Nase Novine, March 16, 1983

              2— NAfiE NOVINE, January 19, 1983.
I ave SMANJITI VOJNE
§3) %$ QsP&sa Ens I Ези
л--;'в'тддм!итЈги.!Ј41!'"'.'п'-1№'у'чте1-
1г1'!'!и,тташ
B XT B P
Nikola Ljubidid, predsednik Pred-sedni§t- va
SR Srbij'e u izjavi za list
"Politiku", prigodom Nove godine
kazao je slijedete:
"Smatram da ima razloga da
razgovaramo i o promenama, usavr-Savanji- ma
i kad je red o pitanju
politidkog sistema, pre svega sa
stanoviSta obezbedivanja uslova za
njegovo bolje funkcionisanje. Nema
potrebe da se dovodi u pitanje
Ustav. To nije sporno, jer nisu
sporna na$a osnovna opredeljenja i
reSenja do kojih smo do sada doSli.
Ali, ima dovoljno razloga da se
ispitaju iskustva, na primer u funk-cionisan- ju
delegatskog sistema,
gde nije sve onako kako bi trebalo
da bude. Slidna je situacija i sa
SIZ-ovim- a, povetanjem efikasnosti
samoupravljanja, u celini, obezbedi-vanje- m
ve6e odgovornosti itd. Ra-zu- me
se, sva ova pitanja zasluzuju
proudavanje i analizu. Treba imati u
vidu da tu i tamo ima strahovanja da
bi se u tim promenama moglo otiti
previSe u Sirinu. Lidno smatram da
nema razloga za ovakva strahovanja.
Polazeti od osnovnih polititkih
opredeljenja, u narednom periodu
treba do6i do konkretnih predloga o
tome §ta bi se moglo i trebalo
menjati, a on da 6e rasprave iti
lak§e, bite manje rezervi".
В Ш
Rodoljub Colakovit je dao slijede-t- u
izjavu Stampi:
Za Engelsovu krilatu misao o
asocijaciji slobodnih proizvodada,
mi se zalazemo svom svojom sna-go- m
— zapiSemo to u Ustav, na
osnovu toga donesemo zakone,
Zakon o udruzenom radu (Hi kako se
to smeSno kaze ZUR), a kontrarevo-lucij- a
se bori da stumba sve to. $ta
bi, dakle, ostalo od toga? Jer, to je
praktidno kontrarevolucija. Znate
§ta? Kontrarevolucija ne mora da
znadi da oni sada dizu barikade;
nemaju tri diste da ih dizu. Nemaju.
Cak na Kosovu nisu imali tri 6iste da
dignu barikade. Kad su se pojavile
one gusenice... Mir. Oni su mislili
da mogu na galamu. Nema na
galamu! Ali, ima termita. Ima jedna
vrsta mrava koji se zovu term iti...
...I jednog dana, most se samo
sruSi. A ja se drzim Engelsove misli
— 'ko jede mora i da pije, a onda da
filozofira. Kad mi dve najvaznije
poluge, ako hodete instituta, pozo-vem- o
na dogovaranje — kad mi
njihovo izigravanje smatramo nor-malni- m
ponaSanjem, §ta to zna6i?
Da snage kontrarevolucije razbijaju
samoupravu. To je to. Nete da se
me§a drzava, nego mi treba da se
sporazumemo u okviru preduzeta,
ill s jedne strane drzava, a s druge
preduzeta — zavisno od karaktera
posla. Ako mi to na svakom koraku
krs"imo, i to krSimo tamo gde je to
vitalno, §ta je to drugo nego
termitski posao kontrarevolucije.
Znadi §ta? Kontrarevolucija rije. U
praksi zaboravljamo da nema zado-bijen- ih
politidkih pozicija zauvek.
Samo se tudim kako mozemo da
budemo tako naivni, kao da ye na§a
vlast od boga data. A znamo vrlo
dobro kako se u odredenoj Stampi
vani pisalo o nama, o naSim
tetkodama. Prosto im jeneshvatlji-v- o
da nema demostracija u Beogra- -
inintMnMaw шл wr-Fm.in- -.a
du, jer nema kafe. To je njihovo
prizeljkivanje node li biti neSto tako.
Kad ubiju 6etiri-pe- t engleskih vojni-k- a
tamo negdje u Irskoj, to je
naravno stra§na stvar, al' kad ogrebu
nekoliko studenata u Beogradu, Hi
kad je bio mas-pokre- t, onda je to
senzacija — "koliko je bilo ranje-nih- ".
A proradilo je samo nekoliko
pendreka. Kamo srete da su pendre-c- i
proradili bolje, ne bi se ponovila
LaStina, da je malo poviSe njih
oti§lo na robiju...
La§tina je za mene grozna. I sad
se tu vode neki razgovori u Grad-sko- m
komitetu, pa to, to i to. A
treba mafiju rasterati iz tog doma.
Kakav dom? Taj dom izdrzavaju
radni ljudi, gospodo ! Razumem, u
ratu ubiti protivnika. To je ruzno, to
je grozno, ali to smo radili u ime
zivota, svog opstanka, radi afirmaci-j-e
dovetnosti. AH ponizavati?! To je
faSizoidno, 6isti faSizam...
REKORDNA PROIZVODNJA
KUKURUZA
BEOGRAD (Tanjug) — ProSle godine s
jugoslavenskih njiva ubrano je 11 milijuna i
137.000 tona kukuruza pa je postignut
apsolutni dosada5nji rekord u proizvodnji
"zlatnog zrna".
Proizvodnja kukuruza — kako saopcava
Savezni zavod za statistiku — veca je za 14
posto, Hi milijun i 330.000 tona, nego
predhodne godine. Ona je, StoviSe, za
milijun i 53.000 tona veca u uporedbi s
dosad najrodnijom, 1979. godinom.
lako konacni podaci za ostale evropske
zemlje nisu dostupni, ve6 sada se moze
konstatirati da je Jugoslavia proizvela
najvise kukuruza na пабет kontinentu u
1982. godini.
NADBISKUP OPTU2UJE VLADU
SAN SALVADOR (UPI) - Salva-dors- ki
nadbiskup Arturo Rivera y
Damas upozorio je na opasnost
proSirenja salvadorskog gradanskog
rata na cijelu Srednju Ameriku i
Karibe. OsudivSi nastavljanja poli-tidkog
nasilja u Salvadoru, posebno
nasilja rezimskih trupa protiv civil-no- g
stanovniStva, Rivera y Danas
konstatirao je da salvadorska vlada
ne ispunjava svoja ranija obecanja
da 6e raditi na postizanju mira u
zemlji.
U meduvremenu, salvadorski us-tani- ci
nastavljaju akciju Sirom zem-lje.
Agencije javljaju da je proSle
godine u Salvadoru poginulo 6000
civila.
LiSg,PJJW.!--.rj[.J..'i-,4H'i.'y.i'iii[!CTi- aiM
BUKUREST (Tanjug) - "Smanje-nje- m
vojnih budzeta dvaju blokova
za 20 posto oslobodilo bi se 96
milijaridi dolara, Sto predstavlja za
preko 6eiri puta vecu vrijednost od
svjetske pomoci predvidene za zem-lje
u razvoju, a za toliko puta vecu
vrijednost i od svih prehrambenih
proizvoda koje ove zemlje uvoze".
Takvu procjenu iznosi vodedi ru-munj- ski
list "Scinteia", 6ime se u
stvari Sire objaSnjava nedavni prijed-lo- g
predsjednika Ceausescua o
smanjenju budzetskih izdataka dva-ju
vojnih blokova, od kojih jednom
pripada i sama Rumunjska. Prema
njegovim rijecima, zemlje NATO-- a i
MOSKVA — Prvih dana nove
1983. godine sva sovjetska glasila
prepuna su komentara i osvrta u
kojima se odludno odbacuju sve
optuzbe protiv bugarskog drzavljani-n- a
Sergeja Antonova da je na bilo
koji na6in bio umijeSan u pokuSaj
atentata 13. maja 1981. godine na
papu Ivana Pavla II.
"Pravda" na gotovo pola stranice
donosi osvrt u kojem se "slu6aj
Antonov" kvalificira kao klevetniika
kampanja protiv Bugarske i SSSR-- a
u kojoj "glavnu ulogu" nose CIA i
ameri6ki predsjednik Reagan. "Iz-vjes- no
je", pi§e "Pravda", "da je to
djelo sastavni dio akcije CIA-- е u
okviru tajnog rata protiv drzava
socijalizma, nacionalno-oslobodi-lafck- ih
organizacija i komunistiCkih
radni6kih partija". Podsjecaju6i da
je amerifiki predsjednik Reagan
proSle godine javno najavio "krizar-s- ki
pohod" protiv komunizma,
"Pravda" sada citira Reaganove
rijeCi u junu 1982. godine ирибепе
suradnicima CIE da se oni "nalaze u
Poziv americkim i
sovjetskim
gradovima
LONDON (AFP) - Gradske vlasti Lon-don- a odlucile su da upute poziv gradona-celnicim- a
i lokalnim predstavnicima
americkih i sovjetskih gradova da se sli-jedede
godine ukljuce u kampanju posve-cen- u razoruzanju i mini u svijetu. Kam-panja
sluzbeno potinje 3. sijetnja i bit 6e
u velikoj mjeri usmjerena protiv razmje-staj- a nuklearnih raketa u Velikoj Britani-ji- .
-- ~ i
i. im, -- mil ч тажд,а;шЕ мдлд
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: S93-502- 5
IZDAVACKI SAVET: Mllos Grubic, Vojin Grbld, Josip Kova6l6, Stanko Muideka,
Milena Boiid, Ivica Juriiid, Ana Durovid, Lepa Rajnovii, Borislav No&kovli,
Rozalija Dfvjakovic, Duro Mallkov6, Ivan Prlbanit, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavao
Radmanic, Boia Pavkovid, Ostoja Kovaievld, Vikior Arar, DuSan Stanar, Milijan
Petrovlc, John Severinski, Luis Gregurac, Mato SiauS, Martin Karavanii, Paul
КибШб, Ivan Boban, Peko Dmltrovii, Millca Miuchln, A.Gerlach, Leo Bacich.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid
Stjepan MioSii (dru§tveno-pollti6k- a pitanja), Danhl Pixiades (druStvena pitanja t
knjlzevnost), Katarina Kostid (poezija I aktuelne.teme), Jelena Gavrllovld (literature
I umetnost za decu), BoSko Mladenovl6, Anka Nozlnid.
STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevld (Los Angeles),
Boio Spatok (New York), Frank Fudurii (Vancouver), Josip Stanid — Stanlos
(Rim, Italija), Dario Tapkanjl (Pariz, Francuska), Lepa Taoianovld (Remscheid,
Zap.Nemacka).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovli (nauka i drustvo), Prof. Ivan
Dolenc (Slovenska KoruSka i kulturna publicislika u Americl), Anton Kostelac
(reportaze i price iz Iseljenickog zivota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovld, Luka Markov li, Petar Kurtic,
MiloS Kordi6, Aleksandar Cirid, Strahlnja Maletid, Novica Mllic.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodii, Aron Ковп, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAVI-JE:
M. Vasiljovid — LILO.
Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents.
Advertising rules on request. Second class Mall Registration NO. 0378.
"Naio novlne" Izlaze srijedom. Pretplata Iznosi $25.00 godisnje; pojedlnl
primjerak 50 cent!. Cjene ogiasa na zahtjev. "Nase novlne" su nasiJedniK
"Jedlnstva", kome su prethodlll listovl: "Novosti", "Srpskl Glasnik", "Edinost",
"Slobodna Mlsao", "Pravda" I Oorbn", .o I "Nwodni Glasnik" I drug! naprednl
listovl koji su mu prethodili u Sjedlnjenlm Drzavama.
fledakclja odgovara za nepotpisane materljale. Potplsani £lancl Izrazavaju
mlsljenje autora. Dopisl se ne vracaju.
VarSavskog ugovora u vojne svrhe
troSe oko 80 posto svih izdataka za
oruzje u cijelom svijetu.
Tim povodom "Scinteia" naglaSa-v- a
da je predlozeno smanjenje
vojnih budzeta ovih dvaju blokova
dovoljno da se izgradi 1 00.000 Skola
za 66 milijuna daka, odnosno 5000
bolnica s tri milijuna kreveta, Hi 12
milijuna stanova za oko 50 milijuna
ljudi.
List dalje navodi da bi smanjenje
za samo 12 posto blokovskih vojnih
budzeta bilo dovoljno za iskorjenji-vanj- e
nepismenosti u svijetu, Hi za
osiguravanje pitke vode za dvije
milijarde ljudi zemalja u razvoju.
prvorn redu te borbe".
U zaklju6ku "Pravdina" osvrta
istifie se da samo "slijepi" ne mogu
vidjeti da je "slu6aj Antonov" dio
antibugarske i antisovjetske klevete
"krizara" i da je cijeli smisao te
akcije CIA-- е da baci sjenu na
miroljubivu politiku zemalja socija-Iisti6k- e
zajednice.
Tjednik "Literatumaja Gazeta" u
odbacivanju i kvalificiranju optuzbi
ide korak dalje pa cijeli "slufiaj
Antonov" usporeduje s Hitlerovim
lajpciSkim procesom Georgiju Di-mitro- vu.
"Sjena slaboumnog van der
Lubea nadvija se nad Trgom sv.
Petra i rimskim dvorcem pravosuda.
Prije pedeset godina velika provoka-cij- a
stoljeca, kako je nazvana palje-vin- a
Reichstaga, dovela je do nacis-tiCk- e
diktature a svijet k svjetskom
ratu. Danas po svemu sude6i, ima
ljudi koji ponovno prizivaju орбе-svjetsko- m
antikomunisti6kom po-ho- du
koriste6i se pri torn ne6istim
metodama", piSe "Literatumaja Ga-zeta".
jaggs Esssa ш&ш гмтаа em I Ш22353 Б03332ШШ
И SAVEZNI ZAVOD ZA STATISTIKU
U Jugoslaviji
22,740.000
stanovnika
0 Zivotni vijek
Dugoslavena neprestano se
povecava, ali prirodni
prirastaj stanovnika
neprestano opada
BEOGRAD (Tanjug) - Savezni
zavod za statistiku saopcava da je
Jugoslavia, prema prethodnim
podacima, na dan 31. prosinca
1982. godine imala 22 milijuna i
740.000 stanovnika. To je u uspo-red- bi
s istim datumom 1981. vise
za 172.750 stanovnika.
Promatrano po republikama,
najbrojnija je Srbija - 9,441.000
(5,742.000 na teritoriju izvan pokra-jin- a,
2,042.000 u Vojvodini i 1,657.000
na Kosovu). U Hrvatskoj zivi
4,631.000 stanovnika, u BiH
4,204.000, u Makedoniji 1,955.000, u
Sloveniji 1,912.000 i u Crnoj Gori
597.000 stanovnika.
Podaci za proslu godinu pokazu-j- u
da se nastavlja dugorocna ten-denci- ja
opadanja prirodnog prira-staj- a
stanovniStva - sada stopa
prirastaja iznosi 7,6 na tisucu sta-novnika.
Regionalne razlike, me-duti- m,
izrazito su velike: na Koso-vu
25,6 a u Vojvodini samo 1,8.
Zivotni vijek Jugoslavena nepre-stano
se povecava. Na osnovi
znanstvenih metoda koje primje-njuj- u
statistical, procjenjuje se da
ce muska djeca rodena 1980. godi-ne
dozivjeti prosjecnu starost od
67,7 godina, a zenska 73,2 godine. U
proslom desetljecu je ocekivano
trajanje zivota muskaraca povefia-n-o
za vise od tri godine. U torn po-gle- du
gotovo nema bitnijih razlika
izmedu republika i pokrajina.
Kfifj81} fffIJ5lil1 frff™Т™ IbBflaaaliiU