Nase Novine, October 26, 1983

              ч'КШ£ ,(, ' '
i ч
Mjgoslav Afeekly
A Commi if nty Ncwsixer
Established 1931
syA-rufflMwMMw-asa
VOL 52, NO 36(568)
Hi SI ®
Nuklearno oruzje ne sluzi nikakvoj
vojnoj svrsi i treba biti odbaceno!
To je izjavio Robert McNamara,
ministar obrane Sjed. Drzava u
Kennedyevoj i Johnsonovoj vladi.
"Ja ne znam plana koji garantira
da se nuklearno oruzje moze us-pjeS- no
koristiti u NATO obrani",
napisao je McNamara u casopisu
Foreign Affairs.
On smatra da NATO "ne smije
nikad biti pocetnik, pod bilo kojim
okolnostima, u upotrebi nuklearnog
oruzja".
Nuklearno oruzje nije opasno
samo u ratu ve6 i u mirno vrijeme.
McNamara je spomenuo kako je
1961. u Sjevernoj Karolini pao
ameri6ki bombas" na kome su bile
dvije atomske bombe 1.800 puta
јабе od bombe koja je uniStila
japanski grad HiroSimu. Bombe
umalo nisu eksplodirale.
u
Kanadski sud je pristao da primi
optuznicu protivnika "krstare6ih"
raketa (Cruise missile) koji nastoje
da sprije6e vrSenje tih proba u
Kanadi. Odluku je donio sudac Alex
Cattunach.
Sudsku akciju je pokrenula orga-nizaci- ja
Operation Dismantle Inc. u
ime 26 mirovnih tredunijskih i
vjerskih organizacija.
Ovo je prvi put u historiji da je sud
pristao da razmotri vladinu odluku.
Dosad su takve odluke spadale pod
parlamenat.
Sud je dao vladi 30 dana da
podnese dokaze da su probe "oprav-dan- e
u jednom slobodnom i demok-ratsko- m
druStvu".
James Stark, predsjednik Opera-tion
Dismantle je izrazio nadu da 6e
U Manitobi se opet vodi borba
proiiv francuskog jezika.
Francuski jezik je u toj provinciji
bio priznat isto kao engleski, ali je
nepravilno ukinut prije blizu sto
godina. Engleski sovinisti su htjeli
da sacuvaju svoju "prednost".
Vlada Nove demokratske partije je
odlu6ila da povrati francuski jezik u
Manitobi, ali je naisla na zapreke.
Opet su se digli pobomici engle-sk-e
"prednosti" i nastoje sprijeciti
usvajanje te odluke.
Oni su uspjeli da navedu neke
opcine da o tome provedu referen-dum.
To je odlucila i gradska uprava
Winnipega. Za referendum je glasa-l- o
16 vijednika, protiv 14.
i--
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY SEPTEMBER 21, 1983.
On je spomenuo da je 1967.
godine skoro doSlo do rata izmedu
Sjed. Drzava i Sovjetskog Saveza.
To je bilo za vrijeme Sestodnev-no- g
rata na Srednjem Istoku.
McNamara smatra da se obrana
NATO pakta treba oslanjati na
konvencionalne sile.
On je kazao:
"PoSto sam sproveo sedam godi-n- a
kao ministar obrane... ja ne
vjerujem da mi mozemo izbjeci
ozbiljni i neprihvatljivi rizik nuklear-nog
rata ako ne priznamo da
nuklearno oruzje ne sluzi nikakvoj
vojnoj svrsi. Ono je potpuno besko-risn- o
— osim da se odvrati protivni-k- a
da ga upotrebi".
McNamara zavrSava s izjavom da
je тодибе zivjeti bez "nuklearnog
deterenta" i "tako ufiiniti korak" ka
ne-nuklearn- om svijetu".
konacna odluka o probama raketa
biti donijeta do januara 1984.
Novine pi§u da su obe strane
spremne da dodu na sud s eksper-tim- a.
Protivnici treba da dokazu da
probe "krstarecih" raketa ugrozavaju
ustavna prava Kanadana.
Njihov pravni zastupnik na sudu je
advokat Lawrence Greenspon.
Probe "krstaredih" raketa trebaju
podeti u februaru, a ukoliko sud
ne zabrani.
Kad je drzavni advokat Graham
Garton kazao da nitko ne strahuje da
ce mu "krstare6a" raketa pasti na
glavu, sudac Alex Cattanach je
odgovorio da je on jedan od onih
koji se boje.
A 60 posto stanovnistva Manitobe
zive u Winnipegu.
Protiv referenduma je ustalo i
vijece nacionalnih grupa, u kome se
nalaze predstavnici 23 organizacije
ШШВШШЈШ
f
II
I
I
IS
39
ih
азшджшавмвја
ТФчрИГ л
2IVI
PER COPY
I , .-- .. tinniii H 'vfe V --
'"
t '--
—— — .""" ' .Д--.':'- Ј.' " .- -' ,,, ,, њ_..суг- -
U '. . . ј)С'
.
i
ж-- и. 'a ладда,киљег1 n w жкетвкдветч?' y t .sss
]AVNO MN3EN3E 3E PROTIV
Tri cetvrtine Zapadnih Nijemaca protivi se postavljanju novih raketa. Mnogi od njih i
javno protestiraju, poput pristalica mirovnog pokreta na slici
TH _M ® ®
U zavrsnom dokumentu konferencije istice se da se do
mira na Srednjem istoku moze doci samo osfvarivanjem
legitimnih prava palestinskog naroda
2ENEVA (Tanjug) — Medunarod-n- a
konferencija o palestinskom
pitanju, koja je робе!а u 2enevi 29.
augusta, zavrSena je prihva6anjem
rje§enja
naroda.
Osnovna poruka
zaklju6cima govori
zavrSnih dokumenata deklaracija "velikoj zabrinutosti svih drzava
programa akcije. naroda zbog medunarodne zategnu- -
Nakon desetodnevnog svestranog tosti koja uporno traje ve6 nekoliko
razmatranja pitanja, uz desetljeca na istoku".
sudjelovanje blizu 140 drzava Osnovni uzrok tog stania ie
rekordnog broja predstavnika medu kako je ocenjeno "odbijanje
vladinih nevladinih organizacija, izraela", kao onih koji podrzavaju
medunarodnih foruma mirovnih njegovu ekspanzionisti6ku politiku,
pokreta, kao uglednih pojedinaca, da priznaju neotudiva prava pales- -
Zenevi je zapravo ostvaren novi tinskog naroda".
medunarodni konzensus Zato konferencija zavr§nom
na postizanje miroljubivog praved- - ukazuje na to da je
palestinski problem srzi te krize
da se do mira moze do6i samo
(Metisi, 2idovi, Ukrajinci, Kinezi, ostvarivanjem legitimnih prava pa- -
Irci, Taiijani, itd.) Vijece trazi da se lestinskog naroda, ukljucujuci us- -
referendum odbaci. Ono kaze da su postavljanje njegove nezavisne drza- -
pitanju ne samo prava Francuza ve Palestini.
vec nacionalnih grupa.
U borbu su se umijeSali federalni
politicari. Konzervativni voda Brian
Mulroney je navodno za "bilingui-zam- ",
ali njeqovi konzervativci
su na 6elu protiv nice tokom jula je bez posla bilo
priznavanja francuskog jezika.
NA GLOBUSU 4,803.964.000 LJUDI
©roan porast stanowrisstwa
WASHINGTON Covjefianstvo je za proteklih godinu
dana do sredine juna ove godine zabiljezilo najvece
brojcano povecanje povijesti za dana. Na planeti
nas je bilo tocno 4,721 .887.000 sredinom juna. Za proteklih
godinu dana 6ovje6anstvo se uvecalo za 82,077.000 novih
Kako javlja AP, stanovniStvo se uvedavalo
mjeseca za po ukupan broj stanovnika Svicarske.
I
mм
1
I
ЈРјјДЗДЖКјајћаП
50 CENTS
nog srednjoistofcne krize
angaziranjem Ujedinjenih
u zenevskoj ras-pra- vi
i njenim o
— i
i
palestinskog Srednjem
i —
—
i i
i
i
u
o putovima u
i dokumentu
u i
u u
i -
i
u
—
— —
u
w
&
!
EZAPOSLENOST
U deset zemalja Evropske zajed- -
Manitobi kampanje
godinu
stanovnika.
svakog
11,6 milijuna ljudi, ili deset posto
radno sposobnog stanovniStva. Ovo
je prvo povecanje broja nezaposle-ni- h
od februara ove godine. Kako
javlja AP viSe od 40 posto nezapos-leni- h
u deset zemalja EZ su mladi
koji prvi put traze posao. Na celu
tabele s najviSe nezaposlenih su
Belgija i Britanija a na poslednjem
mestu je Holandija.
Broj nezaposlenih se povecao i u
Brazilu i sada iznosi 3 milijuna.
U Sjed. Drzavama ima vi§e od 11
milijuna nezaposlenih.