odlucnost nove vlade kancelara
Helmuta Kola da poboljSa odnose ne moze prikriti
fiinjenicu da u SR Njemackoj raste netrpeljivost prema
Reganovoj administraciji. Mnoge Kolove pristalice iz
svijeta-- biznisa otvoreno izrazavaju nezadovoljstvo
amerifikom politikom.
Rim: Talijani su pokazali veliku naklonost prema
americkom narodu i proizvodima nakon drugog
svjetskog rata. Posiije gotovo 6etiri decenija јоб postoji
poStovanje, ali su toplina i odu5evljenje prema
Sjedinjenim Drzavama oslabili.
иивд-1лм- 1