Nase Novine, October 26, 1983

              { I 1 i. J. л. (J %"J ,?'). ., . П - f ' t f . H I ' t ' t Л V „ I I
September 21, 1983, NASE NOVINE --7
Protiv
Ujedinjene snage Ijevice, koje se bore protiv Pinocheta, ne zele da
se on naprosto zamijeni nekim drugim generalom, vec zahtijevaju
istinsku demokratizaciju zemlje
LIMA (Tanjug) - "Za Cile je
danas osnovno da Pinochet ode Sto
prije, ali ne da ga zamijeni neki drugi
general, vec da se formiranjem
ustavotvorne skupstine postave os-no- ve
za novi demokratski poredak.
Tek tada moze zapoceti bitka za
demokratizaciju zemlje, za prave
slobode i njen puni druStveno-poli-tic- ki
i ekonomski razvoj". Tu ocjenu
o situaciji u Cileu iznio je u intervjuu
za peruanski tjednik "Caballo Rojo"
Oscar Garreton, generalni sekretar
Cileanskog Pokreta za jedinstvenu
narodnu akciju (MAPU).
Zajedno sa jos" tri Iijevi6arske
organizacije (socijalistima, komu-nistim- a
i lijevim krS6anima) rukovo-dio- ci
MAPU-- a u Santijagu saopdili
su da 6e u bliskoj buducnosti
formirati "narodnu demokratsku
frontu" (FDP), kao savez svih lijevih
snaga angaziranih u sadaSnjem valu
ATENA, Tanjug — Gr6ka ne
odustaje od svog predloga o Sesto-mjese6no- m
produzenju roka za in-stalir- anje "perSing 2" i "krstare6ih"
raketa u Zapadnoj Evropi i to pitanje
ce, u svojstvu predsjedavajuceg
Evropske zajednice, ponovo pokre-nu- ti
na zasjedanju ministara vanj-ski- h
poslova sredinom septembra.
Vlada u Ateni je izrazila zaljenje
sto su njenu inicijativu — pokrenutu
u zelji da se dvjema supersilama
pruzi jos" jedna Sansa za postizanje
sporazuma u Zenevi o smanjenju
nuklearnog oruzja u Evropi — SAD,
Britanija, SR Njema6ka i Belgija
odbacile prije nego Sto je gr6ki
predlog iznesen na razmatranje na
bilo koji od foruma Evropske zajed-nice.
NEMIRI U PAKISTANU
NOVE2RTVE
I НАРбЕМЈА
ISLAMABAD, septembra (Tanjug) —
Najmanje sedam osoba, od kojih pet
policajaca, izgubilo je 2ivot u posljednjim
sukobima i neredima u provinciji Sind.
Posljednje zrtve pale su prilikom sukoba
naoruzanih demonstranata i policijskih sna-g- a
u blizmi grada Moro, u ovoj pakistanskoj
provinciji gdje u protekle tri sedmice
demonstriraju clanovi i simpatizeri osam
zabranjenih politiCkih partija, okupljeni u
pokret za obnovu demokracije (MRD). Oni
zahtijevaju ukidanje SestogodiSnjeg vojnog
rezima i izvanrednog stanja i uspostavljanje
ustavnih sloboda u zemlji.
U ostalim provincijama takoder se i dalje
organiziraju uglavnom mirne demonstracije i
Strajkovi, a policija nastavlja hap5enje
organizatora ovih manifestacija. Udruzenja
advokata u Islamabadu, Lahoreu, Kara6iju,
PeSavaru i drugim centrima u zemlji stupili
su u jednodnevni strajk izrazavajuci svoju
podr§ku zahtjevima politickih partija za
obnavljanje demokracije.
Dok se u zemlji, a posebno u provinciji
Sind, nastavljaju sporadidne demonstracije,
vlasti i dalje, uvjeravaju da je situacija "pod
kontrolom". U prilog ovih tvrdnji, bez obzira
na svakodnevne zrtve i hapSenja, govori
cinjenica da vojni rezim s demonstrantima
izlazi na kraj bez angaziranja armije, kao i to
da je sef rezima, general Zija ul Hak, u jeku
zahtjeva da se izvrse neodlozne
promjene.
U intervjuu s "Caballom Rojom"
Oscar Garreton naglaSava neophod-nos- t
saveza s demokrScanima i njihova sudjelovanja u sadaSnjem
protestu protiv Pinocheta, bez obzi-r- a
na stavove pojedinih demokrScan-ski- h voda. "To je znacajna partija i
mi smo za savez s njima u borbi
protiv diktature", rekao je on. Na
pitanja o izgledima za pad Pinoche-ta,
voda utjecajne lijeve formacije
MAPU je rekao da bi Pinochet "vec"
odavno pao kad bi sve ovisilo samo
od stavova masa".
No cilj protesta nije samo odlazak
Pinocheta i njegovo zamjenjivanje
nekim drugim generalom. Neop-hodn- o
je u ovom trenutku utvrditi
mehanizam cjelokupnih promjena,
put do ustavotvorne skupStine, kako
bi se osigurali uvjeti za korjenitu
demokratizaciju zemlje".
Gr6ka smatra da bi smanjenjem
nuklearnog naoruzanja evropske
zemlje mogle da izvrSe odlufiujuci
uticaj na pocetak procesa postepe-no- g
razoruzanja u Evropi i svijetu na
jacanje medusobnog povjerenja i obnovu politike popuStanja.
Polazeci od ovog svog stava,
Gr6ka se i usprotivila donaoruzava-nj- u
Zapadne Evrope novim projekti-lim- a
srednjeg dometa i plan ameri6-ko- g
predsjednika Reagana ocjenila
kao novi podsticaj јабапји trke u
naoruzavanju. "Nema sumnje, kon-statir- ao
je ovim povodom premijer
Papandreu, da nas politika koju
slijede veliki centri Zapada vodi ka
eskalaciji naoruzanja s nepredvidi-vi- m
poslijedicama".
NEW YORK, (UP) - Prema
rezultatima Gallupove ankete koje
objavljuje dasopis "Newsweek", 44
posto od 1018 studionika podrzava
predsjednika Reagana, odnosno za
osam posto manje nego prethodnog
mjeseca, 47 posto sudionika se ne
slaze s tim kako on vrSi svoju
predsjednidku duznost, a 9 posto ih
je bilo neodludno.
Sudionici ankete smatraju takoder
u vedini, da bi ameridki marinci
trebali nap us titi Bejrut. Tako se
izjasnilo njih 53 posto, dok je pros' le
godine 52 posto sudionika iste
ankete bilo za njihovo slanje u
Libanon.
nereda otputovao u Sestodnevni posjet
Turskoj.
Ocito je, primjecuje se u ovda§njim
promatrafikim krugovima, dasadaSnji pokret
gradanske neposluSnosti u Pakistanu nema
takavzamah niti Siru podrsku u masama koji
bi ozbiljnije ugrozio vladajuci vojni rezim.
Ako bi se, medutim, u ovom trenutku tragalo
za nekim rezultatima akcije MRD, nije mali
broj onih koji nagovjeStavaju da bi vojni
rezim vrlo lako, kao i u toku prethodnih Sest
godina, mogao odgoditi izbore i ukidanje
izvanrednog stanja, do marta 1985. godine,
pravdajudi takav potez nestabilnom situaci-jo- m
u zemlji.
j HAVADI P
Г.
П
HAVADI — U utorak su stanovnici iz naselja oko havajskog vulkana
Kilauea, za koji se donedavno vjerovalo da je ugasen, morali bjezati
iz svojih domova glavom bez obzira kad su uzareni vodoskoci lave
(na slici), visoki i 100 metara iznenada izbili u zrak.
Uzarena masa u potocima se slijevala niz obronke vulkana, a na-jve- ci je dopro cak cetiri kilometra daleko od kratera. lako vulkan jos
nije prestao izbacivati lavu, mjestani se nadaju da ce se uskoro smi-r'r- ti
i da ce se oni modi vratiti svojim kucama.
(Telefoto UPI)
E2J ШШ EIE3 ESZ3 USa EH3 E23 ЕШЗ ®5№$ШЗ CES1 ES2 ES3 BESJ &
LAZAR MOJSOV:
ZABRINJAVATRKA
U NAORU2AVANJU
STOKHOLM, septembra (Tanjug)
— Savezni sekretar za vanjske
poslove Lazar Mojsov izjavio je u
Stokholmu da jacanje medunarodne
sigurnosti i eliminiranje opasnosti
od izbijanja rata vi§e nije samo
pitanje "ravnoteze snaga" izmedu
glavnih protagonista trke u naoruza-vanju
— nego pitanje opstanka
covjecanstva u cjelini.
Savezni sekretar Mojsov je ovo
istaknuo na medunarodnoj konfe-renci- ji
o opcoj sigurnosti, koju je od
2. do 4. septembra organizirao
poznati Institut za istrazivanje Mira
Sipri. U radu ovog skupa sudjeluju
nau6ni radnici, drzavnici i politicari
iz vi§e od 60 zemalja. Lazar Mojsov
je ukazao na zabrinjavajude dimen-zij- e
trke u naoruzavanju i mnogo-brojn- e
opasnosti s kojima se suo6a-v- a
suvremeni svijet.
Cjelokupna medunarodna zajed-nic- a
je vezana istom sudbinom —
naglasio je Mojsov — poSto nukle-ar- ni
pozar ne bi poStedio nikoga. U
ovom dramatifinom momentu u
medunarodnim odnosima, na ras-krsni- ci
izmedu rata i mira, nema
puno vremena za бекапје niti pros-tor- a
za veliki izbor izmedu uskih
nacionalnih interesa, s jedne, i
univerzalne sigurnosti za sve narode
s druge strane.
Jedina alternativa su pregovori i
dogovor. U torn okviru on je ukazao
na znacenje i hitnost nastavljanja
sovjetsko-ameri6ki- h pregovora o
"evroraketama" i drugim raketnim
sistemima, zatim pregovora u Веби,
akcija u okviru sistema Ujedinjenih
naroda i svih inicijativa i prijedloga
koji vode dijalogu i јабапји meduna-rodne
sigurnosti. U protivnom, svi-jet
6e se na6i na putu bez povratka,
trka u naoruzavanju ce se nastaviti
jos" vedom zestinom i uklju6iti cijeli
svijet, istaknuo je Lazar Mojsov.
Novi veliki rudnik
ugljenau SSSR-- u
MOSKVA, augusta (Tanjug) — U Кигпеб-ko- m
bazenu (zapadni Sibir) ovih dana
zapoceli su radovi na otvaranju novog
rudnika ugljena. Njegov godi§nji proizvodni
kapacitet treba da bude 30 milijuna tona
ugljena za koksiranje i potroSnju u termo-centralam- a.
To je po opsegu proizvodnje
drugi veliki rudnik. Najveci proizvodaC
ugljena je trenutno rudnik "Bogatir" u
Kansko-a6insko- m bazenu (istoCni Sibir) koji
godisnje daje oko 50 milijuna tona ugljena.
Sudenje ubojicama
ErnstaThalmanna
KLEVE — Drzavni sud u zapadno-пјетабко- т
gradu Kleveu u sjevero-zapadno- m
dijelu SR Njema6ke,
podi6i 6e optuzbu protiv umirovlje-no- g
u6itelja Otta Wolfganga zbog
sudjelovanja u ubojstvu bivSeg pred-sjednika
KP Njemafcke Ernsta Thal-man- na
1944. godine u nacistidkom
koncentracionom logoru Buchen-wald- u.
Thalmann je bio komunistifiki
kandidat na predsjednickim izbori-m- a
u Njema6koj 1925. i 1932.
godine, a 1933. je uhapSen i
odveden u logor 6rr je na vlast
doSao Adolf Hitler. TadaSnja nacis-tiCk- a
vlada tvrdila je da je Thalmann
ubijen u saveznickom bombardira-nj- u
logora28. kolovoza1944. Medu-tim,
Thalmannova udovica Rosa ie
1962. tvrdila da je on strijeljen.
Poslije viSe neuspjeSnih рокибаја
podizanja optuznice, Centralni ured
za potragu za bivSim nacistima iz
Koelna uspio je da sud u Kleveu
prihvati da optuzi Otta Wolfganga za
suu6esniStvo. Otto je bio jedan od
vojnika strelja6kog stroja koji je
pucao na Thalmanna u Buchen-wald- u.
DANASNJA poljska se
RAZLIKUJE OD PREDRATNE
Izraelski rabin Isaac Lewin pi§e u
New York Timesu da je izraelska
delegacija, koju je on predvodio,
vrlo dobro primljena u Poljskoj. Taj
list je krivo prenio njegovu izjavu.
"NaSoj delegaciji jev ukazano veli-k- o
gostoprimstvo i dobra volja",
kaze Lewin. On isti6e da su zidovske
delegacije koje su Poljsku posjeci-val- e
prije drugog svjetskog rata
nailazile na "neprijateljstvo i anti-semitiza- m".
"SadaSnje poljske vlasti, umjesto
neprijateljstva, pokazale su puno
razumjevanje za o6uvanje zidovskih
grobnica i njihovo drzanje je cijenje-no- ",
pi§e Lewin.
D2INOVSKI MANEVRI
KASTO, (AP) - U velikim manev-rim- a
NATO u Evropi, od NorveSke
do isto6ne Turske, sudjelovat 6e oko
300.000 ljudi. Manevri su робеИ 2.
septembra i trajat 6e do polovice
.novembra, saopdeno je u general-§tab- u
snaga NATO za Evropu u
belgijskom gradu Kaston.