000394 |
Previous | 1 of 15 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
VOL 52, N0 31(564)
.".'. 'гм8.?".'"..и'.'нш. w.i.i,i'jn.'i.'j.Hii.'.i;i'jjajHajr .ysuia;r.',awa:sj'.:
Tko su socijal-kredite- ri Britanske
Kolumbije?
To su bivSi konzervativci s jednim
dijelom desnih liberals.
To je danas najreakcionarnija
provincijalna vlada u Kan adi. Ona se
grubo oborila na radni narod B.C. i
njegova prava.
Slidno je u Alberti, samo Sto
tamoSnji konzervativci idu pod svo-ji- m
pravim imenom. Ranije su
nastupali pod socijahkreditorskim
imenom.
U federalnim izborima, i federalnoj'
politici, socijal-kredite- ri B.C. glasa-j- u
za konzervativce — to je jedna
bratija.
Odekiva se da 6e na idudim
federalnim izborima pobijediti kon-zervativci;
Trudeau im je pripremio
teren. Oni sada imaju i novog lidera.
Mnogi strahuju da 6e on postupiti
kao socijal krediter Bill Bennett u
B.C.
To se odekiva zbog problema s
kojima se zemlja danas suodava, i
slidnosti konzervativnih i socijal-kreditersk- ih
stavova.
Bennettovi napadi na narod B.C.
naiSli su na osudu u cijeloj zemlji.
Ali konzervativci nisu rekli ni jedne
rijedi. Oni se slazu s Bennettom.
Oni 6e udiniti isto u cijeloj zemlji
ako dobiju priliku.
Liberali su se kompromitirali. . . $ta preostaje narodu?
Ne treba podupirati ni liberate ni
konzervatice.
Treba podupirati nove partije,
krenuti naprijed.
Situacija u B.C. ozbiljno opominje.
Narod Britanske Kolumbije nas-tavl- ja da se odupire provincijalnoj
(socijal-kreditersko- j) vladi — borba
se zaoStrava.
Na prvoj demonstraciji u Vancou-veru
bilo je 35.000 ljudi. U Victoriji
— vladinu sjediStu — na ulice je
zaSlo 25.000. Na drugoj demonstra-ciji
u Vancouveru (u srijedu 10.
augusta) bilo je 50.000. To je samo
poCetak. Demonstracije se pripre-maj- u
i u manjim mjestima. "Picket
lines" primjeduje se svuda. Narod je
jako uznemiren. Vladinim mjerama
pogodena je ve6ina stanovniStva —
zadovoljni su samo bogata§i. Ono
§to je za radne ljude gubitak, za
bogate kapitaliste je dobitak.
Tesko je reci kako 6e sve to
svrSiti. Vlada malo popuSta —
ukinuli su odredbu o otpuStanju
I Mjgoslav VYfeekly
A Community
Newspaper
Established 1931
festgggj' тац.тажтац
iatail.illMSMfflJV
TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY AUGUST 17,1983.
гпп?.-.;1н.т-ЈУ-.гдад.'Д';!ЈИ-
.ЈУ!ј.
ODLUKE SVJETSKOG VIJECA CRKAVA
KOJEZASTUPA 400 MILIJUNA VJERNIKA
Svjetsko vijece crkava, koje okup-Ij- a
preko 400 milijuna кгбсапа —:
protestanata, pravoslavnih, anglika-nac-a.
itd. — ,'na zasjedanju u
Vancouveru, Britanska Kolumbija,
usvojilo je dosta dobrih odluka, a
jedna od njih je osuda trke u
nukleamom naoruzanju.
Rezolucija o nuklearnom naoru-zanju
je dosta oStra. Ona kaze da je
nuklearno naoruzavanje "zlo6in pro-ti- v
6ovje6anstva" i poziva кгбсапе na
civilnu neposluSnost kao nadin pro-test- a.
Svjetsko vijece crkava podupire
opce i proverljlvozamrzavanje razvit-k- a,
isprobavanja i stacioniranja nuk--
learnog oruzja, izjaSnjava se protiv
stacioniranja ameri6kih Pershing-- 2 i
"krstarecih" raketa (Cruise missile)
opet diktature
25 je Slika
neke
ljudi iz drZavne sluibe "bez
ali to malo znaci, ce ih
zbog "nedostatka posla" i "nedos-tatk- a
novca". Mnogi su ve6 otpuSte-n-i,
a drugi ce biti.
U pocetku je dosta govoreno o
generalnom Strajku. Sada se rijetko
spominje, ali nije isklju6en. Na
protestnom mitinau u Vancouveru
najviSe su bili radnici. Narocito im-presiv- no
bio je ulaz vatrogasaca
1000 voza6a autobusova u Empire
Stadium. Grad je bio bez vozila od
9.30 ujutru do 2 sata poslije podne.
Federacije rada B.C.
Art Kube je
"Operacija Solidarnost govori za
za
nemocne, za
linije djece, za muSkarce iene koji
nikad nisu primili pomoc od vlade.
u Evropi zajedno s smanjivanjem
sovjetskih raketa srednjeg dometa.
"Mi apeliramo — kaze se u
rezoluciji — za uspostavu sveop-ce- g
sporazuma... kako bi
oruije i ratovanje bilo zabranjeno i
osudeno kao povreda
zakona."
Vijede crkava poziva da
odbiju sudjelovati u ratu ili pri p re-man
ju rata i da upotrebljavaju
"nenasilne" metode otpora.
Na zasjedanju je гебепо da opas-no- st
nuklearnog uniStenja danas
prijeti cijelom svijetu.
Vazno je da su prije
nekoliko mjeseci ameri£ki katolifiki
biskupi, primjer pape, istu-pi- li
protiv nuklearnog naoruzanja.
List Toronto Star pozdravlja odlu- -
Cileanci su protestirali protiv generala
Pinocheta i trazili demokracije; osoba ubijeno.
prikazuje demonstrante.
razloga",
otpuStat
i
Predsjednik
kazao:
nezaposlene, bolesne, siromaS-ne- ,
dugacke
i
nuklearno
medunarod-no- g
vjernike
napomenuti
slijede6i
faSistiCke
povratak
zamorene,
I O
I
"Ako ovo zakonodavstvo bude
usvojeno, to 6e pozdravit samo
bigoti, uskogrudni i bogati ljudi, Ali
svaka osoba koja pravicno misli bez
obzira na vjersko ili politifcko opre-djeljen- je osudit 6e рокибај galenja
osje6ajanade i aspiracija najslabijih
u пабет dru6tvu".
Vlada kaze da ona ima podr6ku
ve6ine jer je na izborima odrzanim
prije nekoliko mjeseci dobila 49
posto od ukupnog broja predanih
glasova. "Oni koji sadademonstrira-j- u
su izgubili na izborima", ruga se
provincijalni premijer Bennett. Isti-n- a
je to da mnogi sada 2ale 6to su
glasali za socijal-krediter- e. 2ale i
neki koji su bili njihovi kandidati.
Protivnici ka2u da socijal-krediters- ki
lideri nisu kazali u izbomoj kampanji
(Nastavak na St. 2)
50 CENTS PER COPY
™iH!4? .,t.r.-iw-'i'i..,- ,n„. jn,a
ku Sovjetskog vije6a crkava i kaze da
se dosad jedna milijarda кгббапа
izjasnila protiv trke u nuklearnom
naoruzanju.
Svjetsko vijede crkava je zasjedalo
18 dana. Ono je osudilo ameri6ku
intervenciju u Srednjoj Americi,
osudilo. je juzno afrifiki rasizam,
izraelsku agresiju na Srednjem Isto-k- u
i zatrazilo da se Palestinicima
. priznaju njihova prava. Bilo je i
pokusaja da se osudi Sovjetski
Savez zbog Siljanja trupa u Afganis-ta- n,
ali ogromna vedina delegate je
odglasala da podupire napore gene-ralno- g
sekretara Ujedinjenih nacija
da se obustavi svako mijeSanje izvan
i tako omogudi povlaCenje sovjet-skih
trupa.
SKOPLJE JTanjug) — Brojnim
priredbama, риб1апјет u rad pri-vred- nih
i komunalnih objekata, kao i
drugim manifestacijama u Makedo-ni- ji
obiljeiene su sve6anosti posve-cen- e
dvostrukom nacionalnom praz-nik- u
makedonskog naroda i narod-nos- ti
koje zive u SR Makedoniji —
80. godiSnjica ilindenskog ustanka i
39. godi§njict prvog zasedanja Anti-faSisti6K- og
sobranja narodnog oslo-boden- ja
Makedonije. Dva llindena
— iz 1903. i 1944. godine, predstav-Ijaj- u
najsvetlije datume u mnogove-kovn- oj
istoriji makedonskog naroda.
Ilidenske sve6anosti uveliCalo je i
prisustvo delegata iz pedesetak
makedonskih zajednica u prekooke-anski- m
zemljama i u Evropi, kao i
crkvenih орб1Јпа, klubova i udruze-nj- a
Makedonaca u inostranstvu, koji
kao gosti Matice iseljenika Makedo-nije
borave u Makedoniji.
U Kru6evu 2. avgusta odrzana je
glavna sveCanost u Makedoniji.
Kanada Ima neSto preko 24
milijuna stanovnika.
Agencija Canadian Press javlja iz
Montreala da je Dr. Don Bates s
McGill univerziteta objavio studiju
pod naslovom "Kanada i trka u
nuklearnom naoruianju. "
Dr. Bates tvrdi da bi u nuklearnom
ratu polovica Kanadana poginula.
A koliko bi ih bilo ranjeno?
Stradalo bi ne samo stanovnis'tvo
velikih gradova ve6 i malih i zabitnih
naselja.
Stradali bi i bogati i siromaSni —
bombe ne biraju.
Treba se boriti da ne dode do
rata...
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, September 28, 1983 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1983-08-17 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000214 |
Description
| Title | 000394 |
| OCR text | VOL 52, N0 31(564) .".'. 'гм8.?".'"..и'.'нш. w.i.i,i'jn.'i.'j.Hii.'.i;i'jjajHajr .ysuia;r.',awa:sj'.: Tko su socijal-kredite- ri Britanske Kolumbije? To su bivSi konzervativci s jednim dijelom desnih liberals. To je danas najreakcionarnija provincijalna vlada u Kan adi. Ona se grubo oborila na radni narod B.C. i njegova prava. Slidno je u Alberti, samo Sto tamoSnji konzervativci idu pod svo-ji- m pravim imenom. Ranije su nastupali pod socijahkreditorskim imenom. U federalnim izborima, i federalnoj' politici, socijal-kredite- ri B.C. glasa-j- u za konzervativce — to je jedna bratija. Odekiva se da 6e na idudim federalnim izborima pobijediti kon-zervativci; Trudeau im je pripremio teren. Oni sada imaju i novog lidera. Mnogi strahuju da 6e on postupiti kao socijal krediter Bill Bennett u B.C. To se odekiva zbog problema s kojima se zemlja danas suodava, i slidnosti konzervativnih i socijal-kreditersk- ih stavova. Bennettovi napadi na narod B.C. naiSli su na osudu u cijeloj zemlji. Ali konzervativci nisu rekli ni jedne rijedi. Oni se slazu s Bennettom. Oni 6e udiniti isto u cijeloj zemlji ako dobiju priliku. Liberali su se kompromitirali. . . $ta preostaje narodu? Ne treba podupirati ni liberate ni konzervatice. Treba podupirati nove partije, krenuti naprijed. Situacija u B.C. ozbiljno opominje. Narod Britanske Kolumbije nas-tavl- ja da se odupire provincijalnoj (socijal-kreditersko- j) vladi — borba se zaoStrava. Na prvoj demonstraciji u Vancou-veru bilo je 35.000 ljudi. U Victoriji — vladinu sjediStu — na ulice je zaSlo 25.000. Na drugoj demonstra-ciji u Vancouveru (u srijedu 10. augusta) bilo je 50.000. To je samo poCetak. Demonstracije se pripre-maj- u i u manjim mjestima. "Picket lines" primjeduje se svuda. Narod je jako uznemiren. Vladinim mjerama pogodena je ve6ina stanovniStva — zadovoljni su samo bogata§i. Ono §to je za radne ljude gubitak, za bogate kapitaliste je dobitak. Tesko je reci kako 6e sve to svrSiti. Vlada malo popuSta — ukinuli su odredbu o otpuStanju I Mjgoslav VYfeekly A Community Newspaper Established 1931 festgggj' тац.тажтац iatail.illMSMfflJV TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY AUGUST 17,1983. гпп?.-.;1н.т-ЈУ-.гдад.'Д';!ЈИ- .ЈУ!ј. ODLUKE SVJETSKOG VIJECA CRKAVA KOJEZASTUPA 400 MILIJUNA VJERNIKA Svjetsko vijece crkava, koje okup-Ij- a preko 400 milijuna кгбсапа —: protestanata, pravoslavnih, anglika-nac-a. itd. — ,'na zasjedanju u Vancouveru, Britanska Kolumbija, usvojilo je dosta dobrih odluka, a jedna od njih je osuda trke u nukleamom naoruzanju. Rezolucija o nuklearnom naoru-zanju je dosta oStra. Ona kaze da je nuklearno naoruzavanje "zlo6in pro-ti- v 6ovje6anstva" i poziva кгбсапе na civilnu neposluSnost kao nadin pro-test- a. Svjetsko vijece crkava podupire opce i proverljlvozamrzavanje razvit-k- a, isprobavanja i stacioniranja nuk-- learnog oruzja, izjaSnjava se protiv stacioniranja ameri6kih Pershing-- 2 i "krstarecih" raketa (Cruise missile) opet diktature 25 je Slika neke ljudi iz drZavne sluibe "bez ali to malo znaci, ce ih zbog "nedostatka posla" i "nedos-tatk- a novca". Mnogi su ve6 otpuSte-n-i, a drugi ce biti. U pocetku je dosta govoreno o generalnom Strajku. Sada se rijetko spominje, ali nije isklju6en. Na protestnom mitinau u Vancouveru najviSe su bili radnici. Narocito im-presiv- no bio je ulaz vatrogasaca 1000 voza6a autobusova u Empire Stadium. Grad je bio bez vozila od 9.30 ujutru do 2 sata poslije podne. Federacije rada B.C. Art Kube je "Operacija Solidarnost govori za za nemocne, za linije djece, za muSkarce iene koji nikad nisu primili pomoc od vlade. u Evropi zajedno s smanjivanjem sovjetskih raketa srednjeg dometa. "Mi apeliramo — kaze se u rezoluciji — za uspostavu sveop-ce- g sporazuma... kako bi oruije i ratovanje bilo zabranjeno i osudeno kao povreda zakona." Vijede crkava poziva da odbiju sudjelovati u ratu ili pri p re-man ju rata i da upotrebljavaju "nenasilne" metode otpora. Na zasjedanju je гебепо da opas-no- st nuklearnog uniStenja danas prijeti cijelom svijetu. Vazno je da su prije nekoliko mjeseci ameri£ki katolifiki biskupi, primjer pape, istu-pi- li protiv nuklearnog naoruzanja. List Toronto Star pozdravlja odlu- - Cileanci su protestirali protiv generala Pinocheta i trazili demokracije; osoba ubijeno. prikazuje demonstrante. razloga", otpuStat i Predsjednik kazao: nezaposlene, bolesne, siromaS-ne- , dugacke i nuklearno medunarod-no- g vjernike napomenuti slijede6i faSistiCke povratak zamorene, I O I "Ako ovo zakonodavstvo bude usvojeno, to 6e pozdravit samo bigoti, uskogrudni i bogati ljudi, Ali svaka osoba koja pravicno misli bez obzira na vjersko ili politifcko opre-djeljen- je osudit 6e рокибај galenja osje6ajanade i aspiracija najslabijih u пабет dru6tvu". Vlada kaze da ona ima podr6ku ve6ine jer je na izborima odrzanim prije nekoliko mjeseci dobila 49 posto od ukupnog broja predanih glasova. "Oni koji sadademonstrira-j- u su izgubili na izborima", ruga se provincijalni premijer Bennett. Isti-n- a je to da mnogi sada 2ale 6to su glasali za socijal-krediter- e. 2ale i neki koji su bili njihovi kandidati. Protivnici ka2u da socijal-krediters- ki lideri nisu kazali u izbomoj kampanji (Nastavak na St. 2) 50 CENTS PER COPY ™iH!4? .,t.r.-iw-'i'i..,- ,n„. jn,a ku Sovjetskog vije6a crkava i kaze da se dosad jedna milijarda кгббапа izjasnila protiv trke u nuklearnom naoruzanju. Svjetsko vijede crkava je zasjedalo 18 dana. Ono je osudilo ameri6ku intervenciju u Srednjoj Americi, osudilo. je juzno afrifiki rasizam, izraelsku agresiju na Srednjem Isto-k- u i zatrazilo da se Palestinicima . priznaju njihova prava. Bilo je i pokusaja da se osudi Sovjetski Savez zbog Siljanja trupa u Afganis-ta- n, ali ogromna vedina delegate je odglasala da podupire napore gene-ralno- g sekretara Ujedinjenih nacija da se obustavi svako mijeSanje izvan i tako omogudi povlaCenje sovjet-skih trupa. SKOPLJE JTanjug) — Brojnim priredbama, риб1апјет u rad pri-vred- nih i komunalnih objekata, kao i drugim manifestacijama u Makedo-ni- ji obiljeiene su sve6anosti posve-cen- e dvostrukom nacionalnom praz-nik- u makedonskog naroda i narod-nos- ti koje zive u SR Makedoniji — 80. godiSnjica ilindenskog ustanka i 39. godi§njict prvog zasedanja Anti-faSisti6K- og sobranja narodnog oslo-boden- ja Makedonije. Dva llindena — iz 1903. i 1944. godine, predstav-Ijaj- u najsvetlije datume u mnogove-kovn- oj istoriji makedonskog naroda. Ilidenske sve6anosti uveliCalo je i prisustvo delegata iz pedesetak makedonskih zajednica u prekooke-anski- m zemljama i u Evropi, kao i crkvenih орб1Јпа, klubova i udruze-nj- a Makedonaca u inostranstvu, koji kao gosti Matice iseljenika Makedo-nije borave u Makedoniji. U Kru6evu 2. avgusta odrzana je glavna sveCanost u Makedoniji. Kanada Ima neSto preko 24 milijuna stanovnika. Agencija Canadian Press javlja iz Montreala da je Dr. Don Bates s McGill univerziteta objavio studiju pod naslovom "Kanada i trka u nuklearnom naoruianju. " Dr. Bates tvrdi da bi u nuklearnom ratu polovica Kanadana poginula. A koliko bi ih bilo ranjeno? Stradalo bi ne samo stanovnis'tvo velikih gradova ve6 i malih i zabitnih naselja. Stradali bi i bogati i siromaSni — bombe ne biraju. Treba se boriti da ne dode do rata... |
Tags
Comments
Post a Comment for 000394
