Novosti, March 07, 1944

              STRANA 2
NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In tbo Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 Adekrido Street VVest Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Registered in the Registrv Oifice for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Medjunarodni Dan Žena
Osmi marča nije običan dan Taj dan posvećen je još
1910 godine ženama svijeta To je dan žena radnica žena se-ljaki- nja
kućanica činovnica umjetnica dan žena svih sloje-va
i svih profesija Taj dan slave žene svijeta već tridesetiče-tir- i
godine I slavit će ga jer je posvećen njima i njihovoj borbi
za ravnopravnost sa muškarcima — za ista prava i iste duž-nosti
Ali osmi marča nije i nebi smio biti tek dan proslava niti
dan počinka To je ujedno i dan mobilizacije žena dan smo-tre
njihovih snaga i dan koji njim naredjuje nove dužnosti u
današnjim danima
Borba žene za svoju slobodu i jednakopravnost sa muš-karcima
nije završena Ona je u procesu Ona baš danas u
ovom velikom narodnom ratu zahvaća sve većeg maha Do-lazi
do punijeg izražaja nego ikada prije
Fašizam sa kojim smo danas u oružanoj borbi najveći je
neprijatelj žena Fašizam je za još veće porobljavanje žena
On propovijeda da je žena niža od muškarca da mu nije rav-na
da je stvorena samo za radjanje djece i da je njeno mjesto
u kuhinji i za kolijevkom itd
I baš za to što je današnja žena došla do spoznaje da je
fašizam njen njene porodice nacije i cijelog čovječanstva naj-veći
neprijatelj ona uzima ovako aktivnog učešća u borbi
protiv njega
Danas je nemoguće zamisliti borbu na frontu ni u pozadi-ni
bez žene Njena uloga u ratu nije ništa manja od njenog
druga muškarca One su vojnici i borci one su majke i rad-nice
Njih se nalazi u svim granama industrije isto kao i u
svim rodovima vojske Njihova sprema i zasluge u ovom ratu
najbolja su ilustracija da je žena u svemu ravna sa muškar-cem
da može obavljati sve poslove — učestvovati u borbi
i raditi u tvornici — isto kao i muškarac Nikad jasnije nije
uloga i sposobnost žene istaknuta nego baš danas Bez učeš-ća
žene teško bi bilo i zamisliti pobjedu nad fašizmom tim
najvećim neprijateljom čovječanstva
I najokorjeliji skeptici i oni najveći neprijatelji ženske rav-nopravnosti
mogli su se baš u ovom ratu uvjeriti da je žena
Uto toliko vrijedna kao i muškarac i da su njene zasluge u
društvu ništa manje od onih koje obavlja muškarac Pa uspr-kos
toga još uvjek se nadje muškaraca koji ženi neće da priz-na
prava jednakopravnosti u društvenom životu Još i danas
ima zemalja (medju kojima je bila i Jugoslavija) gdje žena ne-ma
prava glasa gdje njoj se brani miješati u politiku brani
njoj se da bude birana na pojedine državne položaje itd Če-sto
vrlo često se dogodi još i to da muškarac ta svoja prisvo-jena
prava "superiornosti" brani batinom Naravno sve ovo
i još više prisilio je ženu još pred trideseličetiri godine da svo-ju
borbu za prava jednakopravnosti proširi na sve zemlje i da
dan osmi marča podsjeća ženu da ne prestane borbom za ta
svoja prava sve do onda dok nebudu potpuno izvojštena
Rekosmo rat protivu neprijatelja čovječanstva je u toku
On poprima sve odlučniji stupanj Borba protiv tog najistak-nutijeg
neprijatelja ženskog prava i narodne slobode u opće
nije još završena ni na frontu ni u pozadini Da se pobjedonos-no
završi po opće dobro cijele ljudske zajednice potrebni su
još veći napori žena i muškaraca Za to ovogodišnji osmi
marča neka bude posvećen Još većoj mobilizaciji žena za još
veću borbu koja pred njima i njihovim drugovima muškarci-ma
stoji
Sto kanadska štampa piše
Veliki torontovski dnevnik "The Toronto Star" donaša sli-jedeći
uvodnik o govoru premijera Churchilla o maršalu Titi
i narodnoj borbi u Jugoslaviji Preštampavamo ga da naši či-taoci
vide kako kanadska demokratska štampa piše i misli c
stanju u Jugoslaviji Uvodnik glasr
"Govor premijera Churchilla u parlamentu prošlog tjed-na
nedvojbeno će pozdraviti svi narodi u Jugoslaviji Premi
jer je proglasio da je maršal Tito izabran kao saveznički vo-dj- a
jugoslavenskih armija i time je konačno i službeno objavio
"Mihajlovićevu obmanu " Skoro dvije godine svijet je bio iz-vještavan
po službenom jugoslavenskom odboru u Londonu
da je general Mihajlović bio vodja velikog otpornog pokreta
protiv invazora Ali prošlog tjedna Mr Churchill je rekao
"Mnogo žalim što moram reći da je on (Mihajlović) skrenuo
u položaj gdje su se nekoji njegovi komandiri sporazumili sa
talijanskim i njemačkim trupama koje je dovelo do posljedice
da nisu činili ništa ili vrlo malo protiv neprijatelja" On (Chur-chill)
je pozdravio maršala Titu kao "jedinog vodju onih koji
se bore za slobodu"
"Mr Churchill je poslao ličnu misiju da istraži glavne po-datke
o stanju četničkih i partizanskih armija u Jugoslaviji
Posljedica je bila da je izabran Tito ne Mihajlović kao vojni
vodja te zemlje Taj izbor se zasnivao tumačio je Mr Chur-chill
"na principu držanja povjerenja prema onima koji su dr-žali
povjerenje prema nama i na želji bez predrasuda i obS
ra na političke smjernice da se pomogne one koji vode borbu
za slobodu i nanašaju teške rane neprijatelju Mi mislimo po-dupirati
njega (Titu) sa svim našim snagama
"Procjenjeno je da maršal Tito ima sada 300000 vojnika
pod svojom komandom Njegove sile zadržavaju 14 do 20 na-cističkih
divizija na Balkanu Veličina i vrijednost ove usluge
vrlo je pohvalna kad se uzme u obzir da su savezničke trupe
u Italiji dobro uposlene sa devet njemačkih divizija U mjese-cu
decembru i januaru ove godine Titine sile su poubijale i
ranile 43 000 njemačkih vojnika Do decembra partizani su dr
žali skoro sve dalmatinske otoke dijelove jadranske obale i
veći teritorij u bnjegovitoj unutrašnjosti Oni su uspjeli op
remiti 17 divizija sa oružjem kojeg su zarobili od neprijatelja
i organizrah efektivnu borbenu silu u središtu ' Hitlerove neo-dvojive
tvrdjave Europe "
IBEIbVbb
wKA( bbbbbbBbbbbbHbbbW ' (lIBBbBBbBbBBBbBBbBBbBBbBBBbBbBBbBBbBBBbkkbV
NA VOLGE JE HRIDINA — ZVANA STALJINGRAD
Sastav Narodne vlade i Anti -- fašisti'
čkog Vijeća Jugoslavije
EVO JE SASTAVLJENA NARODNA VLADA I ANTI-FA- -
SISTIĆKO VIJEĆE PO NACIONALNOSTIMA POLITI
ĆKIM PRIPADNOSTIMA I PROFESIJAMA
NARODNI ODBOR OSLOBODJENJA
(Privremena vlada)
JOSIP SROZ (TITO) predsjednik Odbora i
član vlade za narodnu odbranu Maršal Jugo-slavije
rodjen u kotoru Klanjec Hrvat 55 go-dina
star komunista metalski radnik u Zagre-bu
organizator Narodne Oslobodilačke Voj-ske
Jugoslavije
EDVARD KARDELJ podpredsjednik Slo-venac
učitelj iz Ljubljane komunista bio je
više godina u zatvoru zbog svog političkog ra-da
poznat kao novinar i saradnik časopisa
"Sodobnost"
VLADISLAV RIBNIKAR podpredsjednik
član vlade za obavještajnu službu bivši glav-ni
urednik i jedan od vlasnika novine "Politi-ka"
Srbin 43 godine star svršio je školu Ecole
des Beaux Arts u Parizu nije pripadao politi-čkim
strankama
B02IDAR MAGOVAC podpredsjednik ro-djen
u Karlovcu Hrvat član Hrvatske Selja-čke
Stranke bivši urednik "Doma" zvanične
tjedne novine H S Stranke
Dr JOSIP SMODLAKA član vlade za ino-strane
poslove Hrvat iz Splita 70 godina star
prijatelj Masarika bivši član bečkog parla-menta
za Dalmaciju saradnik Svetozara Pri-bičevi-ća
Dr Trumbića i Stjepana Radića Kad
je Austrija objavila rat Srbiji bio je uhapšen
zbog svojih simpatija prema Srbima 1918 go-dine
bio je na čelu pokrajinske vlade u Dal-maciji
Iste godine postao je članom Narodnog
nog Vijeća Slovenaca Hrvata i Srba u Za-grebu
1919 godine bio je član jugoslavenske
delegacije na Versaljskoj konferenciji mira ju-goslavenski
ministar pri Vatikanu i u Madridu
SVEĆENIK VLADO ZEŠEVIĆ član vlade za
unutrašnje poslove pravoslavni svećenik iz
Krupnja Srbija Srbin Kad je počeo gerilski
pokret u Srbiji ljetom 1941 g on je komando-va- o
jednim odredom četnika ali nakon izdaje
Draže Mihajlovića prešao je na stranu Parti-zana
u jesen 1941 g komandovao je partizan-skim
bataljonom član je Vrhovne Komande
Narodne Oslobodilačke Vojske
EDVARD KOCBEK član Kršćanske Socijali-stičke
Partije podpredsjednik Izvršnog Odbo-ra
Osvobodilne Fronte u Sloveniji Dobro poz-nati
slovenski pjesnik i član PEN klu-ba
profesor francuskog jerika i literature Ro-djen
je u Štajerskoj osnivalac kršćansko-soci-jalističko- g
časopisa "Dejanja "
PREDSJEDNIK:
Dr IVAN RIBAR star 60 godina Hrvat Ad-vokat
iz Beograda rodjen u Ribniku blizu
Karlovca član Hrvatskog sabora u toku proš-log
rata član Narodnog Vijeća 1918 godine
predsjednik jugoslavenske ustavotvorne skup
"NOVOSTI" Utorak 7 marča 1944
OBALAMA
KAKO
eseista
IVAN MILUTINOVIĆ član vlade za poljo-privredu
Crnogorac ekonomist specijalista
za agrarna pitanja komunista
DUŠAN SERNEC član vlade za fin Slo-venac
član Slovenske popularne partije (ka-toličke)
bivši ministar u beogradskoj vladi
bivši ban Slovenije
SRETAN 2UJEVIĆ CRNI član vlade za sao-braćaj
Srbin iz Beograda komunista odliko-vao
se u organiziranju gerilskih (partizanskih)
odreda
MILIVOJ JAMBRIŠAK član vlade za narod-no
zdravlje Hrvat 70 godina star apotekar iz
Karlovca član Jugoslavenskog odbora u Lon-donu
za vrijeme prošlog svjetskog rata sarad-nik
Trumbića 1917 godine bio je delegat u Ju-goslavenskom
odboru kod ruske vlade
TODOR VUJASINOVIĆ član vlade za eko-nomsku
rekonstrukciju Srbin iz Bosne bivši
činovnik socijalnog osiguranja u Tuzli
Dr ANTON KRzISNIK član vlade za soci-jalnu
zaštitu Rodjen u štajerskoj star oko 60
godina predsjednik Vrhovnog suda Slovenije
bivši predsjednik Administrativnog vrhovnog
suda u Celju slobodni mislilac i aktivni slo-bodni
zidar koji je radio u lofama Sarajeva i
Ljubljane Iako nije pripadao nikada nijedno
političkoj stranci može ga se smatrati za libe-ralnog
demokratu
FRAN FROL član vlade za pravosudje
Član Hrvatske Seljačke Stranke bivši šef gra-djans- ke
službe u Hrvatskoj banovini star 50
godina
MILE PERUNIČIĆ član vladinog odjeljenja
za opskrbu Srbin bivši član narodne skupšti-ne
član Demokratske Stranke
Dr RADE PRIBICEVIĆ član vlade za jav-ne
radove Advokat iz Petrinje 45 godina
star Srbin član Izvršnog odbora Nezavisne
Demokratske Stranke Aktivno se borio protiv
diktature kralja Aleksandra vrlo popularan
medju srpskim i hrvatskim seljacima
SULEJMAN FILIPOVIĆ pukovnik član vla-de
za šume i rude musliman iz Bosne nedav-no
je prešao Partizanima sa cijelim svojim pu-kom
hrvatske redovne vojske
Narodni Odbor Oslobod jenja sastoji se iz
B Srba 5 Hrvata 4 Slovenca 1 Crnogorca i 1
Bosanac
Predsjedništvo Anti-faši- s Vijeća Narod Oslobodjenja
štine 1921 g podpredsjednik Demokratska
Stranke (najveće stranke u Srbiji) za vrijeme
diktature on je često branio na sudu optuženi-ke
po zakonu o zaštiti države vodja Sokola u
Beogradu
(Prenos na strani 3)
Kako je došlo do
drugog svjetskog rata
AKADEMIK VLADIMIR POTEMKIN
OD LOKARNA DO M1NHENA
(1925 do 1938 god)
(Svršetak)
Keakcioneri Engleske i Francu-ske
stvarno su predali Abesiniju
da je rasčupava talijanski grablji-va- c
Riješenje Lige Naroda od 7
oktobra 1935 godine o primjeni
prema Italiji financijskih i eko-nomskih
sankcija stvarno se sve-lo
na praznu komediju Ništa nije
smetalo Mussoliniju da posipa abi-sins- ke
čobane sa otrovnim plinovi-ma
i da pretvara u pepeo mirne
kućice Abteinaca Demokratske dr-žave
zapada nisu ništa poduzima-le
Samo je jedini Sovjetski Savez
kroz usta svoje diplomacije otvo-reno
i odvažno štitio slobodu i ne-zavisnost
abesinskog naroda
Okuraženi zbog toga što ih ni-tko
ne kažnjava potpaljivači rata
bili su sve drskiji i drskiji Japan
je preplavio svojom vojskom Kinu
Italija je uništavala nezaštićenu
Abesiniju Njemačka je objavila
prekid lokarnskog ugovora i uvodi-la
svoje naoružane sile u demili-tarizova- nu
Rajnsku zonu na oči
svega svijeta vršila se talijansko-njemačk- a
oružana intervencija
protiv španjolske republike Nas
tupanje fašista razvijalo se po svi
jetu bez zadržavanja Oni su išli
od uspjeha k' uspjehu ne suareću-juć- i
otpora Kod naivnih ljudi
stvarao se utisak o tobožnjoj ne-savladji- voj
moći agresora i o naro-čitoj
sposobnosti fašističkih vodja
U stvari sva snaga agresora sas-tojala
se u pasivnosti demokrat-skih
država Protiv razbojničkih
akcija medjunarodnih gangstera
vlade buržoasko-demokratski- h ze-malja
mogle bi suprostaviti silan
i siguran otpor One su imale svu
nadmoćnost Ali imperijalističko
utrkivanje uticaj reakcionarnih
pro-fašističl- uh grupa neimanje že-lje
da se uspostavi suradnja sa
Sovjetskim Savezom to je smeta-lo
obrazovanju ujedinjenog fronta
borbe protiv podpaljivača rata
Koristeći se neslogom i neodluč-nošću
demokratskih vlada agreso-ri
su išli javnom stvaranju svoje
borbene koalicije Nakon formira-nja
tako zvanog "anti-komintern-sk- og
pakta" izmedju Njemačke i
Japana (25 novembra 1936) Na
6 novembra 1937 godine tome pak
tu se pridružila i fašistička Italija
Svoje prave ciljeve potpaljivači
rata maskirali su kao i ranije lo-zinsk-om
borbe protiv komunizma
U samoj shari oni su se starali
da uspavaju opreznost zapadnih
demokracija To im je potrebno bi-lo
da demobiliziraju vile sposobne
za otpor i da lakše odpočnu drugi
rat za novu podjelu svijeta
Odgovarajućim etapima na tom
putu fašističkih agresora bili mi
pokušaj političke izolacije Francu-ske
borba za uvlačenje najslabi-jih
zemalja pod svoj uticaj raspad
Male Antante Daljnji koraci u
tom pravcu bili su: osvajanje Au- -
voj
godine) spajanje sa Njemačkom
Sudetskog kraja čehoslovačke (ok-tobar
1938 godine) i kasnijom po
djelom Ćehoslovačke Republike a
napokon i zauzimanje sve njezine
teritorije vojaci Hitlera (marč
1938 godine) Ognjište u cen-tralnoj
Europi koje se je stvorilo
dolaskom Hitlera na vlast u Nje-mačkoj
širilo se sve jače Za vri-jeme
tih nesretnih dogodjaja
vlade Chamberlaina i Daladiera sa
potpunom očiglednošću pokazale
su svoju malodušnost političku
kratkovidnost zaboravljanje stvar-nih
interesa svojih naroda i mira u
Europi kao i gotovost da bace na
žrtvu fašističkim razbojnicima
najslabije zemlje računajući da
time umiloste nasilnika i da okre-nu
njegov pritisak od zapada u
pravcu na istok
Minhenski ugovor od 29-3- 0 sep-tembra
godine bio je najviši
te politike i
pomaganja agresoru Učesnici
k racija — britanski Ne-vi- le
Chamberlain i francuski pre-mijer
Daladier — bili su opijeni
aktiv-nosti
"Milijuni majka — piao je
nome premijeru engleski poslanik
U Berlinu — blagosti-va- ti
će vaše ime zato što ste spa-sili
njlhote od uzana ra-ta
" "živio Daladier! Žitio
mir!" — ponavljali su oduševljeni
uzvici pariških vucibatina kad su
dočekivali vodju vlade na aerodro-mu
"Od sada mir je odguran a ci-jele
generacije' — najavljivao je
Chamberlain kad se povratio iz
Minhena drukčije je
situaciju Vinston Churchill
On govorio sa Ijutnom i
godovanjem: "ENGLESKA JE
DUŽNA BILA DA PKAVI IZBOR
IZMEDJU RATA I SRAMOTE
NJEZINI IZABRALI
SU SRAMOTU I TO SAMO NA-KO- N
DA BI
IMALI I KAT" Na 24 marča 1937
godine istupajući u parlamentu
Churchill je nagovještavao pogi-beljne
politike Cham-berlai- na
On je izjavio: "Ako bri-tansku
naciju i britansku
postigne smrtonosna katastrofa
budući historičari nakon hiljadu
godina starati će se da pronadju
tajnu na£e politike Nikada oni ne-će
moći razumjeti kako se to mo-glo
dogoditi da narod koji je odr-žao
pobjedu i koji ima što-št- a u
stojoj duši da se ponizio tako ni-sko
i pustio u vjetar što je
dobio rezultatima bezbrojnih žrta-va
i slavlja nad nasilni-kom
Oni neće razumjeti zašto su
se pobjednici pokazali pobjedje-ni- m
A oni koji su položili oružje
na polju bitke i molili za primirje
ti danas idu da zagospodare svi
jetom"
Tako je osudjivao današnji vo-dja
vlade Velike Britanije Winston
Churchill pogibeljnu politiku
Chamberlaina i njegovih istomiš-ljenika
A tko je nasuprot sporazu-maš- a
i pomagača agresora pozivao
demokratske narode opću bor-bu
protiv podpaljivača rata? Onaj
isti Sovjetski Savez koji je i
dosljedno i tvrdo provodio svo-ju
politiku mira Od principa tak-ve
politike sovjetska vlada nije
odstupila nijednog koraka Ona se
je pridržavala tih principa i u pi-tanju
o japansko-kinesko- m suko-bu
po pitanju Abesinije u odno-su
prema talijansko-njemačk- oj in-tervenciji
uperenoj protiv republi-kanske
Španije Još prije nego su
zauzeli ćehoslovačku sov-jetska
vlada je izjavila gotovost
da ispuni sve obaveze čehoslova-čko-sovjetsk- og
pakta o uzajamnoj
pomoći Poslije upada hitlerovih
vojnika u Ćehoslovačku sovjetska
vlada je odlučno odbila priznati za
konitost uključivanja če-ške
u sastav Njemačke
Zašto Chamberlain i Daladier
nisu smatrali za potrebno da se os-lone
na pomoć Sovjetskog Saveza
za zaštitu nezavisnosti ćehoslova- -
čke Republike i mira u istočnoj
Europi? Zato što im je Ilitler u
Minhenu dokazivao sa pjenom u
ustima da je Cehoslovačka pred-nja
linija boljševika Zato što kao
i ranije oni su gledali u Sovjet-skom
Savezu ne saveznika u borbi
protiv agresora nego klasnog ne-prijatelja
one financijske oligarn-hij- e
koja je rukovodila svom poli-tikom
imperijalističkih država Iz
Pariza i Londona letjele su u Prag
stalne opomene — ne oslanjati se
na Savez On je tobož
jako daleko on nema sa Cehor lo
vačkom zajedničke granice Polj- -
strije po Njemačkoj (marča 1933 ska neće sovjetsku
po
rata
svih
1938
momenat popuštanja
uspjehom
ocje-njivao
je
MINISTRI
posljedice
sve
propustiti
sku za pomoć Ćehoslovačkoj voj
ska Sovjetskog Saveza u najboljem
slučaju je samo da bani
sovjetski teritorij napokon Sov-jetski
Savez nebi ni htjeo ratovati
protiv Njemačke ne gledajući na
obaveze sovjetsko-čehoslovačk- og
pakta uzajamne pomoći Tako se
starala diplomacija Chamberlaina
i Daladiera da oslabi duh čehoslo-vačko- g
naroda i da omalovaži Sov-jetski
Savez u očima medjunarod-n- e
demokracije U samoj stvari i
u Parizu i u Londonu vrlo dobro
su znali da sovjetska vlada nije
namjerna da se uklanja od ispu-njavanja
svojih savezničkih obave-za
u odnosu prema Ćehoslovačkoj
Republici
Zar nije francuska vlada dobila
potpuno jasnu izjavu na račun to-ga
od vlade Sovjetskog Saveza za
odgovor na njzino pitanje u poče-tku
septembra 1938 godine? Zar
nije Cehoslovačka imala sredinom
toga mjeseca točno takvu garanci- -
Minhena sa strane zapadnih demo-- ju sa strane Sovjetske vlade? Zar
premijer
svoje mirotvorne
Itenderson
sinoe
Potpuno
ne- -
TOGA KASNIJE
imperiju
odlučnog
za
rani-je
Nijemci
nasilnog
Sovjetski
sposobna
u kritičnim danima 27 i 28 sep
tembra nije bilo izjavljeno u Mo-skvi
diplomatskom predstavniku
Sjedinjenih Država Kerku da je
sovjetska vlada voljna uzeti učešće
u medjunarodnoj konferenciji koja
treba biti sazvana za p rusa nje
stvarne kolektivne pomoći Ćeho-slovačkoj?
Još io toga dana 23
septembra poljskom predstavniku
u Moskvi bila je data službena
opomena da u slučaju stupanja
poljske vojske na teritoriju Ćeho-slovačke
vlada Sovjetskog Saveza
smatrala bi to činjenicom neoprav
dane agresije i bez odlaganja od-kaza- la
bi poljsko-sovjets- ki pakt o
nenapadanju koji je potpisan 22
jula 1932 godine
(Prenos na str 4)