000479 |
Previous | 3 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
September 22, 1982. NASE NOVINE —3 Dr Mirko Markovi6: Nova sovjetska Ne mogu se osporavati sposob-nos- ti kapitalistiCkih stru£njaka za borbu protiv socijalisti6kih zemalja i socijalizma uopSte. Tako, na prim-je- r, trebalo je da dode do duboke krize socijalizma u Poljskoj, pa da sesagledaju najperfidniji, najlukavi-j- i dalekosezni potezi mozgova iz oblasti strategije Zapada. Jedan od takvih lukavih poteza imperijalistid-ki- h stru6njaka, 6ije sprovodenje vodi rasklimavanju, destabilizaciji jedne socijalisti6ke zemlje, jeste davanje (kapom i sakom) zajmova, kredita, licenzi... Evo Sto o tome kaze stranim novinarima poljski inzenjer Stanji-sla- v: "Oni su u detalje izufiili sve naSe slabosti, sve naSe greske u politici i ekonomici". (Ovo "oni" odnosi se na zapadne strufinjake za borbu protiv socijalizma). "Oni su pravovremeno — nastavlja Stanjis-la- v, upoznali u politici Poljske siroko otvorena vrata nase privrede i naSeg druStva prema Zapadu, kao i mogudnosti unutraSnje eksplozije u samoj Poljskoj. Shvatili su, da 6e "slatki zivot" na kreditima i zajmovi-m- a neizbjezno dovesti do dispropor-cij- a i grdnih iskrivljavanja u ekono-mici, sto 6e, od svoje strane, dovesti Poljsku do ropske zavisnosti od medunarodnog imperijalistidkog kapitala. A mi smo, kao neki provincijski zevzeci lako upali u "potrosacko druStvo" — sa svim njegovim laznim kriterijumima bez-brizn- og zivota." U po6etku (tamo negdje sedamde-seti- h godina) u Poljskoj sve je izgledalo dobro: privreda je (na prvi pogled) uspjesno poslovala; krediti, zajmovi, licence iz zapadnih zema-lja pristizali su redovno i u izobilju... Ali, "ne lezi vraze", poslije nekoliko godina "kola krenuse nizbrdice"... Trebalo je vracati zajmove, kredite, kamate, a nema se odakle. Nastao je prvi ekonomski, a kasnije drustveno politick! "dar - mar". Kako kaze citirani poljski inzenjer, "Zapadu je bilo vazno da nas uvuCe u krug svoje bolesne ekonomike, da nam preko zajmova veze ruke i noge, ometajuci nam pravilno koriScenje medunarod-n- e podjele rada... Oni su tako ostvarili svoj strateski cilj". U svakom sludaju, na primjeru Poljske, (a da li samo nje) o6igledno je, da olako davanje krupnih zajmo-va socijalisti6kim zemljama od stra-ne imperijalistifikih banaka i raznih monopola, kao i iz drzavnih kasa, sluzi u svojstvu veoma snaznog sredstva u borbi protiv socijalizma, a najmanje kao neko dobrofiinstvo. Ti su zajmovi prvenstveno politicki , sdalekoseznim politiCkim ciljem, to je "Trojanski konj", ротоби kojeg se kapitalisti nadaju da (iznutra i spolja) razriju i razore ovu ili onu socijalisti6ku zemlju. U prezaduzenoj Poljskoj u toku nekoliko godina stvara se varljivo blagostanje, u trgovinama ima "sve-g- a i svafiega", zivi se iznad stvarnih mogudnosti, troSi se nesto Sto nije zaradeno, spekulanti se bogate. Onda je na odredenoj etapi razvoja doslo do neminovnog rasula, prije svega, do naglog opadanja standar-d-a radnih ljudi. "I oni isti, — kaze inzenjer Stanjislav, ljudi koji su bili za takvu politiku Poljske, poceli su da eksplozivno agituju kod radnika protiv socijalizma, pripisujuci soci-jaliz- mu sve nase nevolje, premda je bilo jasno, da su te nevolje rezultat narusavanjanormi i pravilaizgradnje socijalizma... Pomenuti agitatori govorili su poljskim radnicima, da su ih komunisti prevarili, da ih treba zbaciti s vlasti, pa ce nam onda Zapad pomoci". "Zlatna petlja" — od milijardi i milijardi kapitalisti6kih dolara — sve vise se zatezala oko vrata socijalis-ti6k- e Poljske, gotova da je udavi. Takozvani "sindikat Solidarnosti", lukavaali i prozirna tvorevina zapad-nih strudnjaka za borbu protiv socijalizma, trebalo je da odigra ulogu snaga svrgavanja socijalisti6-ko- g poretka i uspostavljanja kapita-listifiko- g. Ali, kako se kaze: "u pet minuta do dvanaest casova" to je sprijedila Armija Poljske, 6uvar te-kovi- na njene revolucije. Iz sludaja Poljske vidi se koliko je komplikovana borba dva svjetska sistema — kapitalisti6kog o socija-listi£ko- g kao medunarodne manifes-tacij- e klasne borbe izmedu rada i kapitala. Sta sve ne poduzimaju kapitalistifcke zemlje, prije svega SAD, u toj borbi! Sredstva se ne biraju — od ubacivanja raznih otrova na Kubu, do pokusaja ubijstava i samih ubijstava drzavnika, najrazno-vrsnij- e oodrivaSke djelatnosti CIA, n,TMBiffffmIM..MWirWMWffmHMwmim жзгбажиљжа&бакжагшаж чишш; ЖнНкш1£Н1ВВк ' ШШШшж ШжшШиШнШча ШиижГ И VVVAa&WJf4WVtAanrS')tiCSal£VIfSt'24I7ra9p-TIrni- l VJrV4M№KOai-niEtLXUyyCNO- " V Ч v 2RTVE bejrutu SALVADORSKI USTANICI SPREMNI NA PREGOVORE SAN SALVADOR (UPI) — Vode salvadorskih ustanika izrazili su spremnost da stupe pregovore proamerickom salvadorskom hun-to- m kako bi se окопбао trogodisnji gradanski rat zemlji. Govoreci preko ustanidke radio-stanic- e "Ven-seremo- s" komandant Gvadelupe Martinez je naglasio da je salvador-sk- i front nacionalno oslobodenje WASHINGTON — Sezdesetak ve-lik- ih ameriCkih korporacija obavijes-til- o je, kako pise "International Herald Tribune", Ameridki kongres da namjeravaju primijeniti vec prip-remlje- ne anonimne upitnike ge-netsk- om ispitivanju svojih radnika slijedecih pet godina. Zagovornici ovakvog "snimanja" zaposlenih tvrde da je na ovaj nacin moguce na vrijeme ustanoviti genet-sk- e predispozicije za ozbiljne boles- - pa sve do obilatih zajmova i kredita na desetine milijardi dolara, sve nadi podrivanjatemelja socijalizma i njegovog rusenja. "A Sta misliS, kaze mi jedan prijatelj, da je bio slu6ajan izbor Poljaka Jovana Pavla za Papu? Jeste, vraga!" I odista, bilo je 6udno, da je mocna katolifika crkva, mocni Vatikan i snage koje iza njih stoje, pristao da se narusi hiljadu-godi§n- ja tradicija i da se za Papu izabere jedan Poljak (Slaven) i to gradanin socijalistidke Poljske, a ne neki italijanski kardinal. To je ve6 bio signal o tome, da se socijalistiC-ko- j Poljskoj, ina6e jednoj od najka-toliCkij- ih zemalja, potkopavaju te-me- lji raznih pravaca od "zlatne отбе" do glavne stolice Vatika-nu.- .. I sada, kada je poljska Armija pod komandom Jaruzeljskog sprijecila ono najgore, vodeci drzavu ka ozdravljanju, strufinjaci Zapada za borbu protiv socijalizma "pojedoSe se zivi", jer su im planovi krahirali. Da bi im bilo lakse preboljeti poraz, vi6u da je "Moskva kriva". Medutim, "psi laju — karavan ide dalje!" Жљ&&Х&&МЋ&&№1Ж&МИМ&За&&1а2#ПК vX6-fZSQ&&W6KRjjlI&&KS- 4J£ р а Ш .fYT -- O" % ' . ш"&. Ш%,.д, &Ws. &мжжва8М№ЈтмиааЈИУ:уг8изжгж8ж јк % FALANFISTlCKOG pokoua u s u u u — — u XJ Vf чл л sa ?TACr y- - v?: 1„л,: .ч.. ? f V v i s Ј ... " s . % - . . ' wm 0 4 : v. : u za iz &?'$ Xr№ "Farabundo Marti" u posljednjih godinu dana postigao гпабајпе us-pje- he i da je spreman na dijalog s huntonrh KRAJSKIOBEGINU I SARONU BEO (Tanjug) — "Za mene su Begin i Saron eksponenti takvog moralnog shvatanja kakvo se u proslosti s pravom nazivalo fasisti6-kim- ", izjavio je kancelar Krajski u izjavi austrijskom radiju. Orwelova "1990" u praksi u SAD ИИДИ11 ti koje bi se mogle ispoljiti zahvalju-ju- ci posebnim uvjetima kakvi, even-tualn- o, vladaju na poslu, na razlici-ti- m radnim mjestima. Kriticari ovakvog postupka, s druge strane, smatraju (a medu njima se nalaze ugledni u6enjaci i lijecnici) da bi se "genetsko snima-nje- " zaposlenih moglo lako zloupot-rijeti- ti i iskoristiti, na primjer, za smjenjivanje ljudi s odredenog rad-no- g mjesta, pa 6ak i za njihovo ponudaza razoruianje MOSKVA (Tanjug) — Sovjetskl Savez je spreman da "u potpunosti oslobodi Evropu od nukleamog naoruzanja" i da se dogovori o "istinskoj nulfoj varijanti". Prema najnovijem sovjetskom objasnjenju, ta varijanta ne bi znadila nicije jednostrano razoruzavanje, vec opsti dogovor o smanjenju i ogranicenju svih vjdova nukleamog naoruzanja, ukljucujuci sisteme srednjeg dome-t- a i takticka oruzja. Prema oceni Moskve, koju iznosi vladin list "izvestija", to je kljucni zadatak u ovom trenutku kada trka u naoruzavanju na starom kontinentu poprima opasne i velike dimenzije. ииуич-длиТ.ЈИиИЈЧД"-1.''!!''.!.1.1'}.1- !". """""""'""-'-'ч-1'-1-"- - D Agencija Canadian Press javlja da je Peter Laugheed, premijer provin-cij- e Alberta, na jednoj konferenciji u Edmontonu kazao da Kanadani mo-raj- u da rade duze vrijeme da bi Kanada ostala "kompetetivna" na svjetskom trziStu. Zar nebi bilo bolje skratiti radno vrijeme (na primjer, na 32 sata tjedno) i tako osigurati zaposlenje jednog dijela nezaposlenih (a ima ih blizu milijun i pol, pa i viSe kad bi se brojali i oni koji su prestali traziti posao)? Produzenje radnog vremena nece poboljSati kanadsko uceS6e na svjetskom trziStu. Dave Eastmead, predstavnik Al-bert- ske federacije rada je izjavio da bi to Sto Lougheed predlaze samo stvorilo nove zdravstvene probleme I probleme sigurnosti na poslu. Zasto Lougheed trazi produzenje radnog vremena? To bi sigurno mogao biti dio njegovih priprema za provincijalne izbore. MOSKVA — Pravedno rjeSenje krize na Srednjem istoku moguce je samo ako se izraelski agresori povuku sa svih okupiranih teritorija i ako se zadovolje osnovni interesi palestinskog naroda priznanjem nje-govog prava na samoopredjeljenje i obrazovanje suverene i nezavisne drzave. Taj sluzbeni poznati stav Sovjetskog Saveza o rjeSavanju pro-ble- ma Srednjeg istoka ponovila je "Pravda" u redakcijskom komen-tar- u. "Pravda" viSe govori o Reaganovoj "novoj inicijativi" kao o pokuSaju da pred svjetskom javnoS6u spere sa SAD "Ijagu zbog svog sudjelovanja u izraelskoj agresiji" jer je poslije onog sto se dogodilo u Libanonu nastupila erozija americkih pozicija u arapskom odnosno musliman-sko- m svijetu". Poocjeni "Pravde", sukob izmedu Tel Aviva i Washingtona zbog Rea-gano- ve nove inicijative je uvjetan i srafiunat je na "stvaranje dojma u svijetu o promjeni kursa SAD i o njihovom svestranom prilazu rjesa-vanj- u problema Srednjeg istoka". otpustanje, pod izgovorom da su za to krivi njihovi "neispravni" geni. Prema podacima kojima raspolaze Kongres, ukupno 17 ameridkih veli-ki- h tvrtki koristilo je mogucnosti genetskog ispitivanja zaposlenih u posljednjih pet godina, a pet od ovih 17, i jos jedna nova, joS ih uvijek primjenjuju. p
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, October 27, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-09-22 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000170 |
Description
Title | 000479 |
OCR text | September 22, 1982. NASE NOVINE —3 Dr Mirko Markovi6: Nova sovjetska Ne mogu se osporavati sposob-nos- ti kapitalistiCkih stru£njaka za borbu protiv socijalisti6kih zemalja i socijalizma uopSte. Tako, na prim-je- r, trebalo je da dode do duboke krize socijalizma u Poljskoj, pa da sesagledaju najperfidniji, najlukavi-j- i dalekosezni potezi mozgova iz oblasti strategije Zapada. Jedan od takvih lukavih poteza imperijalistid-ki- h stru6njaka, 6ije sprovodenje vodi rasklimavanju, destabilizaciji jedne socijalisti6ke zemlje, jeste davanje (kapom i sakom) zajmova, kredita, licenzi... Evo Sto o tome kaze stranim novinarima poljski inzenjer Stanji-sla- v: "Oni su u detalje izufiili sve naSe slabosti, sve naSe greske u politici i ekonomici". (Ovo "oni" odnosi se na zapadne strufinjake za borbu protiv socijalizma). "Oni su pravovremeno — nastavlja Stanjis-la- v, upoznali u politici Poljske siroko otvorena vrata nase privrede i naSeg druStva prema Zapadu, kao i mogudnosti unutraSnje eksplozije u samoj Poljskoj. Shvatili su, da 6e "slatki zivot" na kreditima i zajmovi-m- a neizbjezno dovesti do dispropor-cij- a i grdnih iskrivljavanja u ekono-mici, sto 6e, od svoje strane, dovesti Poljsku do ropske zavisnosti od medunarodnog imperijalistidkog kapitala. A mi smo, kao neki provincijski zevzeci lako upali u "potrosacko druStvo" — sa svim njegovim laznim kriterijumima bez-brizn- og zivota." U po6etku (tamo negdje sedamde-seti- h godina) u Poljskoj sve je izgledalo dobro: privreda je (na prvi pogled) uspjesno poslovala; krediti, zajmovi, licence iz zapadnih zema-lja pristizali su redovno i u izobilju... Ali, "ne lezi vraze", poslije nekoliko godina "kola krenuse nizbrdice"... Trebalo je vracati zajmove, kredite, kamate, a nema se odakle. Nastao je prvi ekonomski, a kasnije drustveno politick! "dar - mar". Kako kaze citirani poljski inzenjer, "Zapadu je bilo vazno da nas uvuCe u krug svoje bolesne ekonomike, da nam preko zajmova veze ruke i noge, ometajuci nam pravilno koriScenje medunarod-n- e podjele rada... Oni su tako ostvarili svoj strateski cilj". U svakom sludaju, na primjeru Poljske, (a da li samo nje) o6igledno je, da olako davanje krupnih zajmo-va socijalisti6kim zemljama od stra-ne imperijalistifikih banaka i raznih monopola, kao i iz drzavnih kasa, sluzi u svojstvu veoma snaznog sredstva u borbi protiv socijalizma, a najmanje kao neko dobrofiinstvo. Ti su zajmovi prvenstveno politicki , sdalekoseznim politiCkim ciljem, to je "Trojanski konj", ротоби kojeg se kapitalisti nadaju da (iznutra i spolja) razriju i razore ovu ili onu socijalisti6ku zemlju. U prezaduzenoj Poljskoj u toku nekoliko godina stvara se varljivo blagostanje, u trgovinama ima "sve-g- a i svafiega", zivi se iznad stvarnih mogudnosti, troSi se nesto Sto nije zaradeno, spekulanti se bogate. Onda je na odredenoj etapi razvoja doslo do neminovnog rasula, prije svega, do naglog opadanja standar-d-a radnih ljudi. "I oni isti, — kaze inzenjer Stanjislav, ljudi koji su bili za takvu politiku Poljske, poceli su da eksplozivno agituju kod radnika protiv socijalizma, pripisujuci soci-jaliz- mu sve nase nevolje, premda je bilo jasno, da su te nevolje rezultat narusavanjanormi i pravilaizgradnje socijalizma... Pomenuti agitatori govorili su poljskim radnicima, da su ih komunisti prevarili, da ih treba zbaciti s vlasti, pa ce nam onda Zapad pomoci". "Zlatna petlja" — od milijardi i milijardi kapitalisti6kih dolara — sve vise se zatezala oko vrata socijalis-ti6k- e Poljske, gotova da je udavi. Takozvani "sindikat Solidarnosti", lukavaali i prozirna tvorevina zapad-nih strudnjaka za borbu protiv socijalizma, trebalo je da odigra ulogu snaga svrgavanja socijalisti6-ko- g poretka i uspostavljanja kapita-listifiko- g. Ali, kako se kaze: "u pet minuta do dvanaest casova" to je sprijedila Armija Poljske, 6uvar te-kovi- na njene revolucije. Iz sludaja Poljske vidi se koliko je komplikovana borba dva svjetska sistema — kapitalisti6kog o socija-listi£ko- g kao medunarodne manifes-tacij- e klasne borbe izmedu rada i kapitala. Sta sve ne poduzimaju kapitalistifcke zemlje, prije svega SAD, u toj borbi! Sredstva se ne biraju — od ubacivanja raznih otrova na Kubu, do pokusaja ubijstava i samih ubijstava drzavnika, najrazno-vrsnij- e oodrivaSke djelatnosti CIA, n,TMBiffffmIM..MWirWMWffmHMwmim жзгбажиљжа&бакжагшаж чишш; ЖнНкш1£Н1ВВк ' ШШШшж ШжшШиШнШча ШиижГ И VVVAa&WJf4WVtAanrS')tiCSal£VIfSt'24I7ra9p-TIrni- l VJrV4M№KOai-niEtLXUyyCNO- " V Ч v 2RTVE bejrutu SALVADORSKI USTANICI SPREMNI NA PREGOVORE SAN SALVADOR (UPI) — Vode salvadorskih ustanika izrazili su spremnost da stupe pregovore proamerickom salvadorskom hun-to- m kako bi se окопбао trogodisnji gradanski rat zemlji. Govoreci preko ustanidke radio-stanic- e "Ven-seremo- s" komandant Gvadelupe Martinez je naglasio da je salvador-sk- i front nacionalno oslobodenje WASHINGTON — Sezdesetak ve-lik- ih ameriCkih korporacija obavijes-til- o je, kako pise "International Herald Tribune", Ameridki kongres da namjeravaju primijeniti vec prip-remlje- ne anonimne upitnike ge-netsk- om ispitivanju svojih radnika slijedecih pet godina. Zagovornici ovakvog "snimanja" zaposlenih tvrde da je na ovaj nacin moguce na vrijeme ustanoviti genet-sk- e predispozicije za ozbiljne boles- - pa sve do obilatih zajmova i kredita na desetine milijardi dolara, sve nadi podrivanjatemelja socijalizma i njegovog rusenja. "A Sta misliS, kaze mi jedan prijatelj, da je bio slu6ajan izbor Poljaka Jovana Pavla za Papu? Jeste, vraga!" I odista, bilo je 6udno, da je mocna katolifika crkva, mocni Vatikan i snage koje iza njih stoje, pristao da se narusi hiljadu-godi§n- ja tradicija i da se za Papu izabere jedan Poljak (Slaven) i to gradanin socijalistidke Poljske, a ne neki italijanski kardinal. To je ve6 bio signal o tome, da se socijalistiC-ko- j Poljskoj, ina6e jednoj od najka-toliCkij- ih zemalja, potkopavaju te-me- lji raznih pravaca od "zlatne отбе" do glavne stolice Vatika-nu.- .. I sada, kada je poljska Armija pod komandom Jaruzeljskog sprijecila ono najgore, vodeci drzavu ka ozdravljanju, strufinjaci Zapada za borbu protiv socijalizma "pojedoSe se zivi", jer su im planovi krahirali. Da bi im bilo lakse preboljeti poraz, vi6u da je "Moskva kriva". Medutim, "psi laju — karavan ide dalje!" Жљ&&Х&&МЋ&&№1Ж&МИМ&За&&1а2#ПК vX6-fZSQ&&W6KRjjlI&&KS- 4J£ р а Ш .fYT -- O" % ' . ш"&. Ш%,.д, &Ws. &мжжва8М№ЈтмиааЈИУ:уг8изжгж8ж јк % FALANFISTlCKOG pokoua u s u u u — — u XJ Vf чл л sa ?TACr y- - v?: 1„л,: .ч.. ? f V v i s Ј ... " s . % - . . ' wm 0 4 : v. : u za iz &?'$ Xr№ "Farabundo Marti" u posljednjih godinu dana postigao гпабајпе us-pje- he i da je spreman na dijalog s huntonrh KRAJSKIOBEGINU I SARONU BEO (Tanjug) — "Za mene su Begin i Saron eksponenti takvog moralnog shvatanja kakvo se u proslosti s pravom nazivalo fasisti6-kim- ", izjavio je kancelar Krajski u izjavi austrijskom radiju. Orwelova "1990" u praksi u SAD ИИДИ11 ti koje bi se mogle ispoljiti zahvalju-ju- ci posebnim uvjetima kakvi, even-tualn- o, vladaju na poslu, na razlici-ti- m radnim mjestima. Kriticari ovakvog postupka, s druge strane, smatraju (a medu njima se nalaze ugledni u6enjaci i lijecnici) da bi se "genetsko snima-nje- " zaposlenih moglo lako zloupot-rijeti- ti i iskoristiti, na primjer, za smjenjivanje ljudi s odredenog rad-no- g mjesta, pa 6ak i za njihovo ponudaza razoruianje MOSKVA (Tanjug) — Sovjetskl Savez je spreman da "u potpunosti oslobodi Evropu od nukleamog naoruzanja" i da se dogovori o "istinskoj nulfoj varijanti". Prema najnovijem sovjetskom objasnjenju, ta varijanta ne bi znadila nicije jednostrano razoruzavanje, vec opsti dogovor o smanjenju i ogranicenju svih vjdova nukleamog naoruzanja, ukljucujuci sisteme srednjeg dome-t- a i takticka oruzja. Prema oceni Moskve, koju iznosi vladin list "izvestija", to je kljucni zadatak u ovom trenutku kada trka u naoruzavanju na starom kontinentu poprima opasne i velike dimenzije. ииуич-длиТ.ЈИиИЈЧД"-1.''!!''.!.1.1'}.1- !". """""""'""-'-'ч-1'-1-"- - D Agencija Canadian Press javlja da je Peter Laugheed, premijer provin-cij- e Alberta, na jednoj konferenciji u Edmontonu kazao da Kanadani mo-raj- u da rade duze vrijeme da bi Kanada ostala "kompetetivna" na svjetskom trziStu. Zar nebi bilo bolje skratiti radno vrijeme (na primjer, na 32 sata tjedno) i tako osigurati zaposlenje jednog dijela nezaposlenih (a ima ih blizu milijun i pol, pa i viSe kad bi se brojali i oni koji su prestali traziti posao)? Produzenje radnog vremena nece poboljSati kanadsko uceS6e na svjetskom trziStu. Dave Eastmead, predstavnik Al-bert- ske federacije rada je izjavio da bi to Sto Lougheed predlaze samo stvorilo nove zdravstvene probleme I probleme sigurnosti na poslu. Zasto Lougheed trazi produzenje radnog vremena? To bi sigurno mogao biti dio njegovih priprema za provincijalne izbore. MOSKVA — Pravedno rjeSenje krize na Srednjem istoku moguce je samo ako se izraelski agresori povuku sa svih okupiranih teritorija i ako se zadovolje osnovni interesi palestinskog naroda priznanjem nje-govog prava na samoopredjeljenje i obrazovanje suverene i nezavisne drzave. Taj sluzbeni poznati stav Sovjetskog Saveza o rjeSavanju pro-ble- ma Srednjeg istoka ponovila je "Pravda" u redakcijskom komen-tar- u. "Pravda" viSe govori o Reaganovoj "novoj inicijativi" kao o pokuSaju da pred svjetskom javnoS6u spere sa SAD "Ijagu zbog svog sudjelovanja u izraelskoj agresiji" jer je poslije onog sto se dogodilo u Libanonu nastupila erozija americkih pozicija u arapskom odnosno musliman-sko- m svijetu". Poocjeni "Pravde", sukob izmedu Tel Aviva i Washingtona zbog Rea-gano- ve nove inicijative je uvjetan i srafiunat je na "stvaranje dojma u svijetu o promjeni kursa SAD i o njihovom svestranom prilazu rjesa-vanj- u problema Srednjeg istoka". otpustanje, pod izgovorom da su za to krivi njihovi "neispravni" geni. Prema podacima kojima raspolaze Kongres, ukupno 17 ameridkih veli-ki- h tvrtki koristilo je mogucnosti genetskog ispitivanja zaposlenih u posljednjih pet godina, a pet od ovih 17, i jos jedna nova, joS ih uvijek primjenjuju. p |
Tags
Comments
Post a Comment for 000479