000218 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
isP STRANA 2 SA SJEDNICE ORG. SJK U HAMILTONU DISKUSIRANA DOLAZEcA PROSLAVA 30-GODIsN- JICE PROGRESIVNE sTAMPE Na sjednici nase orgam-zacij- e 12. jula prodiskusira-l-i smo u koliko nam je vri-je- me dozvoljavalo najvaz-nij- e probleme koji nas suo-cavaj- u u nalem radu, kao i onaj dio rada koji je vec u-rad- jen ovoga Ueta. Kao bazu za diskusiju u-z- eli smo proslavu "Jugo-slavcns- ki Dan" koji je ne- - davno odrzan po organiza-cijam- a Toronta, Hamiltona, Wellanda i ostalih mjesta. Na toj proslavi objavljeno jo u govoru druga Grbica, glavnog sekretara SJK, du ovo treba biti poSetak prip-reman- ja u proslavljanju 30 godina izlaienja i postoja-nj- a nase radnifike stampe. U torn pravcu mi smo pro-ve- li opsirniju disusiju. Go-vorc- no jc o "Spomcnicamav koje 6c biti kao uspomene naSim pionirima. Govoriii smo o jubilcjnom izdanju "Jcdinstva" da bi svaki nas clan mogao doprinijeti nes-t- o u ovom broju iz svoga 2i-vo- ta u radu na Sirenju naSc Stampe. Na primjer, u dis-kus- iji iznijeli su nekoji 61a-no- vi svoj rad i sudjelovanje u drugim mjestima, jer se u to vrijcme nisu nalazili u Hamiltonu, pa prema tomo da ovi nasi Clanovi opisu svoje dozivljaje u radu na sirenju "Borbe" u tome mjestu. Takodjer je govoreno da se napise organizaciono-po-litick- i clanak o pocetku or-ganizov- anja radnickih or-ganizac- iju medju Jugosla-vcnim- a u Hamiltonu. Po svim ovim pitanjima nije definitivno niSta zakljuc"eno, ncgo je otvorena diskusija koja ce se produSivati na drugim sjednicama na koji-m- a co se nastojati opSirnije diskusirati zaklju6ke Glav-nog odbora i sprovadjanju tih odluka u zivot. Kad smo vec imali disku-siju o nasoj stampi uzeli smo i istekle prctplato na "Jedinstvo" na dnevni red i I raspodjclili na £lanovc, da se svc istekle pretplate ob- - nove. IzvjcSteno je takodjer da su u toku kratkwg vreme-n- a dobili i dvije novo pretp late i da cemo se starati da za uspomenu na proSlost do- - bijemo jol novih pretplata. Zakljuc"eno je da organi-zacij- a odrzi piknik u nedje-lj- u 23. jula i da se i dalje nastavi odrzavanjem pikni-k- a. Izv. Odbor SJK Od 'Monroove doktrine' do 'Kennedyeve doktrfne' (Nastavak sa strane 1) gpanskih kolonija. Upravo kao medalja, "Monroova do-.ktrln- a" jo imala dvije strane. Zvanicno ona je zahtjcva-l- a da se cvropske monarhije ne mijeSaju u unutrasnje stvari drzava Zapadne polukugle, dole se obratna strana tog zahtjeva sastojala u tome da se pravo takvog mije-sanj- a davalo samo Sjcdinjcnim Drzavama — najjacoj tlrzavi Zapadne polukugle. Tendencija za ekspanzijom bila je glavno u "Mon-roov- oj doktrini". To nije slu£ajno, jer su Sjedinjenc Dr-zav- o od momenta svog nastanka poslc putem osvajanja i kolonizacije teritorija koje su ih okruzivalc. Mnogogodisnje mijesanje Sjed. Drzavc u unutraS-nj- e stvari latinskoamcriSkih zemalja dovelo je do du-bo- kc krize u medjuameriSkim odnosima. Stvaranjem 1918. godinc Organizacije americkih drzava amcriSka diplomacija je pokuSala da uevrsti autoritet i rukovo-dec- u ulogu Sjed. Drzava u Zapadnoj polukugli i da gal-vanizi- ra "Monroovu doktrinu", ujcdinivsi ameri6kc ze-ml- je pod zastavom "antikomunizma". VrSi so zastrasivanje naroda Latinske Amerike ko-munisti6k-om opasnoscu. Tako je, na primjer, bivsi po-mocn- ik Drzavnog sekretara i sadasnji savjetnik prcd-sjedni- ka Kennedya za stvari Latinskc Amerike Berle tvrdio, da ce se "Kuba skoro prisajediniti . . . Varsav-sko- m ugovoru i da ce ustupiti Moskvi vojnu bazu na svojoj teritoriji". Americka novinarka Dorothy Kilga-le- n, koja je izgubila svako osjecanje mjcre, Siri glasine o tome da Rusija Ima baze na Kubi, a "ruski avijatiJari u vojnoj uniformi otvoreno setaju po ulicama Havane". Prikrivajuci se buCnom galamom o toboznjoj "komuni-stiCk- oj opasnosti", amcri6ki impcrijalizam stalno gazi suverenitet nczavisnih drzava. Uzncmirena revolucijom na Kubi, атепбка diplo-macija istakla je "doktrinu kolektivne odgovornosti" ko-ja predstavlja рокибај da se Organizacija americkih dr-ia- v pretvori u efikasan instrumenat kolektivnih akcija po nnrcdjenju State dopartmenta. AH su narodi La-tinske Amerike odgonetali reakcionarnu suJtinu tog manevra i odbacili su novope6enu doktrinu. Krah "doktrine kolektivne odgovoniosti" doveo je do pojave "Kcnnedyeve doktrine" koju обекије ista su-dbin- a. Ma koliko "doktrina" izmisljali vladajuci krugo-v- i Sjedinjcnih Drzava, niko im ne dajc prava da dikti-raj- u sudbinu drugih naroda. Svaki narod ima pravo da budc gospodar svoje sudbine i da bira nacin iivota koji odgovara njegovim interesima. Potrebno jc istadi, da je "Kennedyeva doktrina" izazvala naroCitu zabarinutost u Kanadi. Stvar je u to-me, da dok su ranijc ameriCkc doktrine bile uperenc protiv svih zemalja Zapadne polukugle, medju kojima i Kanade. Eto zaSto je, izrazavajuci zabrinutost kanadske javnosti, list "Globe and Mail" u uvodniku od 3. maja ove godine pisao: "Mi moramo odlucno izjaviti wash-ington- u da пебето saradjivati u njegovim pokuiajima obaranja vlada latinskoameriSkih zemalja. Mi takodjer necomo stupiti u Organizaciju атспбкт drzava koja sve vi§e i vi5o postaje instrumenat атепбкс politike si-l- e. Mi moramo jasno staviti do znanja da nccemo doz-voli- ti Sjedinjenim Dr2avama da se mijesaju ni u nase unutraSnje stvari, ni u vanjsku politiku Kanade". U Zapadoj polukugli rastu i јабаји druStvene snage koje odlucno istupaju protiv ameriSkog diktata, a za aaltitu suvereniteta svojih zemalja. S. Gonionski, doktor pravnih nauka jEDiiiTYO РЕТ1С1ЈЛ ZA ZABRANU NUKLEARNOG ORU2JA Da li ste wl potpisali? Da li iste potpisali peticiju za zabranu nuklearnog oruzja, koju pokrenuo Kanadski komitet za kontrolu radijacije? Ako niste u£inite to sada. Recite svojim pri-jatelji- ma i znancima urade isto. Izrezite ni2e nave-de- ni tekst peticije, potpiSte i posaljite "Jedinstvu", koje ce dostavit Komitetu. Peticija glasi: Nuclear could end civilization and most of the human race. The nuclear powers already have enough bombs to kill all the people in the world. The spread of nuclear weapons to more nations would increase the danger of nuclear war breaking out and would make disarmament harder to negotiate. The Canadian government is considering the acqui-sition of nuclear weapons. Such weapons offer Canada no defense whatever against the major threat, the intercontinental missile, and little, if any, defense against manned H-bomb-ers. Their acquisition would destroy the leadership Canada is giving towards disarmament. For these reasons: „ We, the undersigned, oppose the spread of nuclear weapons to any country or military alliance not now pos-sessing them. We petition the Canadian government to reject nuclear weapons for the armed forces of Canada and to prohibit their installation on Canadian soil. NAME ADDRESS IZ Po ulicama Miami sc vjczbaju za unpad na Kubu "Narodni Glasnik" do-nos- i: Vise americkih novina-r- a izjavise da su vidjeli gdje se naoru2ani ljudi vjczbaju po ulicama Mia-mi i u naokolnim mocvar-ni- m predjelima. To su bande u privatnoj vojsci, regrutiram i pla-ce- ni po krupnim kapitali-stim- a koji se ne mogu po-mir-iti s time narod Ku-b- e uziva prirodna bogats-tv- a svoje zemlje. Iako je protuzakonito da bilo koji negradjanin posjeduje bilo kakovo o-ruz- je, cak i za lov na ra-pe- e, a kamo li militarno o-ru- zje koje po ulicama no-s- i, vlasti ne rade nista da ove privatne bande zaus-tav-e. Simpatijc sc no mogu kupiti U Sjedinjenim Drzavama studira oko 50.000 inostra-ni- h studenata. Vlada u tu svrhu izdaje oko 22 miliju-n- a dolara godisnje. Daka-ko- , njezina je zelja da ti studenti postanu prijatelji Amerike. No, profesor dr. Harace Gilbert, koji vodi Tehnoloski institut u Kali-fornij- i, veoma skepti6an u torn poglcdu. On smatra se stranim studentima ve-oma tesko sprijateljiti s a-тепб- кЈт пабјпот zivota i mcntalitetom koji Пбеп svakog idealizma. Amenka osobito negativno djeluje na studente iz Afrike koje u novije vrijemc, iz razumlji-vi- h razloga, Amerikanci na-sto- je privuci u §to vecem broju. Profesor Gilbert se pita kakve simpatije mogu da razviju prema Americi af-riC- ki studenti na Univerzi-tet- u u Harvardu sje s ve-liki- m teskocama i ponizenji-m-a dolaze do sobe samo za-t- o sto su erne koze, ill pak oni na kalifornijskim uni-verziteti-ma gdje brijaci ne-- I ce da ih iisaju ! briju. IIMIIIIIIIUIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIinillllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllinillllllllllllllltlllltllllMIIIIIIIII Published every Tuesday nnd Friday, In Serbo-Croati- an and Slovenian languages, by Jedinstvo Publishing Company, 479 Queen Street West, Toronto 2B, Ontario, Canada; telephone EMnire 3-10- 42. Editor Stjepan lUoiii, Busi-ness Manager Ivan Stimac. Subscription rates: J6.00 per year, USA and other countries $7.00. Anthoriied as Second С1ам Mail. Tost Offico Pept, Ottawa. '%&m№mzm ар 4P je da war SJEDINJENIH DRZAVA da je da jc Gangsteri napali crnacke pogorelce u crkvi Kad je na State ulici u Chicago izgorjela jedna na-stan- ba, koja se pogresnim i-me-nom zove "hotel" u kojoj je zivjelo 80 Crnaca, oni ni-su imali kuda ici. Sveccnik luteranske crk-v- e na Racine Ave. izmedju 31. i 32 ulice im je ponudio svoju crkvu u koju sc mogu sklonuti dok nadju stan. No Sim su Crnci do§li u crkvu da prespavaju u kra-tk- i 5as nakupila se rulja od vise stotina osoba, koja je digla takovu galamu pred crkvom, dizuci takovu pri-jetnj- u, da su sveccnik i nje-go- va supruga u konsultaciji s Crncima odluCili da je naj- - bolje da se Crnci isele iz cr-kv- e, jer eto, ni u crkvi im ne daju mira. Preselili su se u jednu сгпабки crkvu. Akcija luteranskog sve-ceni- ka i njegove supruge je u skladu s Kristovom nau-ko- m, ali sto da kazemo o ka-toliSki- m svecenicima tog predjela — jer je to katolic--k- i centar — koji ni prstom ne makose da sustcgnu ru-lj-u. SliCne rulje tog predje-la su opetovano napadale radniSke dvorane, pa i po-jedi- ne stanove radniSkih prcstavnika, hu§kani za to po ultrareakciji. (Narodni Glasnik", Chicago) POZOR DETROIT! Centralni Prosvjetni Odbor Detroitskih odsjeka Hrv. Bratske Zajednice priredjuje 31. godisnji clanski Izlet — Piknik — u nedjelju 30. srpnja (July), koji ce se odrzati na MOGNOLIA GROVE PARK 16 East Mile Road, gdje se je i proslih godina odrzavao (between Ryan and Mound Road). Pocetak ce biti u 12 sati a vra-t- a ce biti otvorena u 10 sati prije podne. Biti ce na ra-znj- u vruce mlade janjetinc sa dvije moderae maiine, te ostale svjeze hrane za sve goste i prijatelje. Ovo je je-di- ni dan u godini gdje se nase sveukupno clanstvo sas-taj- e. Za veseli pies svirati ce tamburaski zbor Balkan Cavaliet od 3 sata po podne. Izigravati ce se 12 raznih srecaka sa nagradama TV. set, Hi-F- i tc U.S. savings bondova od $100 do $25. Ulaznica je vrlo umjerena kao i obicno. Svi nam dobro dosli! Za Centralni Prosvjetni Odbor — Ivan Rimac, tajnik Tko je James Eliott Coyne koji se tako hrabro usprotivio torijevskoj vladi braneci ne samo sebe i svoju cast, nego stvarne intcrese zemlje? Rodjen je u Winnipegu 1910. Otac mu je bio clan apelacionog suda provincije Manitobe i pripadao grupi intelektualaca poznatoj pod i-m-neom Sanhedrin, koja se isticala u borbi za punu nezavisnost Kanade (od Britanlje). Start Coyne je svoje osjecaje za zemlju prenio na sina. I kad mu danas torijevci predbacuju "in-tense nationalism" i kazu da "mrzi strance", oni mu samo podizu ugled. U skoli Coyne je bio "briljantan student". Svriio je pravo. Pravnickim poslovima bavio se cetiri godine ! kao takav imenovan u kraljevs-k-u komisiju koja je istrazivala psenicno trzi-it- e u zapadnim provlncijama. Tako je dosao u dodir sa clanovima drzavne banke (Bank of Canada) koji su studirali ekonomske prilike na Sloveiiski odmevi "zaYaRODNOSTKE РШ1СЕ LOVENCEV V ITALUi Trst. — Vodstvo Komuni-stiSn- e partije Italije je pred kratkim sprejelo in objavilo resolucijo "O pravicah slo-vens- ke manjsinc". Doku-me- nt je v vseh tukajsnjih politicnih krogih vzbudil veliko pozornost. Zlasti pa so sodbe v vrstah slovenske manjline ve6 ali manj enot-n- e, da gre za vazen in pozi-tive- n dokument v prid ures-niSen- ju narodnostnih pra-vi- c Slovcncev v Italiji . V primerjavi s podobnimi izjavami KPI oziroma nje-ni- h organizacij glede slo-venske manjsine je najno-vejs- a resolucija nedvomno najbolj popoln "kodeks" o-snov- nih pravic manj§ine, hkrati pa tudi napotilo za lastno praktiSko politiSno a-kc- ijo v odnosu do njenih najbolj pcrecih vpraSanj. Zato je lahko тобап pritisk za izpolnjevanje obveznosti drzave do Slovcncev. Kaj pravi resolucija o pravicah slovenske manjsi-ne? Glede peie6ih vprasanj manjsine nasteva kot "po-sebn- e cilje" dejavnost za u-resni6- cnje v posebnem sta-tut- u londonskega sporazu-ra- a in italijanski ustavi za-јатбе- пе narodnostno pravi-ce- . Sest to6k resolucije pod-robn- o navaja zahtevc in po-go- je za vsestransko cnako-pravno- st Slovcncev politi6-ne- m. gospodarskem. social-nc- m in kulturnem iivljcnju, nadalje koncc raznarodova-ln- e politike in ukrepo proti netenju sovinistiSne mrznje. Razen tch zahtev, kl so na dnevnem redu ze vrsto let, se zavzema za nckatcrc no-vo pobude v prid nakoprav-ncm- u razvoju slovenske ma-njsm- e. Nadvso vazno je v resolu-ci- ji povdarjeno stali§6e, da je ustanovitev avtonomne dc2clc Furlaniia — Julijs-k- a krajina odloSilno sredst-v- o za uresnicenje doloSil u-st- ave o cnakopravnosti na-rodn- ih manj§in. V tukajs Gallupova ankcta o Eichniannu V zvezi s procesom proti nacisticnemu zlociincu Eich-mann- u jo znani Gallupov in§titut za prouccvanje jav-neg- a mnenja napravil anke-t- o v ZDA, Veliki Britaniji in Svici. Vprasanje sc je glasi-lo- : "Ali je po va§em mnenju dobro ali slabo spominjati svet na strahote v nacistiS-ni- h taboriih?" V ZDA 13 odstotkov anketiranccv sploh ni vedelo za Eichman-na- . Odgovori v odstotkih: dobro G2, slabo 18, brcz mnenja 20 (scm je pristeti tudi tistih 13 odstotkov an-ketiranccv, ki niso poznali Eichmannovega imena). V Angliji so znasali ti odstot-k- i 5G, 29 in 15. svicarji naj bi odgovorili na vprasanje, kaj naj Izracl stori z Eich-manno- m. Odgovori: proces v Izraelu (kar se je tudi zgodilo) 53 odstotkov, me-dnarod- no sodisce 3G, nems-k- o sodisSe 3, Eichmanna iz-pus- titi 2 in brcz mnenja G odstotkov anketiranccv. Tko je Coyne? - "4 ? r njih pogoji pomeni to, zah tevati izenacenje narodo-sttni- h pravic Slovcncev, ne gledo, v kateri izmed o-bme- jnih pokrajih zivijo. Pwesolucija se po tej po-- ti no zavzema samo za del slovenske manjsme, tomvec' za vse njene pripadnikc v trzaski, goriski in videmski pokrajini. Nic manj pomembna kot poudarjanje osnovnih pra- vic manjsine in "posebnih ciljev" ki jih nakazujejo re-solucija v okviru borbe za demokracijo, pa so prav ta-ko nekatera stalisca, ki o-bvez- ujejo KPI in njene or-ganizacije v odnosu do ma-njsine. Resolucija патгеб posebej poudarja glede ob-ram- be narodnostnih pravic "nujnost enotne akcije vseh demokrati6nih sil" in "kon-kretn- o delovanje za to eno-tno- st v naj§irsih oblikah". Nadalje poudarja "nujnost odnosov in stikov narodno manj5ine z njenim matic-ni- m narodom, odnosov in stikov, ki jih je treba pog-lobi-ti tudi v okviru okrepi-tv-e miroljubnih odnosov mod Jugoslavijo in Italijo." Копбпо opozarja na nevar-no- st vsakega nacionalizma, §c posebej pa na ncvarnost italijanskega 2ovinizma za manjsino in demokratic'ni razvoj v drzavi. Resolucija vodstva KPI i-- ma torej kot celota vrcdnost programske deklaracije o Slovencih v Italiji. K njenc-m- u nastanku so nedvomno prispevale dosedanje izkuS-nj-e KPI v obrambi narod-nostnih pravic Za slovensko manj§ino; prispevale pa so tudi okoli§5ino, v katcrih ie imclo vodstvo KPI za pot- rebno nadomestiti posame-zn- o dosedanje priloznostno izjave in stalisSa prcdvsem njenih lokalnih organizacij glede manjsinskih pravic s popolncjJim dokumentom. ("Delo") New York v Stcvilkah Vsake toliko zberejo sta-tisti- ki novo podatke o New Yorku. Tako so ncdavno ob-javi- li, da je med 7,815.000 prebivalci New Yorka brcz predmestij pet milijonov tu-je- ev ali pa so bili njihovi starSi tujei. Nad dva milijo-n- a in pol je 2idov, 1.1 mill-jon- a Italijanov, 900.000 Ru-so- v, 550.000 Ircev, pol mili-jon- a Nemccv, 150.000 Po-Ijak- ov itd. V New Yorku to-rej zivi vc6 Ircev kot v Du-blin- u, ve5 Nemcev kot v Stuttgartu in еб 2idov kot v vsem Izraelu. Razen tcga ima New York kot eno izmed posebnosti 107 nad sto metrov visokih neboti6nikov in 13.000 dvi-ga- l, ki prcpcljcjo po §est milijard potnikov na leto. Crnska Setrt Harlem jc naj-gosto- je nasoljeno podro6je na svetu. zapadu. Preko njih je dobio polozaj cinovnika u drzavnoj banc! sa mjesecnom placom od 150 dolara. Ubrzo je promaknut na polozaj zamje-nik- a sekretara Centralne hipotekarne banke, zatim sekretara Foreign Exchange Control Board, financijski atasej u kanadskoj ambasa-d- i u Washingtonu i konacno zamjenik War-time Prices and Trade Board. Godine 1942. stupio je u vojnu avijaciju i postao pilot, ali je bio prestar za sudjelovanje u borbi. Godine 1944. povratio se u Bank of Cana-da, gdje je najprije bio pomocnik guvernera, zatim zamjenik, a guvernerom je postao 1 ja nuara 1955. Kao guverner drzavne banke Coyne je i-m- ao placu od 50.000 godisnje, ali kazu da je zivio skromno. Mnoge interesira da li ce se on sada povu-c- i iz javnog zivota ili ce postati aktivniji.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, July 18, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-07-18 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000055 |
Description
Title | 000218 |
OCR text | isP STRANA 2 SA SJEDNICE ORG. SJK U HAMILTONU DISKUSIRANA DOLAZEcA PROSLAVA 30-GODIsN- JICE PROGRESIVNE sTAMPE Na sjednici nase orgam-zacij- e 12. jula prodiskusira-l-i smo u koliko nam je vri-je- me dozvoljavalo najvaz-nij- e probleme koji nas suo-cavaj- u u nalem radu, kao i onaj dio rada koji je vec u-rad- jen ovoga Ueta. Kao bazu za diskusiju u-z- eli smo proslavu "Jugo-slavcns- ki Dan" koji je ne- - davno odrzan po organiza-cijam- a Toronta, Hamiltona, Wellanda i ostalih mjesta. Na toj proslavi objavljeno jo u govoru druga Grbica, glavnog sekretara SJK, du ovo treba biti poSetak prip-reman- ja u proslavljanju 30 godina izlaienja i postoja-nj- a nase radnifike stampe. U torn pravcu mi smo pro-ve- li opsirniju disusiju. Go-vorc- no jc o "Spomcnicamav koje 6c biti kao uspomene naSim pionirima. Govoriii smo o jubilcjnom izdanju "Jcdinstva" da bi svaki nas clan mogao doprinijeti nes-t- o u ovom broju iz svoga 2i-vo- ta u radu na Sirenju naSc Stampe. Na primjer, u dis-kus- iji iznijeli su nekoji 61a-no- vi svoj rad i sudjelovanje u drugim mjestima, jer se u to vrijcme nisu nalazili u Hamiltonu, pa prema tomo da ovi nasi Clanovi opisu svoje dozivljaje u radu na sirenju "Borbe" u tome mjestu. Takodjer je govoreno da se napise organizaciono-po-litick- i clanak o pocetku or-ganizov- anja radnickih or-ganizac- iju medju Jugosla-vcnim- a u Hamiltonu. Po svim ovim pitanjima nije definitivno niSta zakljuc"eno, ncgo je otvorena diskusija koja ce se produSivati na drugim sjednicama na koji-m- a co se nastojati opSirnije diskusirati zaklju6ke Glav-nog odbora i sprovadjanju tih odluka u zivot. Kad smo vec imali disku-siju o nasoj stampi uzeli smo i istekle prctplato na "Jedinstvo" na dnevni red i I raspodjclili na £lanovc, da se svc istekle pretplate ob- - nove. IzvjcSteno je takodjer da su u toku kratkwg vreme-n- a dobili i dvije novo pretp late i da cemo se starati da za uspomenu na proSlost do- - bijemo jol novih pretplata. Zakljuc"eno je da organi-zacij- a odrzi piknik u nedje-lj- u 23. jula i da se i dalje nastavi odrzavanjem pikni-k- a. Izv. Odbor SJK Od 'Monroove doktrine' do 'Kennedyeve doktrfne' (Nastavak sa strane 1) gpanskih kolonija. Upravo kao medalja, "Monroova do-.ktrln- a" jo imala dvije strane. Zvanicno ona je zahtjcva-l- a da se cvropske monarhije ne mijeSaju u unutrasnje stvari drzava Zapadne polukugle, dole se obratna strana tog zahtjeva sastojala u tome da se pravo takvog mije-sanj- a davalo samo Sjcdinjcnim Drzavama — najjacoj tlrzavi Zapadne polukugle. Tendencija za ekspanzijom bila je glavno u "Mon-roov- oj doktrini". To nije slu£ajno, jer su Sjedinjenc Dr-zav- o od momenta svog nastanka poslc putem osvajanja i kolonizacije teritorija koje su ih okruzivalc. Mnogogodisnje mijesanje Sjed. Drzavc u unutraS-nj- e stvari latinskoamcriSkih zemalja dovelo je do du-bo- kc krize u medjuameriSkim odnosima. Stvaranjem 1918. godinc Organizacije americkih drzava amcriSka diplomacija je pokuSala da uevrsti autoritet i rukovo-dec- u ulogu Sjed. Drzava u Zapadnoj polukugli i da gal-vanizi- ra "Monroovu doktrinu", ujcdinivsi ameri6kc ze-ml- je pod zastavom "antikomunizma". VrSi so zastrasivanje naroda Latinske Amerike ko-munisti6k-om opasnoscu. Tako je, na primjer, bivsi po-mocn- ik Drzavnog sekretara i sadasnji savjetnik prcd-sjedni- ka Kennedya za stvari Latinskc Amerike Berle tvrdio, da ce se "Kuba skoro prisajediniti . . . Varsav-sko- m ugovoru i da ce ustupiti Moskvi vojnu bazu na svojoj teritoriji". Americka novinarka Dorothy Kilga-le- n, koja je izgubila svako osjecanje mjcre, Siri glasine o tome da Rusija Ima baze na Kubi, a "ruski avijatiJari u vojnoj uniformi otvoreno setaju po ulicama Havane". Prikrivajuci se buCnom galamom o toboznjoj "komuni-stiCk- oj opasnosti", amcri6ki impcrijalizam stalno gazi suverenitet nczavisnih drzava. Uzncmirena revolucijom na Kubi, атепбка diplo-macija istakla je "doktrinu kolektivne odgovornosti" ko-ja predstavlja рокибај da se Organizacija americkih dr-ia- v pretvori u efikasan instrumenat kolektivnih akcija po nnrcdjenju State dopartmenta. AH su narodi La-tinske Amerike odgonetali reakcionarnu suJtinu tog manevra i odbacili su novope6enu doktrinu. Krah "doktrine kolektivne odgovoniosti" doveo je do pojave "Kcnnedyeve doktrine" koju обекије ista su-dbin- a. Ma koliko "doktrina" izmisljali vladajuci krugo-v- i Sjedinjcnih Drzava, niko im ne dajc prava da dikti-raj- u sudbinu drugih naroda. Svaki narod ima pravo da budc gospodar svoje sudbine i da bira nacin iivota koji odgovara njegovim interesima. Potrebno jc istadi, da je "Kennedyeva doktrina" izazvala naroCitu zabarinutost u Kanadi. Stvar je u to-me, da dok su ranijc ameriCkc doktrine bile uperenc protiv svih zemalja Zapadne polukugle, medju kojima i Kanade. Eto zaSto je, izrazavajuci zabrinutost kanadske javnosti, list "Globe and Mail" u uvodniku od 3. maja ove godine pisao: "Mi moramo odlucno izjaviti wash-ington- u da пебето saradjivati u njegovim pokuiajima obaranja vlada latinskoameriSkih zemalja. Mi takodjer necomo stupiti u Organizaciju атспбкт drzava koja sve vi§e i vi5o postaje instrumenat атепбкс politike si-l- e. Mi moramo jasno staviti do znanja da nccemo doz-voli- ti Sjedinjenim Dr2avama da se mijesaju ni u nase unutraSnje stvari, ni u vanjsku politiku Kanade". U Zapadoj polukugli rastu i јабаји druStvene snage koje odlucno istupaju protiv ameriSkog diktata, a za aaltitu suvereniteta svojih zemalja. S. Gonionski, doktor pravnih nauka jEDiiiTYO РЕТ1С1ЈЛ ZA ZABRANU NUKLEARNOG ORU2JA Da li ste wl potpisali? Da li iste potpisali peticiju za zabranu nuklearnog oruzja, koju pokrenuo Kanadski komitet za kontrolu radijacije? Ako niste u£inite to sada. Recite svojim pri-jatelji- ma i znancima urade isto. Izrezite ni2e nave-de- ni tekst peticije, potpiSte i posaljite "Jedinstvu", koje ce dostavit Komitetu. Peticija glasi: Nuclear could end civilization and most of the human race. The nuclear powers already have enough bombs to kill all the people in the world. The spread of nuclear weapons to more nations would increase the danger of nuclear war breaking out and would make disarmament harder to negotiate. The Canadian government is considering the acqui-sition of nuclear weapons. Such weapons offer Canada no defense whatever against the major threat, the intercontinental missile, and little, if any, defense against manned H-bomb-ers. Their acquisition would destroy the leadership Canada is giving towards disarmament. For these reasons: „ We, the undersigned, oppose the spread of nuclear weapons to any country or military alliance not now pos-sessing them. We petition the Canadian government to reject nuclear weapons for the armed forces of Canada and to prohibit their installation on Canadian soil. NAME ADDRESS IZ Po ulicama Miami sc vjczbaju za unpad na Kubu "Narodni Glasnik" do-nos- i: Vise americkih novina-r- a izjavise da su vidjeli gdje se naoru2ani ljudi vjczbaju po ulicama Mia-mi i u naokolnim mocvar-ni- m predjelima. To su bande u privatnoj vojsci, regrutiram i pla-ce- ni po krupnim kapitali-stim- a koji se ne mogu po-mir-iti s time narod Ku-b- e uziva prirodna bogats-tv- a svoje zemlje. Iako je protuzakonito da bilo koji negradjanin posjeduje bilo kakovo o-ruz- je, cak i za lov na ra-pe- e, a kamo li militarno o-ru- zje koje po ulicama no-s- i, vlasti ne rade nista da ove privatne bande zaus-tav-e. Simpatijc sc no mogu kupiti U Sjedinjenim Drzavama studira oko 50.000 inostra-ni- h studenata. Vlada u tu svrhu izdaje oko 22 miliju-n- a dolara godisnje. Daka-ko- , njezina je zelja da ti studenti postanu prijatelji Amerike. No, profesor dr. Harace Gilbert, koji vodi Tehnoloski institut u Kali-fornij- i, veoma skepti6an u torn poglcdu. On smatra se stranim studentima ve-oma tesko sprijateljiti s a-тепб- кЈт пабјпот zivota i mcntalitetom koji Пбеп svakog idealizma. Amenka osobito negativno djeluje na studente iz Afrike koje u novije vrijemc, iz razumlji-vi- h razloga, Amerikanci na-sto- je privuci u §to vecem broju. Profesor Gilbert se pita kakve simpatije mogu da razviju prema Americi af-riC- ki studenti na Univerzi-tet- u u Harvardu sje s ve-liki- m teskocama i ponizenji-m-a dolaze do sobe samo za-t- o sto su erne koze, ill pak oni na kalifornijskim uni-verziteti-ma gdje brijaci ne-- I ce da ih iisaju ! briju. IIMIIIIIIIUIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIinillllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllinillllllllllllllltlllltllllMIIIIIIIII Published every Tuesday nnd Friday, In Serbo-Croati- an and Slovenian languages, by Jedinstvo Publishing Company, 479 Queen Street West, Toronto 2B, Ontario, Canada; telephone EMnire 3-10- 42. Editor Stjepan lUoiii, Busi-ness Manager Ivan Stimac. Subscription rates: J6.00 per year, USA and other countries $7.00. Anthoriied as Second С1ам Mail. Tost Offico Pept, Ottawa. '%&m№mzm ар 4P je da war SJEDINJENIH DRZAVA da je da jc Gangsteri napali crnacke pogorelce u crkvi Kad je na State ulici u Chicago izgorjela jedna na-stan- ba, koja se pogresnim i-me-nom zove "hotel" u kojoj je zivjelo 80 Crnaca, oni ni-su imali kuda ici. Sveccnik luteranske crk-v- e na Racine Ave. izmedju 31. i 32 ulice im je ponudio svoju crkvu u koju sc mogu sklonuti dok nadju stan. No Sim su Crnci do§li u crkvu da prespavaju u kra-tk- i 5as nakupila se rulja od vise stotina osoba, koja je digla takovu galamu pred crkvom, dizuci takovu pri-jetnj- u, da su sveccnik i nje-go- va supruga u konsultaciji s Crncima odluCili da je naj- - bolje da se Crnci isele iz cr-kv- e, jer eto, ni u crkvi im ne daju mira. Preselili su se u jednu сгпабки crkvu. Akcija luteranskog sve-ceni- ka i njegove supruge je u skladu s Kristovom nau-ko- m, ali sto da kazemo o ka-toliSki- m svecenicima tog predjela — jer je to katolic--k- i centar — koji ni prstom ne makose da sustcgnu ru-lj-u. SliCne rulje tog predje-la su opetovano napadale radniSke dvorane, pa i po-jedi- ne stanove radniSkih prcstavnika, hu§kani za to po ultrareakciji. (Narodni Glasnik", Chicago) POZOR DETROIT! Centralni Prosvjetni Odbor Detroitskih odsjeka Hrv. Bratske Zajednice priredjuje 31. godisnji clanski Izlet — Piknik — u nedjelju 30. srpnja (July), koji ce se odrzati na MOGNOLIA GROVE PARK 16 East Mile Road, gdje se je i proslih godina odrzavao (between Ryan and Mound Road). Pocetak ce biti u 12 sati a vra-t- a ce biti otvorena u 10 sati prije podne. Biti ce na ra-znj- u vruce mlade janjetinc sa dvije moderae maiine, te ostale svjeze hrane za sve goste i prijatelje. Ovo je je-di- ni dan u godini gdje se nase sveukupno clanstvo sas-taj- e. Za veseli pies svirati ce tamburaski zbor Balkan Cavaliet od 3 sata po podne. Izigravati ce se 12 raznih srecaka sa nagradama TV. set, Hi-F- i tc U.S. savings bondova od $100 do $25. Ulaznica je vrlo umjerena kao i obicno. Svi nam dobro dosli! Za Centralni Prosvjetni Odbor — Ivan Rimac, tajnik Tko je James Eliott Coyne koji se tako hrabro usprotivio torijevskoj vladi braneci ne samo sebe i svoju cast, nego stvarne intcrese zemlje? Rodjen je u Winnipegu 1910. Otac mu je bio clan apelacionog suda provincije Manitobe i pripadao grupi intelektualaca poznatoj pod i-m-neom Sanhedrin, koja se isticala u borbi za punu nezavisnost Kanade (od Britanlje). Start Coyne je svoje osjecaje za zemlju prenio na sina. I kad mu danas torijevci predbacuju "in-tense nationalism" i kazu da "mrzi strance", oni mu samo podizu ugled. U skoli Coyne je bio "briljantan student". Svriio je pravo. Pravnickim poslovima bavio se cetiri godine ! kao takav imenovan u kraljevs-k-u komisiju koja je istrazivala psenicno trzi-it- e u zapadnim provlncijama. Tako je dosao u dodir sa clanovima drzavne banke (Bank of Canada) koji su studirali ekonomske prilike na Sloveiiski odmevi "zaYaRODNOSTKE РШ1СЕ LOVENCEV V ITALUi Trst. — Vodstvo Komuni-stiSn- e partije Italije je pred kratkim sprejelo in objavilo resolucijo "O pravicah slo-vens- ke manjsinc". Doku-me- nt je v vseh tukajsnjih politicnih krogih vzbudil veliko pozornost. Zlasti pa so sodbe v vrstah slovenske manjline ve6 ali manj enot-n- e, da gre za vazen in pozi-tive- n dokument v prid ures-niSen- ju narodnostnih pra-vi- c Slovcncev v Italiji . V primerjavi s podobnimi izjavami KPI oziroma nje-ni- h organizacij glede slo-venske manjsine je najno-vejs- a resolucija nedvomno najbolj popoln "kodeks" o-snov- nih pravic manj§ine, hkrati pa tudi napotilo za lastno praktiSko politiSno a-kc- ijo v odnosu do njenih najbolj pcrecih vpraSanj. Zato je lahko тобап pritisk za izpolnjevanje obveznosti drzave do Slovcncev. Kaj pravi resolucija o pravicah slovenske manjsi-ne? Glede peie6ih vprasanj manjsine nasteva kot "po-sebn- e cilje" dejavnost za u-resni6- cnje v posebnem sta-tut- u londonskega sporazu-ra- a in italijanski ustavi za-јатбе- пе narodnostno pravi-ce- . Sest to6k resolucije pod-robn- o navaja zahtevc in po-go- je za vsestransko cnako-pravno- st Slovcncev politi6-ne- m. gospodarskem. social-nc- m in kulturnem iivljcnju, nadalje koncc raznarodova-ln- e politike in ukrepo proti netenju sovinistiSne mrznje. Razen tch zahtev, kl so na dnevnem redu ze vrsto let, se zavzema za nckatcrc no-vo pobude v prid nakoprav-ncm- u razvoju slovenske ma-njsm- e. Nadvso vazno je v resolu-ci- ji povdarjeno stali§6e, da je ustanovitev avtonomne dc2clc Furlaniia — Julijs-k- a krajina odloSilno sredst-v- o za uresnicenje doloSil u-st- ave o cnakopravnosti na-rodn- ih manj§in. V tukajs Gallupova ankcta o Eichniannu V zvezi s procesom proti nacisticnemu zlociincu Eich-mann- u jo znani Gallupov in§titut za prouccvanje jav-neg- a mnenja napravil anke-t- o v ZDA, Veliki Britaniji in Svici. Vprasanje sc je glasi-lo- : "Ali je po va§em mnenju dobro ali slabo spominjati svet na strahote v nacistiS-ni- h taboriih?" V ZDA 13 odstotkov anketiranccv sploh ni vedelo za Eichman-na- . Odgovori v odstotkih: dobro G2, slabo 18, brcz mnenja 20 (scm je pristeti tudi tistih 13 odstotkov an-ketiranccv, ki niso poznali Eichmannovega imena). V Angliji so znasali ti odstot-k- i 5G, 29 in 15. svicarji naj bi odgovorili na vprasanje, kaj naj Izracl stori z Eich-manno- m. Odgovori: proces v Izraelu (kar se je tudi zgodilo) 53 odstotkov, me-dnarod- no sodisce 3G, nems-k- o sodisSe 3, Eichmanna iz-pus- titi 2 in brcz mnenja G odstotkov anketiranccv. Tko je Coyne? - "4 ? r njih pogoji pomeni to, zah tevati izenacenje narodo-sttni- h pravic Slovcncev, ne gledo, v kateri izmed o-bme- jnih pokrajih zivijo. Pwesolucija se po tej po-- ti no zavzema samo za del slovenske manjsme, tomvec' za vse njene pripadnikc v trzaski, goriski in videmski pokrajini. Nic manj pomembna kot poudarjanje osnovnih pra- vic manjsine in "posebnih ciljev" ki jih nakazujejo re-solucija v okviru borbe za demokracijo, pa so prav ta-ko nekatera stalisca, ki o-bvez- ujejo KPI in njene or-ganizacije v odnosu do ma-njsine. Resolucija патгеб posebej poudarja glede ob-ram- be narodnostnih pravic "nujnost enotne akcije vseh demokrati6nih sil" in "kon-kretn- o delovanje za to eno-tno- st v naj§irsih oblikah". Nadalje poudarja "nujnost odnosov in stikov narodno manj5ine z njenim matic-ni- m narodom, odnosov in stikov, ki jih je treba pog-lobi-ti tudi v okviru okrepi-tv-e miroljubnih odnosov mod Jugoslavijo in Italijo." Копбпо opozarja na nevar-no- st vsakega nacionalizma, §c posebej pa na ncvarnost italijanskega 2ovinizma za manjsino in demokratic'ni razvoj v drzavi. Resolucija vodstva KPI i-- ma torej kot celota vrcdnost programske deklaracije o Slovencih v Italiji. K njenc-m- u nastanku so nedvomno prispevale dosedanje izkuS-nj-e KPI v obrambi narod-nostnih pravic Za slovensko manj§ino; prispevale pa so tudi okoli§5ino, v katcrih ie imclo vodstvo KPI za pot- rebno nadomestiti posame-zn- o dosedanje priloznostno izjave in stalisSa prcdvsem njenih lokalnih organizacij glede manjsinskih pravic s popolncjJim dokumentom. ("Delo") New York v Stcvilkah Vsake toliko zberejo sta-tisti- ki novo podatke o New Yorku. Tako so ncdavno ob-javi- li, da je med 7,815.000 prebivalci New Yorka brcz predmestij pet milijonov tu-je- ev ali pa so bili njihovi starSi tujei. Nad dva milijo-n- a in pol je 2idov, 1.1 mill-jon- a Italijanov, 900.000 Ru-so- v, 550.000 Ircev, pol mili-jon- a Nemccv, 150.000 Po-Ijak- ov itd. V New Yorku to-rej zivi vc6 Ircev kot v Du-blin- u, ve5 Nemcev kot v Stuttgartu in еб 2idov kot v vsem Izraelu. Razen tcga ima New York kot eno izmed posebnosti 107 nad sto metrov visokih neboti6nikov in 13.000 dvi-ga- l, ki prcpcljcjo po §est milijard potnikov na leto. Crnska Setrt Harlem jc naj-gosto- je nasoljeno podro6je na svetu. zapadu. Preko njih je dobio polozaj cinovnika u drzavnoj banc! sa mjesecnom placom od 150 dolara. Ubrzo je promaknut na polozaj zamje-nik- a sekretara Centralne hipotekarne banke, zatim sekretara Foreign Exchange Control Board, financijski atasej u kanadskoj ambasa-d- i u Washingtonu i konacno zamjenik War-time Prices and Trade Board. Godine 1942. stupio je u vojnu avijaciju i postao pilot, ali je bio prestar za sudjelovanje u borbi. Godine 1944. povratio se u Bank of Cana-da, gdje je najprije bio pomocnik guvernera, zatim zamjenik, a guvernerom je postao 1 ja nuara 1955. Kao guverner drzavne banke Coyne je i-m- ao placu od 50.000 godisnje, ali kazu da je zivio skromno. Mnoge interesira da li ce se on sada povu-c- i iz javnog zivota ili ce postati aktivniji. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000218