Nase Novine, September 22, 1982

              ¥1
s
2-- NASE NOVINE, July 28, 1982.
PORA2AVAJU6I
SVJETSKOGSAVJETA
podatak PREVIRANJA U JU2NOJ AFRICI PREMINUO
ZAISHRANU MESASELIMOVlC
„„„.цц Шицч.уШИ
SVIJETU — 400 ШшШжшшж£Ж$ШШШж
Шчж LtJUNA
ШшШит'';.
Eeb
M
--бгШШЖжу;; Ako se nastavi sadasnji nepovoljan
razvoj — istice se takoder --— do
kraja stoljeca taj bi broj mogao
porasti cak na 600 milijuna
Danas u svijetu ima viSe od 400
milijuna ljudi koji gladuju i ako se
nastavi sadasnji nepovoljan trend
razvoja, ovaj broj ce vjerojatno do
kraja stoljeca porasti na 600 miliju-na.
Porazavaju6i podatak o broju
gladnih iznijet je nedavno u izvjeSta-j- u
Svjetskog savjeta za ishranu
(WFC).
U izvjeStaju se isti6e da sveobuh-vatn- i
ekonomski razvoj i porast
poljoprivredne proizvodnje nece do-ves- ti
do smanjenja apsolutnog broja
izgladnjelih u svijetu, ukoliko njih
ne prate specifiCne mjere za smanje-nj- e
gladi.
Prema tumafienju WFC problem
gladi u svijetu ne moze se rijeSiti
samo financijskim putem sve dok
postoji potreba da se prevladaju
odredena socijalna i druga ograniCe-nj- a.
U pojedinim zemljama, isti6e se u
izvjeStaju, problem nestaSice namir-nic- a
ne moze se rjeSavati jednostra-n- o
ve6 rjesavanjem Citavog kom-plek- sa
pitanja, po6ev od agrarne
reforme do Sirenja obrazovanja.
Problem gladi koji stravicno ugro-zav- a
jedan dio 6ovje6anstva, moze
biti rijeSen jedino kada sve zemlje
budu odludile da vlastitim snagama
iskorijene glad, Svjetska zejednica
sasvim ozbiljno podrzi njihove
napore.
1УЈ ВДђј)! ВДЈВД ЦВ
SARAJEVO, 16. VII (Tanjug) -I-zraiavajuci
zelju radni6ke klase, radnih
ljudi i gradana Sarajeva, Skupstina grada
Sarajeva i izvrini Organi drustvenc-poli-tick- ih
organizacija grada, inicijativu
Gradsko konferencije Saveza komunista,
jednoglasno odludili da se u glavnom
gradu Bosne i Hercegovine podigne
spomenik Josipu Brozu Titu. Kako
receno danasnjoj konstituirajudoj sje-dni- ci Odbora pqdizanjespomenika Titu,
kojoj je predsjedao sekretar Predsjednistva
Centralnog komiteta Saveza komunista
Jugoslavije Nikola Stojanovic, gradani
Sarajeva torn odlukom joS jednom
iskazali svoju neizmjernu ljubav, postivanje
i zahvalnost licnosti i djelu druga Tita.
ГТ
Bunt crnih radnika u rudnicima zlata preplasio bijele vlasnike
— Sve uocljiviji porast svliesti dosad uspavanih crnih masa —
"Nemamo sto izgubiti" — Strajk rudara i pored zakonske zabrane
Harare, jula — Deset crnih rudara
izgubilo je zivot u okrSajima s
rasistidkom policijom u juznoafrii-ki- m
rudnicima zlata Drifontejn, Vit-vatera- nd,
Luf, Bufelsfontejn i Stil-fonte- jn
u okolici Johanesburga.
Crni rudari zahtijevali su poveca-nj- e
zarada za 1 1 posto nakon odluke
vlasnika da bijeloj, kvalificiranoj
radnoj snazi ponude devet posto
vece zarade, umjesto trazenih 15
posto. Bijeli rudari, naime, odbili su
da prihvate povedanje od devet
posto s obrazlozenjem da je inf lacija
u posljednjoj godini porasla 30
posto. Oni su najavili Strajk, prvi
poslije 1922. godine.
Samo u dva velika rudnika zlata, u
Klufu i Drifontejnu, zaposleno je
25.300 rudara. Vecina su cmci iz
Juzne Afrike ili iz susjednih zemalja,
Mozambika i Zimbabvea.
Razlike
Crna radna snaga u Juznoj Africi,
nuzno potrebna, pla6ena je za isti
posao mnogo manje nego njihove
bijele kolege. Jamski crni rudar u
juznoafri6kom rudniku zlata zaradi
mjesecno 129 randa (jedan juznoaf-ri6- ki rand vrijedi otprilike koliko i
amerifiki dolar), onaj iznad zemlje
100 randa. Njegov bijeli kolega za
isti posao dobiva 1300, odnosno
1100 randa.
Poslije prvih sukoba s policijom u
Drifontejnu, gdje je poginulo Sest
rudara, crni radnici bili su primorani
da udu u barake, gdje su bili
zatvoreni i opkoljeni naoruzanim
policijskim jedinicama. Јибег su
rudari, poslije dva dana provedena u
barakama, probili policijski kordon,
iziSli napolje, kamenovali policijska
kola i uniStili rudni6ke instalacije.
U Drifontejnu uhapSeno je 328
rudara, a u ostalim rudnicima oko
tisucu. ViSe od deset tisuca izgubilo
je posao. Poslije zestokih i viSesat-ni- h sukoba s policijom, rudari su
prisilno zatvoreni na nogometnom
stadionu. No, usprkos naredbi da
sidu u jame i nastave posao, rudari
su to odbili i ostali sjediti na
stadionu. I svim ostalim rudnicima
zlata koje je zahvatio Strajk, jame su
Published everv Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: Miloi Gmbic, Vojin Grbld, Josip Kova£i6, Stanko Muideka.
Milena Bolid, Ivlca Juriiid, Ana Durovid, Lepa Rajnovid, Borlslav Neikovid,
Rozalija Divjakovic, Duro Maljkovld, Ivan Prlbanid, Mile Daljak, 11Ца Bubalo, Pavao
Radmanid, Boia Pavkovid, Ostoja Kovadevid, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan
Petrovic, John Soverinski, Luis Gregurac, Mato SlauS, Martin Karavanid, Paul
Kudinid, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Mlllca Mluchln, A.Gerlach, Leo Baclch.
REDAKCIJSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni I odgovorni urednlk),
Stjopan MioSid (dru§tveno-politlck- a pitanja), Daniol Pixiades (druStvena pitanja I
knjlievnost), Katarina Kostid (poezlja I aktuelne teme), Jolena Gavrilovid (llteratura
I umetnost za decu), Bo,ko Mladonovld, Anka Noilnid.
STALNI DOPISNICI: Du&an Putnik (Chicago), Margaret Stardevld (Los Angeles),
Boio Spadok (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Slanid — Stanlos
(Rim, Italija), Dario TapSanji (Pariz, Francuska), Lepa Taofanovid (Remscheld,
Zap.Nemaika).
SPECIJALNI SARADNICI: Prot. Vladislav Tomovid (маика I drustvo), Prof. Ivan
Dolenc (Slovenska KoruSka I kulturna publicistlka u Americl), Anton Kostelac
(reportaze I prl£e Iseljenlckog zivota).
DOPISNICI JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid. Luka Markovld, Petar Kurtid,
Milo§ Kordid, Aleksandar Clric, Strahlnja Maletid, Novica Mllid.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vasilievid. JUGOSLAVI-JE:
M. Vasilievid — LILO.
Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents.
Advertising rates request. Second class Mail Registration NO. 0378.
"Naio novlne" izlaze srljedom. Pretplata Iznosl $25.00 yodlsnje; pojedlnl
prlmjerak centl. CJeno oglasa zahtjev. "Nase novine" nasljednik.
"Jedlnstva", kome prothodili lislovi: "Novosll", "Srpski Glasnlk", "Edinost",
"Slobodna Misao", "Pravda" i Cor hi.", hio I Nmodnl Glasnlk" i drugl naprednl
listovi koji niu prothodili u SJodtnenln Driavama.
Redakcija odgovara za nepotpfsane matoiljalo. Potplbani dlancl Izraiavaju
mlsljenje autora. Dopisl vracaju.
ostale prazne.
Rudarski bunt preplaSio je bijele
vlasnike rudnika zlata, prve proizvo-баб- е
na svijetu tog dragocjenog
metala (87 posto svjetske proizvod-nje)
i vec sada panidno preracunava-j- u
koliko su izgubili zbog zastoja
proizvodnje.
Strajk crnih rudara proSirio se
munjevito i lan6ano'u oblasti velikoj
oko 200 6etvornih kilometara uspr-kos
tome Sto je kao institucija zab-ranj- en zakonima aparthejda. Za raz-lik- u
od drugih radni6kih zanimanja
kojima je u Juznoj Africi u posljed-nj- e
vrijeme dopuSteno da se sindi-kaln- o
organiziraju, rudarima to nika-d- a
nije bilo dopuSteno.
U Juznoj Africi i oni sindikati koji
djeluju "s dozvolom" 6ine to u vrlo
teSkim uvjetima. Dozvola za osniva-nj- e
sindikata daje se uglavnom zato
da bi vlasti i policija imali "na dlanu"
spiskove s imenima voda i aktivista,
koji su zatim izlozeni hapSenju i
progonima.
Opstanak
Zivjeti i raditi kao crnac u Juznoj
Africi, u surovom sistemu aparthej-da,
zna6i, drugim rijefiima, nepre-kidn- o
se boriti za opstanak. Pet
milijuna crnih radnika u rudnicima,
tvornicama i po kucama bijelaca
prosje6no zaraduju 11 ameridkih
dolaratjedno. To, u velikoj skupodi i
rastudoj inflaciji u Juznoj Africi nije
dovoljno ni za odrzavanje zivota na
najminimalnijim uvjetima.
I unatoc nizu represivnih zakona,
crni radnici u Juznoj Africi, hrabro
se bore za poboljSanje svog poloza-j- a.
Medutim, to u ovoj zemlji
najdeSce znafii i dobiti etiketu
"komunisti6ke motiviranosti", Sto je
dovoljno da se zaradi viSegodiSnja
robija.
Uprkos tome, evidentan je porast
svijesti dosad dugo osporavanih
crnafikih radnidkih masa. Njihov
motiv da "nemaju Sto izgubiti", u
velikoj je mjeri u osnovi straha
bijelih poslodavaca i kada Cine
izvjesne ustupke.
Stanje u Juznoj Africi, mozda je
najslikovitije opisao jedan Rodizijac
koji se s obitelji iselio u Juznu
Afriku neposredno poslije nezavis-nos- ti
Zimbabvea, a nedavno se
vratio. Rekao nam je: "PogrijeSio
sam kad sam otiSao, ovdje mozemo
zivjeti zajedno s crnima, ako se
pomirimo s tim da je vlast sada
njihova. Sve ovo Sto smo imali
ovdje, rat i gerilu, ubrzo обекије
Juznu Afriku, ali tamo 6e to biti s
mnogo vedom silinom".
Dusica Petkovic
"Borba"
ђчншддигивд. Ц џјзајиикхш
Zaradite novae vaSe slobodno
vreme. Vi odlucite koliko i kada a mi
6emo vam pokazati Sta i kako!
Pogodno za muza i zenu!
Nazovite na broj u Torontu:
Mr. Mitrovski 293-289- 4
ili piSitenaadresu:
T.S. Mitrovski
52 Kennaley Cres.
Scarborough, Ont.
M1V1L7
Bfffiy
№8&Ш£Г&?#ЈМв' јЖ ЛЛ"ЧИ. У "54!И ' r i ЖШхШеШО
ИшШШШШ
U nedelju, 11. jula, и 22,30
Casova, preminuo je u svom stanu u
Beogradu MeSa Selimovic. Selimo-vi- 6,
jedan od najvedih jugosloven-ski- h
pisaca, roden je26. aprila 1910.
godine u Tuzli. ZavrSio je Filozofski
fakultet (srpski jezik i jugoslovensku
knjizevnost) u Beogradu, bio profe-so- r
Gimnazije u Tuzli. U6esnik je
NOB-- a od 1941. Bio je profesor
Filozofskog fakulteta u Sarajevu,
direktor Drame Narodnog pozoriSta
u Sarajevu i glavni urednik "Svjet-losti- ".
Za svoj rad dobio je niz nagrada i
priznanja: Nagradu AVNOJ-a- , za
roman "DerviS i smrt" dobio je
NjegoSevu nagradu, NIN-ov- u, Gora-nov- u
i Sestoaprilsku nagradu grada
Sarajeva. Dobitnik je i Dvadeset
sedmojulske nagrade BiH.
Redovni je clan SANU. Odlikovan
je Ordenom Republike sa zlatnim
vencem.
Medu brojnim delima koja je
napisao, posebno se izdvajaju Seli-movice- vi romani "DerviS i smrt" i
"Tvrdava", koji su prevedeni na 30
stranih jezika. Selimoviceva sabrana
dela u naSoj zemlji izaSIa su u Sest
izdanja.
SASTANAK KOORDINACIJSKOG
BIROANESVRSTANIH
NIKOZIJA — Na izvanrednom
zasjedanju Koordinacijskog biroa
nesvrstanih zemalja u povodu izrael-sk- e
agresije na Libanon i genocida
nad palestinskim narodom, u gene- -
ralnoj debati izrefiena je jednoduSna
osuda izraelskih zloCina. Nesvrstani
se u potpunosti solidariziraju s
palestinskim narodom i PLO. Prvi
nacrt zavrSnog dokumenta, koji je
pripremio Cipar kao domacin, nai-Sa- o
je, doznajese, na odobravanje u
redakcionom komitetu. Nesvrstani
ce, обекије se, od UN zahtijevati da
se poduzmu sankcije protiv Izraela.
Na Cipru su objavljeni i zahtijevi
koje je ovom skupu nesvrstanih
uputio predsjednik PLO Jaser Ara-fat.
Voda Palestinaca od nesvrstanih
trazi da prekinu sve politicke, eko-noms- ke
i diplomatske odnose s
Izraelom, te da osude Izrael zbog
masakra, torture i nasilja protiv
palestinskog naroda. Arafat trazi i
hitno sazivanje Specijalnog zasje-danj- a
Generalne skupStine OUN, te
ukljufiivanje nesvrstanih u pregova-габк-е
napore za brzo окопбапје
izraelske agresije.
l',l
.'1
a
W
na
su
je
na
za
su
a
u
iz
IZ
IZ
on
50 na su
su
su
se ne
jffrfjfl
xi
a