Nase Novine, May 03, 1978

              I лЛ
Ш
ш
1
т
i
т
I!
t A
I
Ш
U4
H
н
.
1 1 m
m
iu гсч
№..
и .rШI
cnn Шr
if
11?
31
m e И® '
. en д_ ештИ-- nnfflS
Dr. Vladimir Bakaric, clan Predsjednistva
SFRJ i Predsjednistva CK SKJ dao je intervju za
Radio-Beogra- d i casopis "Marksisticka misao" iz
kojega prenosimo dijelove koji se odnose na
nacionalizam, inteligenciju, literaturu i jezik.
тшштшжшшшшштт , ШЖЖ?ШШ!ЛШ%ШШт?Ш '№&№№№&
(§) Dosta je tesko naci nesto u liferaturi
o ne maloj ulozi Jugoslavije u
velikom svijetu
BAKARlC: Pa, teSKo mi je odgovoriti, jer se malo kre-ce- m
u tim sredinama. Krecem se u izvjesnim naucnim
'sferama i to samo onima. koje su od interesa za razvoj
marksistifcke nauke, a ove druge premalo poznam. Mada
znam nesto, recimo, o pjesnistvu i literaturi .onih koji
nam nisu prijatelji. Rekao bih otprilike ovako: lako je biti
veliki pjesnik u malom selu, a teSko je biti pjesnik u veli-kom
svijetu. I znate, tog velikog pjesnika iz malog sela
veliki svijet moze priznati kao folklor, moze mu priznati
izvjesne kreativne sposobnosti potekle iz malog sela, all
kad "se taj .veliki pjesnik malog sela zeli zatvoriti u malo
selo da bi ostao veliki pjesnik, onda, naravno, iz toga ne
bude niSta.
Mnogo takvih koji se zele, ne baS u selo, ali u svoju
republiku zatvoriti i od nje rfapraviti u svojoj glavi veliku
stvar zato Sto je zatvorena i zato Sto je on veliki literata,
imamo i mi. I kad takvoga usporedite s ulogom te iste
republike u Jugoslaviji i Jugoslavije u svijetu, onda je on
nitko i niSta. Takvih ima i takvi su obi6no ti koji nama
zele nametnutt neSto drugo jer je teSko biti pjesnik u veli-kom
svijetu. Mnogi od tin zato taj veliki svijet riiti ne poz-naj- u,
niti ih je briga, niti znaju za.njega. Ali ne znaju ni
za jednu корби u torn velikom svijetu koja se zove Jugo-slavija- .'
Mnogi od njih nam - naro6ito vezujucl se s ne-ki- nf
faktorlma vani - prori6u skoru propast. To je kao
onaj patuljak iz Snjeguljice koji kaze: Vec Cetiri stotine
godina vam prorokujem, da ce se nesto zla dogoditi, a vi
mi jos ne vjerujete. Tako i oni prorokuju propast Jugo-slavije
- ne doduSe cetiri stotine nego trideset godina --
i ne primijecuju da ta Jugoslavia ne samo da nije prp-pal- a,
nego da u torn velikom svijetu igra ne baS malu
ulogu. O tome je dosta teSko naci nesto u literaturi. Ipak
mislim, da usprkos tih mojih negativnih ocjena mnogih,
literatura napreduje i to prilicno ozbiljno napreduje.
Samo, nije sve literatura Sto se naziva literaturoni.
A Sto se tide drzavnih pozicija, ne znam. Gledam neki
dan statistiku. Mislim da su se mnogi od tih bolje snaSli,
nego kad su bill na drzavnim jaslama i da taj problem
postoji za one koji nemaju nikakvih veza 1 koji se u ovom
potrosaekom druStvu, teSko snalaze. Medutim, tl su cesto
puta bolji umjetnici nego oni kojima to polazi za rukom.
JEVTlC: To snalazenje je, recimo, o6ito prillkom fi-nanslr- anja
nekih filmova gde je vise u pitanju spretnost
reditelja i meneBzera nego tema filma.
BAKARIC: Te§ko bi bilo zamisliti da je drugaeije. Jer,
nemamo toliko para koliko rezisera i filmadzija. Prema
tome ovisi kako ce se tko probiti, a teSko je re6i da se uvi-je- k
moze probiti najbolji.
JEVTlC: Da 11 biste nam rekll Sta izaziva, u uslovima
jasne i precizne politike Saveza komunista o nacional-no- m
pitanju, pojave nacionalizma? Da li su, ima takvih
miSljenja, kultura, umetnost, nauka i Skolstvo najpodloz-ri-i
i naclonalisti6kim uticajima? Ima, medutim, i miSljenja
da je i ekonomski zivot, privreda u celini, prostor naclo-nalisticki- h
manipulacija, istlna, kazu, skrlvenljih nego u
drugim oblastima. Koliko je to tacno? Takode, da. li smo
u situacijl da se sa nacionallzmonrprvenstveno, obracu-navam- o
ideoloSkl, dakle akcijom Saveza komunista ill se
moraju i dalje ponekad primenjivati. i administrative,
drzavne mere?
U ovom nasem drustvu opasniji je
nacionalizam koji se javija u pnyreai
BAKARIC: Vidite, o tome sam neSto ve6 maloprlje
rekao kad sam govorio o velikom pjesniku u malom selu.
Takvi- - nam, naravno, onda styaraju izvjesnu atmosferu u
krugu sebi slienih koja nam pravi problem u krugu malo-gradan- a
u nekim gradovima i koja moze za sobom po-vu- cl
javno miljenje.
Medutim, to ne predstavlja neku narocitu opasnost.
Postoje kod nas zakoni i kad netko prede zakonsku
mieru on mora doci pod sud i mora odsjedlti svole.NI tko
nema prava da postupa suprotno zakonu, bez obzira na
opasnost koju Siri. Mi, istlna, imamo i to da, ako netko
nekome opsuje mater, mora po zakonu biti kazn en, me- -
1 dutim, mi to ipak ne kaznjavamo, jer bi dobar dio Jugo-slaven- a
morao biti u zatvoru.
U historiji 111 historiografiji uvijek je bi o naciona-lizma,
Jer je cijela ta historlografija kao nauka gradena
. to) osnovici. Ako to gledate, osim kod on h prvih ozbi 1-- Sih
'pofietaka hlstoriografije; --,vi 6ete na ci na velieanje.
naclje na velifianje vlastitoga i to sasvim bezrezervno,
nekritlcki, bez istrazivanja Sta se, kada l zaSto javilo. Me-dutim,
mogao bih re6i da je novija historiografija od
,toga, ako ne sasvimz a ono u prilicno velikoj mjeri Cista,
mada teSko prodire,~jer mnogima to fall. Recimo, danas
ill barem juCer, bilo je vrlo teSko kazati Sta je bio Jelacic
ban, mada o tome postoje debeli dokumenti. Tko je bio
taj eovjek kao austrljski, 61sti austrijskl oficlr. All o njemu
se prica kao o velikanu hrvatske povijesti - nema
Hrvata, nema junaka kao Sto je bio Jelacic ban. To da je
guSio revoluclju u Madarskoj i u Be6u, i cijeli taj revolu-cionar- ni
pokret iz 48, kojega je on u stvari smirio, ne spo-min- je
se. Prlpisuje mu se oslobodenje seljaka gdje je on
doSao na gotovo. To je ta nacionallstlcka hlstorija, a tak-vih
ima i drugdje.
Novija se historiografija oslobada od toga. Ona je
doblla zadatke, javne zadatke, ne od Partije, iii ne samo
od Partije, da istrazuje stlvarl solidnije i ozbiljnije i da se
ne veze na tu austrijsku varljantu historiografije.
Kod Srba ima neSto francuske historiografije, medu-tim,
i tu je metod u osnovi austrijskl, iz proslog stoljeca.
U ovom naSem druStvu opasniji je, medutim, nacio-nalizam
koji se javija u prlvredl. Tu cete vidjeti mnogo
takvih stvari. Jedinice - ne-sa- mo republifile jedinice
nego i neke druge - imaju svoju posebnu politiku. Nesto
ce karakterizirati Slovence, neSto drugo Hrvate, nesto
tre6e Srbe, cetvrto Crnogorce. Medutim, Imate prisutnu
tendenclju zatvaranja, a zatvaranje znafii dolazenje u su-ko- b
s drugima. Zatvaranje je kad se radi o investicljama,
a kad se radi o prodaji, onda se otvaraju prema van, all
ne daju prodaju kod sebe... Zatim stvaraju probleme.
Kad treba negdje ostvariti velike Investlcije to je onda
jugoslovenski problem; a kad je jugoslovenski, onda je
sistemski. Ako je sistemski, onda to treba, znaci, rijeslti
savezna vlada. A savezna vlada to u stvari ne moze rije-Sl- tl
jer nema takvih prava i onda se to pretvara u onu:
savezna vlada to ne zeli rijeSitl, dakle, mi smo protiv Beo-grad- a.
I nastaje nacionalizam kojega treba iskorijeniti
putem razvoja sanioupravljanja i putem dogovora. Vi
6ete vidjeti, na primjer, da Slovene! razvijaju preradi-vack- u
industrlju, trebaju mnogo devlza, Vojvodani prefe-riraju.drzav- no
staranje o zitarlcama, Hrvati guraju svoju
brodogradnju I maSinogradnju kao problem i iz toga se
stvaraju problemi... Medutim, to je isto prolazni, all ne
tako brzo prolazni, nego vrlo 6vrsto u druStvu ugradenl
problem. I vidite, s'vetgdje se ti rukovode6i faktori bore,
vlSe ill manje, protiv .tih tendencija, Medutim, oni ih pri-tiS6- u.
I to ih priti§6u, da 6esto puta ne znaju Sta bi poceli
da rade. To Je taj stihijni pokret koji ne da da se izvuku ili
barem brzo izvuku iz tih koloteclna mada jasno vide da
to uvijek vodi zapravo slabljenju ne samo Jugoslavije,
nego i vlastite republike i vlastite reglje.
Naravno„,na antisocljalisticke tendencije cemo uvijek
primjenjivati cirzavne i admlnistratlvne mjere. Tu nema pardona, to smo duzni. ' '
DraStvo za mh
narodnost ii Mi
Zagreb — lako se toCno ne zna koliko
Hrvata ilvi u Trstu i okollnl, 40, 50 ill 60
tlsuca, potrebno je za njih i s njima pokre-nu- ti
organlzirano djelovanje na kultumom,
prosvjetnom I prlvrednom planu. To je
zakljufiak sa sjednice Republifikog komi-tet- a
za odnose s inozemstvom.
Ve6 dule vremena SR Hrvatska 2eli us-posta- viti
organlzlranu vezu s pripadnlcima
hrvatske narodnosti u Trstu. Razlog tome
je i to, Sto poticaji dolaze I iz Itallje. Istica-nj- e
svog hrvatskog porijekla, upotreba
jezika I fiesta veza sa starim krajem dovolj-n- i
su razlozi da se u Trstu potakne osniva-nj- e
druStva za pripadnike hrvatske narod-nosti.
U pofietku druStvo bi djelovalo u kul-turno-prosvje-tnim
akcijama. Uz kulturne
manlfestaclje, osnovala bi se biblioteka,
uCenje hrvatskog jezika, potlcala bi se i
sportska suradnja, Informativna djelatnost
i drugo.
Prema rijefiima Jugoslavenskog konzula
u Trstu Luciana Benullca koji je prisustvo-va- o
sjednici klub bi vrlo brzo Sto se tifie
materijalnih sredstava stasao na vlastite
noge. Medutim, u njegovlm prvlm danima
djelovanja potrebna je 6vrS6a podrSka iz
SR Hrvatske.
AMERlCKA VLADA OBECAJE
POMOCl INDIJANCE
2eneva (UPI) — Vlada (SJedinjenih Drfa-v-a
obecala je da 6e "pravo rjeSenje" biti
pronadeno, kako bi se rjeSio tezak polozaj
amerifikih Indijanaca.
"Nepravde zbog kojlh se Indijanci zale
bit 6e rjeSene", izjavio je Komisiji za prava
dovjeka UN, americki delegat Edvard Mev-zins- ki,
dodajuci da Je Carterpva admlnl-stracij- a,
prlznajudi "opravdane teSkode"
indijanskog stanovnIStva, spremna da
poduzme odgovar"ajru6? mjere u torn pogle-d-u.
иП.A'va.'yn-VP'L-'iJg-a- r yy'.'LOM'-ti- mi '"т:''
'.J