000180 |
Previous | 2 of 19 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
, I !1 I н 1 0 i .—1 L— . ._. .1 . r ' - љ.лљ. -- - - л л — , ' ' ' Hfc nil м n n тШШШШШШШШШ 1 11,1ЛВ1ШГВИ11ЈДк1ДИ.-П111'.111и11И!Ј!ИиЦ11.1тт.ЈШИ)имј.иМ1- 1 ..i.i i MiuiiiiMiMMLip. i .....I.. г..'~..ш.м..1и.......1.и1..ЈЈ.11шшЈЦЈЈ1и.111.Д...у....1и.1Ш1...и1.1Ји1ш1Ј...шЦ.Ј.Ј1'1111Ш1 ШШШВВДШ ШетИИ' ; "" ' r -t- eSkidaniCetekdoCi- „ јШ:ШШШ:1ШШ : ——.—., n.......,..— — . - ...—.,„,-,.J,i.....f.r-Er.TTi- -,. ..1-,-м- ..'.! ff.fr .-a- -a. .--.- --.-л .. --т. i шш -- .7. 5,=- - и :т -- vr. wi,i .тПг.;-ГГТЈИ- — шд ._ј,.л , ,., л ,л??то гаж.=.Цу1аЦпл,;д.-Ц.гЦ.31.1.г.'Д.пД- 1 , ' Т -- Г Г I Г I I Г I Г1ММ№ГјТЈПТ№аЕМ1ШИ jgl ММГ Шј No, radniStvo je.'sa svoje strane, Ipak u stanju da izide sa 6injenlcama koje govore suprotno. Naime, da se u Kanadi, naro6ito od kraja drugog svjetskog rata, vodi pogre§-n- a ekonomska polltlka; da se.Kanada "speci-jaiiziral- a" kao izvoznlk sirovina i poluproiz-voda;d- a je dozvolila golema ulaganja stra-no- g kapitala i na taj na6in naprosto prodala svoja brojna prirodna bogatstva; da je i oni-m- a koji bi mogli neSto proizvoditi dozvolila da razne' prolzvode (пагобКо prolzvode elektroindustrlje) uvoze. Pritom se istifie da, npr. u Kanadi u zadnjih deset godina nije napravljen ni jedan radio aparat itd. Za posljedicu takvog rada i'poslovanja imamo to da giganti poput Incoa sele u svijet, zaboravljajudl na rodoljublje, pripad-no- st i obaveze premazemlji i narodu, kao i to da im oni sa vrha pritom gledaju kroz prste. Zato 6e, eto, radnici kad-ta- d morati postupiti energiCnije, organizirano, politifiki — oni 6e traziti svoje pravo na ono'Sto su sami stvori-l- i, ostvarili. . - Netko 6e, dakle, morati posvetiti paipju problemlma poput ovoga u Sudburyju, gdje 6e do sredine ove godine ova dva proizvoda-6- a nikla otpustiti oko 3,500 radnika. Tome valjadodati neodreden broj onih kojl su upo-sle- ni u pomokcnoj industriji povezanoj sa rud-nici- ma i rafinerijama nikla, jer ni oni nece imati kome da pruzaju svoje usluge u punoj mjeri. A sve ce se to op6enito odraziti na grad i puis istoga. Bit 6e In, naime, i previse koji nece imati novaca da neSto kupe, bit ce, takoder, mnogo onih koji пебе Imati kome da prodaju svoju robu, pa 6e morati propasti razne trgovine, radnje i drug! servisi, jer sve iiiiHiiiiiiiiirniiiiiititiiiiiiiiiiii'iiiiiHiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiin iiiiiiuiiiiiiiiftiirtiifiitiiifiiiiiiiiiiiitiiiiiiiuniiMiiitiiiititiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiilfiiiiiiiiiiiiitiiitiiitiit iiiiiiiiniiiiiiiiiiiiiiiiiiMiiiiiiiiiniiiisMiiiiiiiiisiiiiiiiMiiiMiiisiriiiiiifiiiiiiiiii D. Jovanovid: Devetnaestog februara kanadski dolar, u stalnom opadanju od okto-br- a prosle godine, dostize najnizi nivo od 1933, u vreme velike eko-noms- ke krize. Toga dana na novcanoj berzi u New Yorku, nas dolar je pao na ispod 89 americkih centi. Dabome, ovo je uzbunilo kanad-sk- u javnost i narocito parlamentar-n- u opoziciju u Ottawi, unevsi veli-k- u zebnju kod gradana. Celu proslu nedelju dolar je ne-kak- o lebdeo, ill kako je to objas-njavan- o, "plivao" na oko 89 centi americkih. Alarmirana opozlcija trazi od federalne vlade da odmah preduz-m-e prbtivmere, ,okrivljavaju6i mi-nist- ra flnansija Cretien-- a "da ce zbog svoje krutosti i nerazumijeva-nj- a sta se u stvari desava, doprine-t- i izbljanju prove katastrofe". 21. februara, za vreme ispitivanja u Skupstini, dolazi'do vrlo ostre izmene mlsljenja izmedu govornika opoziclje i ministra flnansija, koji InslsJira da nema potrebe za pre-duzlmanj- em novih mera, "Jer su" dovoljne one donesene pre godinu dana i prosle jeseni". Neprestano .. ponavlja da se kanadska privreda nalazi u procesu svog "normalnog prilagodavanja". Poslanici opozi-clje ne primaju njegova opravda-nja- , ljutlto ustajti iVahtevaJu hove mere i to odmah. U burnlrh rasprav-- . Ijanjima, ' padaju i medusobne uvrede.Opo- - zScIja? sada zahteva da se odrzi } - je to povezano svakodnevnim potrebama i, zivotom grada i Sitava stvar predstavlja gubi-ta- k i ekonomsku bijedu hiljada ljudi. Ovih dana se govori da ce u ovom gradu biti podignuto nekoliko manjih tvornica, koje 6e, ako se ikada podlgnu, malo zna6iti kad se uzme u obzir opse2nost problema. One ce, u svakom slufiaju, tek za ponekog posluiiti kao zalogaj6i6, jer velika vedina I nadalje пебе imati posao I prezlvljavat ce krizu kojoj se zasad ne moze sagledati kraj. No, tako je to u sistemu gdje se interes i profit! pojedinaca stavljaju ispred potreba naroda, cijele zem-Ij- e. I Sto je najgore, ove odluke se donesu i sprovedu u 2ivot bez da itko od odgovomih trepne okom. -- Unija pri Falconbridgeu ima joS dva mje-sec- a vremena da pokuSa zadiiati na poslu oko 700 svojih 6lanova i za to se sada bori, dok ujedno postoji i miSljenje da ova kompa-nij- a sasvlm prestane s radom. Stoga je razumljivo Sto je Jack Gignac rekao u jednom intervjuu po6etkom februa-r-a da je, ukoliko se ne promijeni dosadaSnja pogresna ekonomska politika, naclonalizacl-j-a kompanija kao Sto su Inco Ltd. I Falcon-- " bridge Nickel Mines samo pitanje vremena. Inace, ovo je samo jedna pri6a, рг!ба o Sudburyju, koji sam prvi put posjetio 1957. godine. Sudbury je tada bio mnogo manji I neugledniji grad. Dvadeset godina kasnlje naiSao sam na mnogo toganovog, IjepSeg, jertoliko se izgradilo u meduvremenu. Oslm novih zgrada u centru izrasle su po orubima citave nove cetvrti, sa visokogradnjama i (ustanovama, nove avenlje j suvremena prometna mreza sio povezuje graa sa svim Kanodskaprivreda KRIZA DOLARA НГрШ1:])го!1у1паа; hitna specijalna sednica radi ispi-tivanja stanja dolara. Sednica se odrzava u nodi izme-du srede i cetvrtka i traje sve do 2 sata ujutro. U zucnim izmenama pitanja i odgoyora, poslanici opo-zici- je optuzuju vladu I ministra flnansija da su neodgovomi i neo-zbilj- ni u svojim shvatanjlma prilika i postupcima. Set NDP-- a, Broad-be- nt uporeduje pad dolara sa tonjenjem broda,"Titanik"! Aii, ministar finansija odbija tvrdenja opozicije. On smatra jos uvek da se kanadska privreda nalazi "u periodu priiagodavanja". Opozicija je, kaze, "neodgovorna a ne ja, jer zeli da predstavi kao da postoji kriza". 23. februara, na Iznenadenje svih, ministar izjavijuje preko izve-staj- a za dnevnu stampu, da ce se posluziti kreditom od 1.5 blliona dolara ustanovljenim prosle jeseni kod privatnih banaka za tu svrhu i da ce jednovremeno traziti zajam na medunarodnom novdanom tr-zis-tu. Na pvakvo prevrtanje, dolazi do praveuzbune u Skupstini. Opozici-ja zaprepaSdena, pita se.kakav je to ministar finansija koji. u toku od samo nekoliko £asova menja svoje izjave po tako vaznim pitanjima. ' I dok se ove rasprave vode u Skupstini vrednost dolara je i dalje niska I uprkos poslednje ministro-v- e izjave o zajmovirna, ne prelazi 90 .Vi mi ii пт" K i-- , cenii amencKin. ro izjavama пвIкlтi krugova i ekonomista ovi zajmovi ce samo privremenoda;pomognu;( Kti-- 't Glgnoc. provincijama. Ali ovaj povoljan utisak neiz-bje2-no je umanjila spoznaja da su jednom gradu upravo u vrijeme kad se je potpuno oblikovao podeli da kopaju grab. Jer, eto, to se обекије tamo u slu6aju da Inco sasvim prestane s radom. Odlazio sam iz Sudburyja razgledaju6i Donovan, jednu "padinu" ovog grada паб!б-kan- u bijelim rudarskim ku6icama, gdje ugla-vno- m five naSi mnogl drug! Evropljani. Oni su takoder neizbrisivi dlo ovog kraja u kojem su 2ivjeli { izgradivali ga, padali dizali se zajedno s njim, a ponegdje postoji ve6 tre6a generacija. Odlazio sam mislio: "Sto бе biti od njih? Kako 6e se sna6i? Kud бе dospjeti? Da li 6e poput svojih o6eva djedova htjeti umjeti da 2ive bore seza ono Sto je pravo, za oho Sto su ovi prethodnici izgradili u znoju krvi, izdiiavSI sva iskuSenja?" zaista ho6e li? (Nastavlja.se) jer da problem lezi u kanadskoj celokupnoj privredi, sa visokom nezaposlenoscu inflacijom. Za nas potrosace to zna6l sve veca skupoca. Svaka domadica to zna oseca cim ude u radnju bilo da kupi artfkle hrane ill nesto drugo. Kao u inat tvrdenjima ministra finansija trgovine industrije "da devalvacija dolara znaci povecanje naseg izvoza opadanje nezaposle-nos- ti pa s tim nize cene", neza-posleno- st nikako ne opada cene nikako ne padaju. Po'izvestajima za februar o stanju u januaru, Ka-nadski biro za statistiku obavesta-v- a nas da je kanadski izvoz opao za taj mesec za 17%. Zbog pada vrednosti dolara ne samo da su cene uvezenim goto-vi- m proizvodima hrani sve vece, ИМШ Publlshod every Wednesday by YUGOSLAV CANADIAN .PUBLISHERS INC. 10 St, Mary Street, Room 505, Mailing address: Box 522, Station F, Toronto, Ontario M4Y 2L Telephono: 961-801- 8, Aroa Codo 416 Urodnlk — Editor Anton Kostolac Radakcllskl odbor — Editorial Board Anton Kostelac, Katarlna Kostl6, Ing, Ranko Skorlc, Vladislav Gacl6-Po5- a, SI opan Mlo5l6 TehnlCko obllkovanjo — Technlcol assembly Graphic Line, Toronto " r , Second Classr Mal.Feglstratlpn"No.,0378 ,, илии(л' ?aniit,.+±m J'ht :~. rfi ч r-""-- rfj 7 -m.- -—L- — j -- .. г р УГГ Jock i i i i i i i i I — i i i i i i i i i j — jj ;; r --rMjt.tj, i~-—- ~L Ш — nego i mnogim masinama, njiho-vi- m delovima (Kanada uvozi 23 masina za izradu raznih proizvoda), automobila i delova za iste (oko 60%). Povecani su troskovi za putovanja izvan Kanade; razne tarife su povisene, i tako dalje. Dakie to je mnogo obuhvatnije nego sto se prikazuje. Jedan od vrlo cudnih primera kako kanadska privreda funkcioni-s- e je i rad fabrike celika u Halifaxu, Nova Scotia. Ona uvozi polusvrse-n-i proizvod gvozdene rude iz rud-nik- a gvozda na Labradoru, koji je vlasnistvo americke korporacije i mora da placa u americkim dolari-m- a. Zatimsvi nasi dugovi Sjedinje-ni- m Drzavama, zajedno sa intere-so- m moraju da se vracaju u americ-kim dolarima. Kada se zna da pad dolarske vrednosti od samo 3% dodaje inflaclji 1%, jasno je sta to znaci za svakodnevni zivot. I u celoj toj muci i zbrci, vlada u Ottawi nije nasla za shodno da do sada ista preduzme! Pretplata: $15.00godl5nje, pojedlni prlmjerak 40 centi, avlonska poSta (prekomorske zemlje) $40.00 godlSnJe, rodovnom postom (u kuvertl) $25.00 godlSnJe. NovCane doznake samo Cekom I postanskom (III ч bankovnom) doznaClcom (Money Order) na Ime llsta ("NaSo лоу1по'ч') III IzdavaCa (Yugoslav Canadian publishers Inc.) Subscription: $15.00 per year, single copy 40 cents, Air Mail (Overseas) $40.00 per year, by First Class Mall $25.00 per year. ., Advertising rates on request. " v Money should be sont by cheque or Money Order In name of "Nase novlne" or Yugoslav Canadian Publishers. Potplsani Clancl sadrio miSljenje njihovlh autora. Rukopisl so no vracaju. "Nase novlne" su nasljednlk, u. Kanadi: "Jodlnsva", "Novostl", "Srpskog Glasnlka", "Edlnostl", "Slobodne Misll,'P'BdrbQ'", u SJed. Driavama: VNarodnog j Gle.snlka','(ljllstpva kojl su mu prethodljL n Hj i' it ..! Kii i rt m n'l !l l i -- .i I
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 03, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-03-08 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000059 |
Description
Title | 000180 |
OCR text | , I !1 I н 1 0 i .—1 L— . ._. .1 . r ' - љ.лљ. -- - - л л — , ' ' ' Hfc nil м n n тШШШШШШШШШ 1 11,1ЛВ1ШГВИ11ЈДк1ДИ.-П111'.111и11И!Ј!ИиЦ11.1тт.ЈШИ)имј.иМ1- 1 ..i.i i MiuiiiiMiMMLip. i .....I.. г..'~..ш.м..1и.......1.и1..ЈЈ.11шшЈЦЈЈ1и.111.Д...у....1и.1Ш1...и1.1Ји1ш1Ј...шЦ.Ј.Ј1'1111Ш1 ШШШВВДШ ШетИИ' ; "" ' r -t- eSkidaniCetekdoCi- „ јШ:ШШШ:1ШШ : ——.—., n.......,..— — . - ...—.,„,-,.J,i.....f.r-Er.TTi- -,. ..1-,-м- ..'.! ff.fr .-a- -a. .--.- --.-л .. --т. i шш -- .7. 5,=- - и :т -- vr. wi,i .тПг.;-ГГТЈИ- — шд ._ј,.л , ,., л ,л??то гаж.=.Цу1аЦпл,;д.-Ц.гЦ.31.1.г.'Д.пД- 1 , ' Т -- Г Г I Г I I Г I Г1ММ№ГјТЈПТ№аЕМ1ШИ jgl ММГ Шј No, radniStvo je.'sa svoje strane, Ipak u stanju da izide sa 6injenlcama koje govore suprotno. Naime, da se u Kanadi, naro6ito od kraja drugog svjetskog rata, vodi pogre§-n- a ekonomska polltlka; da se.Kanada "speci-jaiiziral- a" kao izvoznlk sirovina i poluproiz-voda;d- a je dozvolila golema ulaganja stra-no- g kapitala i na taj na6in naprosto prodala svoja brojna prirodna bogatstva; da je i oni-m- a koji bi mogli neSto proizvoditi dozvolila da razne' prolzvode (пагобКо prolzvode elektroindustrlje) uvoze. Pritom se istifie da, npr. u Kanadi u zadnjih deset godina nije napravljen ni jedan radio aparat itd. Za posljedicu takvog rada i'poslovanja imamo to da giganti poput Incoa sele u svijet, zaboravljajudl na rodoljublje, pripad-no- st i obaveze premazemlji i narodu, kao i to da im oni sa vrha pritom gledaju kroz prste. Zato 6e, eto, radnici kad-ta- d morati postupiti energiCnije, organizirano, politifiki — oni 6e traziti svoje pravo na ono'Sto su sami stvori-l- i, ostvarili. . - Netko 6e, dakle, morati posvetiti paipju problemlma poput ovoga u Sudburyju, gdje 6e do sredine ove godine ova dva proizvoda-6- a nikla otpustiti oko 3,500 radnika. Tome valjadodati neodreden broj onih kojl su upo-sle- ni u pomokcnoj industriji povezanoj sa rud-nici- ma i rafinerijama nikla, jer ni oni nece imati kome da pruzaju svoje usluge u punoj mjeri. A sve ce se to op6enito odraziti na grad i puis istoga. Bit 6e In, naime, i previse koji nece imati novaca da neSto kupe, bit ce, takoder, mnogo onih koji пебе Imati kome da prodaju svoju robu, pa 6e morati propasti razne trgovine, radnje i drug! servisi, jer sve iiiiHiiiiiiiiirniiiiiititiiiiiiiiiiii'iiiiiHiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiin iiiiiiuiiiiiiiiftiirtiifiitiiifiiiiiiiiiiiitiiiiiiiuniiMiiitiiiititiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiilfiiiiiiiiiiiiitiiitiiitiit iiiiiiiiniiiiiiiiiiiiiiiiiiMiiiiiiiiiniiiisMiiiiiiiiisiiiiiiiMiiiMiiisiriiiiiifiiiiiiiiii D. Jovanovid: Devetnaestog februara kanadski dolar, u stalnom opadanju od okto-br- a prosle godine, dostize najnizi nivo od 1933, u vreme velike eko-noms- ke krize. Toga dana na novcanoj berzi u New Yorku, nas dolar je pao na ispod 89 americkih centi. Dabome, ovo je uzbunilo kanad-sk- u javnost i narocito parlamentar-n- u opoziciju u Ottawi, unevsi veli-k- u zebnju kod gradana. Celu proslu nedelju dolar je ne-kak- o lebdeo, ill kako je to objas-njavan- o, "plivao" na oko 89 centi americkih. Alarmirana opozlcija trazi od federalne vlade da odmah preduz-m-e prbtivmere, ,okrivljavaju6i mi-nist- ra flnansija Cretien-- a "da ce zbog svoje krutosti i nerazumijeva-nj- a sta se u stvari desava, doprine-t- i izbljanju prove katastrofe". 21. februara, za vreme ispitivanja u Skupstini, dolazi'do vrlo ostre izmene mlsljenja izmedu govornika opoziclje i ministra flnansija, koji InslsJira da nema potrebe za pre-duzlmanj- em novih mera, "Jer su" dovoljne one donesene pre godinu dana i prosle jeseni". Neprestano .. ponavlja da se kanadska privreda nalazi u procesu svog "normalnog prilagodavanja". Poslanici opozi-clje ne primaju njegova opravda-nja- , ljutlto ustajti iVahtevaJu hove mere i to odmah. U burnlrh rasprav-- . Ijanjima, ' padaju i medusobne uvrede.Opo- - zScIja? sada zahteva da se odrzi } - je to povezano svakodnevnim potrebama i, zivotom grada i Sitava stvar predstavlja gubi-ta- k i ekonomsku bijedu hiljada ljudi. Ovih dana se govori da ce u ovom gradu biti podignuto nekoliko manjih tvornica, koje 6e, ako se ikada podlgnu, malo zna6iti kad se uzme u obzir opse2nost problema. One ce, u svakom slufiaju, tek za ponekog posluiiti kao zalogaj6i6, jer velika vedina I nadalje пебе imati posao I prezlvljavat ce krizu kojoj se zasad ne moze sagledati kraj. No, tako je to u sistemu gdje se interes i profit! pojedinaca stavljaju ispred potreba naroda, cijele zem-Ij- e. I Sto je najgore, ove odluke se donesu i sprovedu u 2ivot bez da itko od odgovomih trepne okom. -- Unija pri Falconbridgeu ima joS dva mje-sec- a vremena da pokuSa zadiiati na poslu oko 700 svojih 6lanova i za to se sada bori, dok ujedno postoji i miSljenje da ova kompa-nij- a sasvlm prestane s radom. Stoga je razumljivo Sto je Jack Gignac rekao u jednom intervjuu po6etkom februa-r-a da je, ukoliko se ne promijeni dosadaSnja pogresna ekonomska politika, naclonalizacl-j-a kompanija kao Sto su Inco Ltd. I Falcon-- " bridge Nickel Mines samo pitanje vremena. Inace, ovo je samo jedna pri6a, рг!ба o Sudburyju, koji sam prvi put posjetio 1957. godine. Sudbury je tada bio mnogo manji I neugledniji grad. Dvadeset godina kasnlje naiSao sam na mnogo toganovog, IjepSeg, jertoliko se izgradilo u meduvremenu. Oslm novih zgrada u centru izrasle su po orubima citave nove cetvrti, sa visokogradnjama i (ustanovama, nove avenlje j suvremena prometna mreza sio povezuje graa sa svim Kanodskaprivreda KRIZA DOLARA НГрШ1:])го!1у1паа; hitna specijalna sednica radi ispi-tivanja stanja dolara. Sednica se odrzava u nodi izme-du srede i cetvrtka i traje sve do 2 sata ujutro. U zucnim izmenama pitanja i odgoyora, poslanici opo-zici- je optuzuju vladu I ministra flnansija da su neodgovomi i neo-zbilj- ni u svojim shvatanjlma prilika i postupcima. Set NDP-- a, Broad-be- nt uporeduje pad dolara sa tonjenjem broda,"Titanik"! Aii, ministar finansija odbija tvrdenja opozicije. On smatra jos uvek da se kanadska privreda nalazi "u periodu priiagodavanja". Opozicija je, kaze, "neodgovorna a ne ja, jer zeli da predstavi kao da postoji kriza". 23. februara, na Iznenadenje svih, ministar izjavijuje preko izve-staj- a za dnevnu stampu, da ce se posluziti kreditom od 1.5 blliona dolara ustanovljenim prosle jeseni kod privatnih banaka za tu svrhu i da ce jednovremeno traziti zajam na medunarodnom novdanom tr-zis-tu. Na pvakvo prevrtanje, dolazi do praveuzbune u Skupstini. Opozici-ja zaprepaSdena, pita se.kakav je to ministar finansija koji. u toku od samo nekoliko £asova menja svoje izjave po tako vaznim pitanjima. ' I dok se ove rasprave vode u Skupstini vrednost dolara je i dalje niska I uprkos poslednje ministro-v- e izjave o zajmovirna, ne prelazi 90 .Vi mi ii пт" K i-- , cenii amencKin. ro izjavama пвIкlтi krugova i ekonomista ovi zajmovi ce samo privremenoda;pomognu;( Kti-- 't Glgnoc. provincijama. Ali ovaj povoljan utisak neiz-bje2-no je umanjila spoznaja da su jednom gradu upravo u vrijeme kad se je potpuno oblikovao podeli da kopaju grab. Jer, eto, to se обекије tamo u slu6aju da Inco sasvim prestane s radom. Odlazio sam iz Sudburyja razgledaju6i Donovan, jednu "padinu" ovog grada паб!б-kan- u bijelim rudarskim ku6icama, gdje ugla-vno- m five naSi mnogl drug! Evropljani. Oni su takoder neizbrisivi dlo ovog kraja u kojem su 2ivjeli { izgradivali ga, padali dizali se zajedno s njim, a ponegdje postoji ve6 tre6a generacija. Odlazio sam mislio: "Sto бе biti od njih? Kako 6e se sna6i? Kud бе dospjeti? Da li 6e poput svojih o6eva djedova htjeti umjeti da 2ive bore seza ono Sto je pravo, za oho Sto su ovi prethodnici izgradili u znoju krvi, izdiiavSI sva iskuSenja?" zaista ho6e li? (Nastavlja.se) jer da problem lezi u kanadskoj celokupnoj privredi, sa visokom nezaposlenoscu inflacijom. Za nas potrosace to zna6l sve veca skupoca. Svaka domadica to zna oseca cim ude u radnju bilo da kupi artfkle hrane ill nesto drugo. Kao u inat tvrdenjima ministra finansija trgovine industrije "da devalvacija dolara znaci povecanje naseg izvoza opadanje nezaposle-nos- ti pa s tim nize cene", neza-posleno- st nikako ne opada cene nikako ne padaju. Po'izvestajima za februar o stanju u januaru, Ka-nadski biro za statistiku obavesta-v- a nas da je kanadski izvoz opao za taj mesec za 17%. Zbog pada vrednosti dolara ne samo da su cene uvezenim goto-vi- m proizvodima hrani sve vece, ИМШ Publlshod every Wednesday by YUGOSLAV CANADIAN .PUBLISHERS INC. 10 St, Mary Street, Room 505, Mailing address: Box 522, Station F, Toronto, Ontario M4Y 2L Telephono: 961-801- 8, Aroa Codo 416 Urodnlk — Editor Anton Kostolac Radakcllskl odbor — Editorial Board Anton Kostelac, Katarlna Kostl6, Ing, Ranko Skorlc, Vladislav Gacl6-Po5- a, SI opan Mlo5l6 TehnlCko obllkovanjo — Technlcol assembly Graphic Line, Toronto " r , Second Classr Mal.Feglstratlpn"No.,0378 ,, илии(л' ?aniit,.+±m J'ht :~. rfi ч r-""-- rfj 7 -m.- -—L- — j -- .. г р УГГ Jock i i i i i i i i I — i i i i i i i i i j — jj ;; r --rMjt.tj, i~-—- ~L Ш — nego i mnogim masinama, njiho-vi- m delovima (Kanada uvozi 23 masina za izradu raznih proizvoda), automobila i delova za iste (oko 60%). Povecani su troskovi za putovanja izvan Kanade; razne tarife su povisene, i tako dalje. Dakie to je mnogo obuhvatnije nego sto se prikazuje. Jedan od vrlo cudnih primera kako kanadska privreda funkcioni-s- e je i rad fabrike celika u Halifaxu, Nova Scotia. Ona uvozi polusvrse-n-i proizvod gvozdene rude iz rud-nik- a gvozda na Labradoru, koji je vlasnistvo americke korporacije i mora da placa u americkim dolari-m- a. Zatimsvi nasi dugovi Sjedinje-ni- m Drzavama, zajedno sa intere-so- m moraju da se vracaju u americ-kim dolarima. Kada se zna da pad dolarske vrednosti od samo 3% dodaje inflaclji 1%, jasno je sta to znaci za svakodnevni zivot. I u celoj toj muci i zbrci, vlada u Ottawi nije nasla za shodno da do sada ista preduzme! Pretplata: $15.00godl5nje, pojedlni prlmjerak 40 centi, avlonska poSta (prekomorske zemlje) $40.00 godlSnJe, rodovnom postom (u kuvertl) $25.00 godlSnJe. NovCane doznake samo Cekom I postanskom (III ч bankovnom) doznaClcom (Money Order) na Ime llsta ("NaSo лоу1по'ч') III IzdavaCa (Yugoslav Canadian publishers Inc.) Subscription: $15.00 per year, single copy 40 cents, Air Mail (Overseas) $40.00 per year, by First Class Mall $25.00 per year. ., Advertising rates on request. " v Money should be sont by cheque or Money Order In name of "Nase novlne" or Yugoslav Canadian Publishers. Potplsani Clancl sadrio miSljenje njihovlh autora. Rukopisl so no vracaju. "Nase novlne" su nasljednlk, u. Kanadi: "Jodlnsva", "Novostl", "Srpskog Glasnlka", "Edlnostl", "Slobodne Misll,'P'BdrbQ'", u SJed. Driavama: VNarodnog j Gle.snlka','(ljllstpva kojl su mu prethodljL n Hj i' it ..! Kii i rt m n'l !l l i -- .i I |
Tags
Comments
Post a Comment for 000180