000477 |
Previous | 1 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
VOL 51, NO. 36(520) Е2Ј22Ш l-1..l1- .li4lMU'-LH''-.Ll'g".MU,il,J y Kanadani su zabrinuti zbog stanja njihove privrede. Inflacija je visoka, nezaposlenost je visoka, privreda stagnira. Nema dana da Stampa ne zabiljezi otpuStanja radnika i zatva-ranj- e tvornica. Potrebno je sazvati parlamenat da usvoji program za rjeSavanje krize. Svakome je vidno da vladina politika, temeljena na monetarizmu i ogranicavanju nevodi nikudanego u recesiju. Ne moze se izbjeci zaklju-6a- k da se sve to radi u nadi da ce recesija savladati inflaciju. Krizu nisu savladali ni kanadski Boueyeizam, ni britanski Thatcheri-zam- , ni americka Reaganomanija. Treba imati u vidu da je kanadska zavisnost od Sjed. Drzava, zajedno s Reaganomijom, imala porazne re-rult- ate za Kanadu. Ne moze se prihvatiti glediSte da izlaz iz krize lezi u daljnjem priblizavanju Sjed. Driavama, i da treba odbaciti ener-getsk- u politiku (NEP) i kontrolu stranih ulaganja (FIRA) i samo snabdjevati Sjed. Drzave sa sirovi-nam- a. To nije put za Kanadu. Ona treba da razvije trgovinu sa svim zemljamasvijeta na uzajamno koris-n- oj osnovi. Ne svije se prihvatiti ni glediSte da treba 6ekati da se Sjed. Drzave oporave. Na prvom mjestu taj opo-rava- k nije blizu. Drugo je to Sto polozaj Sjed. Drzava u svijetu slabi i one viSe ne mogu da ufiine ono Sto su 6inile u proSlosti. Dapa6e mnoge teskoce s kojima se suofiavamo, napetost u svijetu i opasnost nuk-learn- og rata, nastaju iz pokuSaja ameri6kog imperijalizma da ufivrsti svoje carstvo u svijetu koji se udaljuje. Sve to govori da Kanada treba da razvija vlastitu politiku — na eko-nomsko- m, politi6kom i vojnom po-Ij- u i u vanjskoj politici. Ne samo da ne treba cekati na oporavak Sjed. Drzava, vec treba rrTMrT.yw.w;nmjiT!Uwui'AwiL'.L"w Pismo iz Detroita Dragi drugovi i drugarice: Ju6e sam primio "NaSe novine" i proCitao od prve do poslednje stranice. Slazem se sa svim Sto su "NN" donele. Jako mi je milo da je naS prijatelj D.D.Putnik pisao o ekonomiji naSe zemlje, i o nezaposlenosti. Stotine i hiljade ljudi dnevno izgube svoje kuce, nameStaj i automobile, ali nema nikakvih protestnih demon-stracij- a. ZaSto? PokuSacu da objas-ni- m ovo drzanje naSeg radniikog pokreta i organizacije. Ja sam proveo celi zivot u radnifikom pokretu i bio u srednjem vodstvu automobilske unije. Uvidio sam da ima velike razlike izmedu starih radnika, koji su organizirali unije i borili se za bolje plate, TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, SEPTEMBER 22, 1982. .WWTIiM.W.4M 1!МЦи.МУЧЧ'Ј1.'.'!ЛИ.ДИгИ i"H"iw.nuw.u.w.i'A4]w"ji т"Ч1'-'Ж'№т- о SAZVATI PARLAMENAT DA RJESAVA EKONOMSKE PROBLEME! ЧЛЈЧ.Ц.ШВ.В.Ч-Ч.''"-- - S3 TESKAZIMA Dolazeca zima ce biti "dugacka i teska", izjavio je premijer Trudeau. Premijer je kazao da oporavak privrede zavisi od privatne industri-je- . Vlada ne namjerava da poduzme javne radove jer bi to bilo "bacanje novca". odustati i od primjene kontrole nadnica na 6 i 5 posto da se savlada inflacija i postigne oporavak. Taj program ne moze savladati inflaciju; on ce samo potkopati kupovnu moc i suziti domace trziSte. On ce poja6ati krizu. TeSko je reci koliko Kanadana podupire taj program, ali to ne treba pogreSno shvatiti. Sta Kanadani hoce jeste savladivanje krize i vradanje ljudi na posao. Neki misle da 6e to biti postignuto programom 6 i 5, ali to sli6i 6ovjeku koji se kod utapanja hvata za slamku. Kanada treba drukdiji program. To treba biti vracanje Kanadana na posao. Zato je potrebno izmjeniti prioritete. Treba sa boriti i protiv inflacije i nezaposlenosti. Bez toga se ne moze izmjeniti situacija. Zato je potrebno da vlada poduzme program investiranja izgradnje sta-nov- a za Kanadane, poSumljavanje, zaStitu okoline (environmental pro-tection), prosvjetu, zdravlje; da promjeni zakon o osiguranju neza-poslen- ih kako bi svi radnici otpuSte-n- i sa posla primal i pomoc za 6itavo vrijeme nezaposlenosti, da se skrati radno vrijeme bez smanjivanja place i da se znatno povecaju penzije. Urgira se takoder da se proSire prvi poceci kanadizacije koju je zapocela vlada kako bi prirodna bogatstva osigurala razvitak industrije; da se multi-nacional- ne korporacije i pod-ruzni- ce ameriSkih poduzeda stave pod javnu kontrolu. Bez tih mjera цц№НЈ.ВДИЛ''Г'Ј'ЈГЈтад™тГ zdravstveno osiguranje i sigurnost na poslu, i mladih ljudi koji su pofieli posao pod kontraktom koji im garantira dobar posao, dobre plate, sigurnost, ista prava za koja su njihovi roditelji dobijali razbijane glave, a neki su izgubili I zivot. Gde nema truda nema ni nauke. Sad je pitanje ko je kriv da vodstvo naSe unije nema mnogo uspeha da organ izira proteste protiv Reagano-v- e administracije, koja otima od sirotinje i daje bogatima. Isto takav rad pod Hooverom je doneo najveCu depresiju u istoriji Sjed. Drzava. Reagan ide istim putem. Koliko joS miliona radnika mora izgubiti posao dok narod izgubi verovanje u njego-v- o obecanje da ce njegovi programi doneti prosperitet? vlada i parlamenat nece moci, ma koliko htjeli, stvoriti politiku u interesu Kanade. Rastuda kriza u kapitalistifikom svijetu pokazuje da ni "slobodna preduzimljivost" ni sistem trziSta nisu rjeSenje, vec dio problema. Njih interesira profit a ne interesi zemlje i naroda. Zato je potrebna intervencija drzave da se pocne savladivati krizu, ali to ne smije biti intervencija drzave radi davanja multi-nacionalni- m kompanijama i monopolima; to mora biti interven-cija drzave u korist naroda. Sa svim tim u vidu, svjesni ozbiljnosti ekonomske situacije, treba sazvati parlamenat i donijeti izvanredni program usmjeren na postavljanje Kanade natrag na posao. NEZAPOSLENE? Javlja se iz Ottawe da ce do kraja godine 500.000 nezaposlenih radni-ka prestati da prima ротоб iz osiguranja nezaposlenih. Pitali su ministra za zapoSljavanje (Lloyd Axworthy) da li ce im biti produzeno osiguranje. On nije dao odreden odgovor ve6 je istakao kako bi to mnogo koStalo (do dvije milijarde dolara). Ako nezaposleni ne budu primali ротоб iz osiguranja, oni ce morati da traze ротоб od opcina (welfare). deracina Javlja se iz Ottawe da je Imperial Oil Ltd. placala skoro 15 centi viSe za naftu koju je dobivala od ameriike Exxon korporacije nego su placale druge kompanije. Zasto to? Imperial Oil je kanadska podruznica Exxon korporacije. Ja ne mogu da odgovaram kakav program su razne unije imale da pou6avaju mlade radnike kako se zivi od svog truda i ko mu je klasni neprijatelj, ali mi je poznato da je naSa unija automobilskih radnika (UAW) potroSila na milione dolara za novine, knjige, dnevne i ve6ernje kurseve, ali malen broj njih je pokazao interesovanje da паибе kako se treba boriti za bolji zivot i da budu vode u uniji. Pametniji i veStiji od radnika su nastojali da rade za kompanije kao formani, tako da bi imali vece plate. Posle drugog svetskog rata vod-stvo naSe unije je uvidelo da mladi radnici imaju druk6iji pogled na unije, koje su pokuSavale da роиба- - (Nastavak na st. 2) Mjgoslav Mfeekly A Community Newsjaper ш Established 1931 i1.,rill,„li.TIl.l1.l.l,„UJlit,Hullki,i„,iJtLildiiUjLnTgja 50 CENTS PER COPY '.'l'"'II.WWFUlIJ~ll-"!BI'JB.-.'.)4;.llA-!lAl-,Wtl."l!- H.1 :i-?'8i...il..lJ-l- ,""'"'"4".'.J'...--L-l hpNI w IfyJitySsi Proslog petka u Bejrutu je izvrsen strahoviti zlocin: libanski "krscan-ski- " falangisfi upali su u palestinske logore i poubijali stanovnistvo. Broj mrtvih se ne zna, neki kazu da ih je 1500. Za taj pokolj krivi se izraelska vojska koja je okupirala Zapadni Bejrut (usprkos americkih garancija da nece!) i pustiia falangiste u logore. Zlocin je jednoglasno osudilo Vijece sigurnosti UN (za to su glasali i Amerikanci!) Pokolj je naisao na opcu osudu. Cak i u Izraelu, gdje su demonstranti trazili ostavku Begina i sefa vojske Sarona. Tome je prethodilo ubijstvo novo-izabran- og "predsjednika" Libanona Gemayela, sefa falangista, koji je pocinio brojne zlocine. Palestine! tvrde da odgovornost za pokolj snose ne samo Beginova banda vec i Reaganova. Hkl4'iWRHtAWL'WIIH№llJWWTI'HJHJlCTMWIWmilL.lJB,'tH Rudnici nikla i topionice u Sudbury ostaju zatvoreni do pocetka godine, tri mjeseca dulje nego je bilo predvideno. Falconbridge kompanija je trebala da obnovi proizvodnju 27. septem-br- a a INCO 4. oktobra. Nece raditi punih sest mjeseci. U meduvremenu, Falconbridge je obnovila proizvodnju u Dominikan-sko- j Republici gdje zaposljava 1.200 radnika. Njezini radnici jako negoduju; oni vjeruju da je u pitanju jeftinija radna snaga. Tvrdi se da je sada polovica sudburskih radnika nezaposlena.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, October 27, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-09-22 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000170 |
Description
Title | 000477 |
OCR text | VOL 51, NO. 36(520) Е2Ј22Ш l-1..l1- .li4lMU'-LH''-.Ll'g".MU,il,J y Kanadani su zabrinuti zbog stanja njihove privrede. Inflacija je visoka, nezaposlenost je visoka, privreda stagnira. Nema dana da Stampa ne zabiljezi otpuStanja radnika i zatva-ranj- e tvornica. Potrebno je sazvati parlamenat da usvoji program za rjeSavanje krize. Svakome je vidno da vladina politika, temeljena na monetarizmu i ogranicavanju nevodi nikudanego u recesiju. Ne moze se izbjeci zaklju-6a- k da se sve to radi u nadi da ce recesija savladati inflaciju. Krizu nisu savladali ni kanadski Boueyeizam, ni britanski Thatcheri-zam- , ni americka Reaganomanija. Treba imati u vidu da je kanadska zavisnost od Sjed. Drzava, zajedno s Reaganomijom, imala porazne re-rult- ate za Kanadu. Ne moze se prihvatiti glediSte da izlaz iz krize lezi u daljnjem priblizavanju Sjed. Driavama, i da treba odbaciti ener-getsk- u politiku (NEP) i kontrolu stranih ulaganja (FIRA) i samo snabdjevati Sjed. Drzave sa sirovi-nam- a. To nije put za Kanadu. Ona treba da razvije trgovinu sa svim zemljamasvijeta na uzajamno koris-n- oj osnovi. Ne svije se prihvatiti ni glediSte da treba 6ekati da se Sjed. Drzave oporave. Na prvom mjestu taj opo-rava- k nije blizu. Drugo je to Sto polozaj Sjed. Drzava u svijetu slabi i one viSe ne mogu da ufiine ono Sto su 6inile u proSlosti. Dapa6e mnoge teskoce s kojima se suofiavamo, napetost u svijetu i opasnost nuk-learn- og rata, nastaju iz pokuSaja ameri6kog imperijalizma da ufivrsti svoje carstvo u svijetu koji se udaljuje. Sve to govori da Kanada treba da razvija vlastitu politiku — na eko-nomsko- m, politi6kom i vojnom po-Ij- u i u vanjskoj politici. Ne samo da ne treba cekati na oporavak Sjed. Drzava, vec treba rrTMrT.yw.w;nmjiT!Uwui'AwiL'.L"w Pismo iz Detroita Dragi drugovi i drugarice: Ju6e sam primio "NaSe novine" i proCitao od prve do poslednje stranice. Slazem se sa svim Sto su "NN" donele. Jako mi je milo da je naS prijatelj D.D.Putnik pisao o ekonomiji naSe zemlje, i o nezaposlenosti. Stotine i hiljade ljudi dnevno izgube svoje kuce, nameStaj i automobile, ali nema nikakvih protestnih demon-stracij- a. ZaSto? PokuSacu da objas-ni- m ovo drzanje naSeg radniikog pokreta i organizacije. Ja sam proveo celi zivot u radnifikom pokretu i bio u srednjem vodstvu automobilske unije. Uvidio sam da ima velike razlike izmedu starih radnika, koji su organizirali unije i borili se za bolje plate, TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, SEPTEMBER 22, 1982. .WWTIiM.W.4M 1!МЦи.МУЧЧ'Ј1.'.'!ЛИ.ДИгИ i"H"iw.nuw.u.w.i'A4]w"ji т"Ч1'-'Ж'№т- о SAZVATI PARLAMENAT DA RJESAVA EKONOMSKE PROBLEME! ЧЛЈЧ.Ц.ШВ.В.Ч-Ч.''"-- - S3 TESKAZIMA Dolazeca zima ce biti "dugacka i teska", izjavio je premijer Trudeau. Premijer je kazao da oporavak privrede zavisi od privatne industri-je- . Vlada ne namjerava da poduzme javne radove jer bi to bilo "bacanje novca". odustati i od primjene kontrole nadnica na 6 i 5 posto da se savlada inflacija i postigne oporavak. Taj program ne moze savladati inflaciju; on ce samo potkopati kupovnu moc i suziti domace trziSte. On ce poja6ati krizu. TeSko je reci koliko Kanadana podupire taj program, ali to ne treba pogreSno shvatiti. Sta Kanadani hoce jeste savladivanje krize i vradanje ljudi na posao. Neki misle da 6e to biti postignuto programom 6 i 5, ali to sli6i 6ovjeku koji se kod utapanja hvata za slamku. Kanada treba drukdiji program. To treba biti vracanje Kanadana na posao. Zato je potrebno izmjeniti prioritete. Treba sa boriti i protiv inflacije i nezaposlenosti. Bez toga se ne moze izmjeniti situacija. Zato je potrebno da vlada poduzme program investiranja izgradnje sta-nov- a za Kanadane, poSumljavanje, zaStitu okoline (environmental pro-tection), prosvjetu, zdravlje; da promjeni zakon o osiguranju neza-poslen- ih kako bi svi radnici otpuSte-n- i sa posla primal i pomoc za 6itavo vrijeme nezaposlenosti, da se skrati radno vrijeme bez smanjivanja place i da se znatno povecaju penzije. Urgira se takoder da se proSire prvi poceci kanadizacije koju je zapocela vlada kako bi prirodna bogatstva osigurala razvitak industrije; da se multi-nacional- ne korporacije i pod-ruzni- ce ameriSkih poduzeda stave pod javnu kontrolu. Bez tih mjera цц№НЈ.ВДИЛ''Г'Ј'ЈГЈтад™тГ zdravstveno osiguranje i sigurnost na poslu, i mladih ljudi koji su pofieli posao pod kontraktom koji im garantira dobar posao, dobre plate, sigurnost, ista prava za koja su njihovi roditelji dobijali razbijane glave, a neki su izgubili I zivot. Gde nema truda nema ni nauke. Sad je pitanje ko je kriv da vodstvo naSe unije nema mnogo uspeha da organ izira proteste protiv Reagano-v- e administracije, koja otima od sirotinje i daje bogatima. Isto takav rad pod Hooverom je doneo najveCu depresiju u istoriji Sjed. Drzava. Reagan ide istim putem. Koliko joS miliona radnika mora izgubiti posao dok narod izgubi verovanje u njego-v- o obecanje da ce njegovi programi doneti prosperitet? vlada i parlamenat nece moci, ma koliko htjeli, stvoriti politiku u interesu Kanade. Rastuda kriza u kapitalistifikom svijetu pokazuje da ni "slobodna preduzimljivost" ni sistem trziSta nisu rjeSenje, vec dio problema. Njih interesira profit a ne interesi zemlje i naroda. Zato je potrebna intervencija drzave da se pocne savladivati krizu, ali to ne smije biti intervencija drzave radi davanja multi-nacionalni- m kompanijama i monopolima; to mora biti interven-cija drzave u korist naroda. Sa svim tim u vidu, svjesni ozbiljnosti ekonomske situacije, treba sazvati parlamenat i donijeti izvanredni program usmjeren na postavljanje Kanade natrag na posao. NEZAPOSLENE? Javlja se iz Ottawe da ce do kraja godine 500.000 nezaposlenih radni-ka prestati da prima ротоб iz osiguranja nezaposlenih. Pitali su ministra za zapoSljavanje (Lloyd Axworthy) da li ce im biti produzeno osiguranje. On nije dao odreden odgovor ve6 je istakao kako bi to mnogo koStalo (do dvije milijarde dolara). Ako nezaposleni ne budu primali ротоб iz osiguranja, oni ce morati da traze ротоб od opcina (welfare). deracina Javlja se iz Ottawe da je Imperial Oil Ltd. placala skoro 15 centi viSe za naftu koju je dobivala od ameriike Exxon korporacije nego su placale druge kompanije. Zasto to? Imperial Oil je kanadska podruznica Exxon korporacije. Ja ne mogu da odgovaram kakav program su razne unije imale da pou6avaju mlade radnike kako se zivi od svog truda i ko mu je klasni neprijatelj, ali mi je poznato da je naSa unija automobilskih radnika (UAW) potroSila na milione dolara za novine, knjige, dnevne i ve6ernje kurseve, ali malen broj njih je pokazao interesovanje da паибе kako se treba boriti za bolji zivot i da budu vode u uniji. Pametniji i veStiji od radnika su nastojali da rade za kompanije kao formani, tako da bi imali vece plate. Posle drugog svetskog rata vod-stvo naSe unije je uvidelo da mladi radnici imaju druk6iji pogled na unije, koje su pokuSavale da роиба- - (Nastavak na st. 2) Mjgoslav Mfeekly A Community Newsjaper ш Established 1931 i1.,rill,„li.TIl.l1.l.l,„UJlit,Hullki,i„,iJtLildiiUjLnTgja 50 CENTS PER COPY '.'l'"'II.WWFUlIJ~ll-"!BI'JB.-.'.)4;.llA-!lAl-,Wtl."l!- H.1 :i-?'8i...il..lJ-l- ,""'"'"4".'.J'...--L-l hpNI w IfyJitySsi Proslog petka u Bejrutu je izvrsen strahoviti zlocin: libanski "krscan-ski- " falangisfi upali su u palestinske logore i poubijali stanovnistvo. Broj mrtvih se ne zna, neki kazu da ih je 1500. Za taj pokolj krivi se izraelska vojska koja je okupirala Zapadni Bejrut (usprkos americkih garancija da nece!) i pustiia falangiste u logore. Zlocin je jednoglasno osudilo Vijece sigurnosti UN (za to su glasali i Amerikanci!) Pokolj je naisao na opcu osudu. Cak i u Izraelu, gdje su demonstranti trazili ostavku Begina i sefa vojske Sarona. Tome je prethodilo ubijstvo novo-izabran- og "predsjednika" Libanona Gemayela, sefa falangista, koji je pocinio brojne zlocine. Palestine! tvrde da odgovornost za pokolj snose ne samo Beginova banda vec i Reaganova. Hkl4'iWRHtAWL'WIIH№llJWWTI'HJHJlCTMWIWmilL.lJB,'tH Rudnici nikla i topionice u Sudbury ostaju zatvoreni do pocetka godine, tri mjeseca dulje nego je bilo predvideno. Falconbridge kompanija je trebala da obnovi proizvodnju 27. septem-br- a a INCO 4. oktobra. Nece raditi punih sest mjeseci. U meduvremenu, Falconbridge je obnovila proizvodnju u Dominikan-sko- j Republici gdje zaposljava 1.200 radnika. Njezini radnici jako negoduju; oni vjeruju da je u pitanju jeftinija radna snaga. Tvrdi se da je sada polovica sudburskih radnika nezaposlena. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000477