Nase Novine, September 22, 1982

              Komentar povodom
izraelskog napada na
Libanon
Pale su mnoge bombe na narod
Libanona, kao i na narodno-oslobo-dilafc- ku
vojsku Palestinaca. Cak ]e i
Beirut bombardovan. Izraelska akci-j- a
protiv naroda Palestine je bespoS-tedn- a.
Predsednik Begin i njegov
ministar za odbranu Ariel Sharon
misle da na silu preuzmu arapske
zemlje. Okupirali su Gazu i Zapadni
Bank. Jevrejski militaristi stalno
progone Palestince, vrSe teror nad
njima, ukidaju im svaku vrstu slobo-d- e
na isti пабт na koji su to 6inili
Hitlerovi faSisti protiv jevrejskog
naroda. Zaosudu su jevrejski milita-risti
koji su pozatvarali revolucionar-n- e
vode, intelektualce. UniStavaju
palestinske kulturne institucije.
Krivi su takode bogataSki krugovi
u Libanonu, kao i reakcionarni
krugovi u Juznoj Arabiji i Egiptu koji
nijesu brinuli o narodu palestin-sko- m.
Od izraelskih bombi koje su
b-абеп- е qa Libanon i Palestinu
ginulo je staro i mlado, o 6emu se
moglo 6itati u "Los Angeles Times",
"People World" i drugim listovima.
Americki militanti su odgovorni za
agresiju Jevreja, za uniStene zgrade
u Libanonu i za poginule, Sto smo
vidjeli na televizijskom programu.
Velika ротоб u oruzju koju vlada
Amerike Salje Izraelu koristi samo
manjini bogatih, dok ameri6ki narod
sve viSe osjeca na svojim ple6ima
loSe posljedice takve politike. Na
proizvodnji oruzja velike korporacije
prave ogroman novae, dok narod sve
teze zivi.
2alosno je da je samo mali broj
senatora kritikovao stanoviSte mili-tar- ne
klike Jevreja. Jedino je senator
Mark Hatfilled trazio od vlade u
Washingtonu da se.ustavi svaka
militarna ротоб svim zemljama na
Srednjem istoku, a pogotovu Izrae-lu.
S druge strane, zafiuduje stay
senatora Alana Cronstona, iz Cali-forni- e,
koji brani agresivne postupke
jevrejske vlade. Kada je Haig, u
svojstvu ministra inostranih poslova
SAD posjetio ministra inostranih
poslova Izraela, oni su se dogovorili
da vode borbu protiv progresivnih i
narodnooslobodilafikih pokreta u
arapskim zemljama, pre svega u
Palestini, kao i protiv Sovjetskog
Saveza. List "New York Times" od
18. aprila 1981. kritifiki se osvrnuo
na kolonijalne ratove u 20 stoljecu
kao sredstvu za izrabljivanje malih
naroda od strane imperijalista. Dak-l- e,
vladaju6i amerifiki krugovi su
zaboravili koliko je Ameriku skupo
koStao rat u Vietnamu, koliko je
poginulo u njemu americke omla-din- e.
Kolonijalni ratovi nikako da pres-tan- u.
Ratno zariSte se neprekidno
pali na pojedinim djelovima kugle
zemaljske. I rat oko Falklandskih
ostrva je takode voden iz kolonijalis-tifiki- h
pobuda. Engleska hoce da
zadrii svoje kolonije. A Izraelska
politika je najdrasti6niji primer ok-rutno- sti
imperijalizma. Ona ho6e da
uniSti potpuno ideju o pravu pales-tinsko- g
naroda na svoju drzavu,
hoce da uniSti narodnooslobodilafcki
pokret PLO.
Nisu svi Jevreji imperijalistifiki
opredjeljeni. Ima ih naprednih koji
kritikuju vladu Beginovu i napad
Izraela na Libanon. Napredni Jevreji
napredni Palestinci treba Sto viSe da
ujedinjuju svoje snage u borbi protiv
kolonista i faSista koji godinama
ugnjetavaju i jedne i druge. Amerifiki
narod treba da organizuje sve ve6e
demonstracije protiv izraelskog
napada na Libanon i protiv Reaga-nov- e
nakaradne administracije.
Ljubo Vukmanovic
SanGavriel, Ca.
& MSS'M Шб!ШШШ шШ&№®чаи
Od 1976.-godin- e, kada je, povo-dom
proslave 200-godiSnji- ce Sjedi-njeni- h
Ameridkih Drzava, postavljen
u parku, pored Niagarinih vodopada,
spomenik Nikoli Tesli, svake godi-n- e, sredinom jula prigodnom sve6a--
noS6u obelezava se godiSnjica rode-nj- a
velikog nau6nika (Tesla je roden
9. ili 10. jula}.
Potsetimo se da su proSle godine
odrzane velike sve6anosti u Jugosla-vij- i
i u Washingtonu, povodom 130.
rodendana Nikole Tesle.
Ove godine Teslin rodendan je
proslavljen pored njegovog spome-nik- a,
na americkoj.strani Niagarinih
vodopada.
U subotu, 17. jula, u 11 casovapre
podne u prisustvu filanova uprave
Tesla Memorial Society, predstavni-k- a
General nog konzulata SFRJ u
New Yorku, kao i predstavnika
nekoliko jugoslovenskih organizaci-j- a
iz SAD i Kanade, polozen je venae
na spomenik Nikole Tesle i odrzani
su prigodni govori. Drugi deo ove
male sve6anosti kojoj je prisustvo-val- o
pedesetak osoba, odvijao se u
Ramada Inn hotelu, nedaleko od
spomenika.
Posle шбка, admiral Mandari6,
obufien u Ибки побпји, zamolio je
prisutne za pa2nju. Pridobio je
simpatije auditorija odmah na po-6et- ku
svog dugog, Sarmantnog go-vor- a,
natopljenog vokacijom za et-nifik- im
izvorima. Popularnost admi-ral- a
Mandarica zbog njegove spekta-kularn- e
ljubavi prema rodnoj Lici
proSirila se u sve uglove Severno-americko- g
kontinenta. Pre nekoliko
godina pisali smo opSirno o njego-vo- j
brzoj metodi ибепја maternjeg
zmida moze u
RA]
Novozelandska je vlada mo-rale
raspravljati o nekim zako-nim- a
samo zbog jednog filma.
U toj se zemlji naime, snima
film Eva i ta prokleta jabuka
a producent je filmska zvijez-d- a
Bo Derek koja igra i glavnu
ulogu - Evu. Kao sto svi zna-j- u
u biblijskoj prici o Evi ! ja-bu- ci
glavnu ulogu ima vrag u
oblicju zmije koja Evi dodaje
jabuku. No, na cijelom Novom
Zelandu nema ni jedne zmije,
a kamoli tolike koja bi ustima
mogla prihvatiti jabuku. Zbog
toga je filmska ekipa odlucila
sa sobom donijeti jednu pet
metara dugu bou. Vlada je to
u prvi trenutak zabranila, jer
se plasi da bi — ako zmija po-bjeg- ne
— to moglo ugroziti
neke zivotinjske vrste, ponaj- -
ica Nikole Tes
pobjegne,
polaganja spomenlk
— s
Tavroild, "Heritage", Detroit;
dopisnik novina", Toronto; Mandarld;
Durovid, "Harltage", Detroit;
konzulata u Durovi6,
"Haritage",
s
Ninoslav Кораб, konzulata u
KloStranec, Udruienfa pesnlka "Desanka Makslmovld",
Toronto; McKinnon Memorial
Society"; Bogdanovid, konzul;
podasni Memorial Socisety"; Durovl6,
I Mijatov,
Memorial Society".
jezika. I ovog podelio je svima
umnozeni pamflet: "Amerikan
Lichki Razgovor".
Ostali govornici su: Dusan
Bogdanovid, konzul, General-no- g
konzulata SFRJ u Yorku;
William H. Terbo, Honorable Cher-ma- n
of Executive Board of Tesla
Memorial Society — rodak
velikog naufinika; Dennis Malo-n- e,
member of Board of Directors;
Richard E. Dollinger, member of
Board of Directors; Peggy
Kinnon Clark, Director of Board of
Directors i Nikola Kosanovid, secre-tary
of Executive Board.
Zatim je promotirana najnovija
knjiga Nikoli Tesli, objavljena na
engleskom jeziku, nazivom:
"Tesla — Man of Time", je
Margaret Cheney. Zna6aj
knjige je u je najpotpunija
po navedenim Teslinim naucnim
pronalascima svih dosadaSnjih
izdanja na engleskom. Primerci
knjige poklonjeni su nekolicini pri-sutn- ih
i studenata koji su
doprineli promociji Teslinog dela u
Americi. Dvojica ufienika "High
School" u Baffalu, primenili su u
praksi Teslin transformator. Ostali
prisutni studenti u ufiestvovali
su u organizovanju velike Tesline
izlozbe, cije je otvaranje 6.
1981 . godine u Museum of Science,
Buffalo.
Upefiatljiv trenutak je i dodelji-vanj- e
novcane nagrade $500.
dvojici studenata koji spremaju
doktorat o паибпот delu Nikole
Tesle.
Jednom njih, Milanu Nikolicu,
ne
njima i simbol Novog Zelanda - kivi. No, kako sni-man- je
tog filma moglo Novom
Zelandu donijeti rekla-m- u
(kome se ne bi svidjelo da
upravo njegova zemlja
proglasena rajem, pa
samo na filmu), ali i pozama-sa- n
snop dolara, je
preinadena. Zmija smije na
Novi Zeland, ali uz dva uvjeta:
da musko i da veterinari
ustanove da je nesposobna za
oplodnju. Premijer Mul-do- on je izjavio: Ako zmija i
nece biti vece opa-snos- ti.
Uginut ce ili od
ili od starosti.
DVUE ZENE -S-VADA
Kineski je vrio slozen,
bogat za evropske pojmove i
28, 1982,NASE NOVINE
е
Posle na Nikole Teste:
Levo leva na desno:
VltomiriZigica 6lanovl kluba Katarina
"NaSlh admiral
kluba DuSan Bogdanovl6,
konzul Gen. SFRJ New Yorku; Rade 6lan kluba
Detroit.
Dole — leva na desno:
konzul SFRJ Yorku; Joslpa
Peggy Clark, iz uprave "Tesla
DuSan William H. Terbo,
uprave "Tesla
Vitomir MiloS Akron, Ohio, iz uprave "Tesla
puta
bili
gen.
New
inafie
o
pod
out ciji
autor ove
tome §to
od
daka
sali
bilo juna
bio
od
prije ptice koje lete, medu
pticu bi
dobru
bude
makar
odluka
bude
Robert
samo-c- e
jezik
venca
Ana
6lan gen.
Gen. New
6lan
gen.
6lan Rade
Dr.
Dr.
Me
od
neobicno sastavljen. Cine ga
slogovi, predstavljeni znako-vim- a
koji mogu imati najrazli-citij- a
znacenja. Samostalno ti
slogovi mogu znaciti jedno, a
zajedno nesto sasvim drugo.
Na primjer, kada Kinez zeli na-pis- ati
rijec dobro napise za-jedno
znakove koji samostal-no
znace zena i dijete. Ka-da
zele napisati mir, napise
znakove koji samostalno zna-ce
zena i kuca. Rijec sva-d- a
napise crtajuci dva puta
znak zena, a ljubomoru crta-juci
znak zene i vrata. I
imena ljudi Kinezi ispisuju cr-tajuci
znakove koji samostal-no
imaju posebno, sasvim raz-lici- to
znacenje. Tako su ime
bivsega americkog predsjed-nik- a
Nixona pisali trima znaci-m- a
koji — kada se procitaju - zvuee kao ni-ks- on, ali ko-ji
u doslovnom prevodu znace'
blato koje zauzima sumu.
Reagan na kineskom znaci
korijen munje, a Kissinger
sretni teretni konj. Tito se
na kineskom pise znakovima
koji znace celicni covjek.
July --7
Kosti6,
Tavroiid
studentu State University of Buffa-lo,
licno je игибепа nagrada, dok 6e
drugom, koji studira u Kanadi,
naknadno biti игибепа zbog njego-vog
trenutnog boravka u Jugoslaviji
Navedena knjiga o Nikoli Tesli
moze se najlakSe nabaviti preko
Nikole Kosanovi6a, na adresu:
TESLA MEMORIAL SOCIETY
453 Martin Road, Lackawanna,
New York 1421 8
Tel. (716) 822-028- 1
Katarina Kostic
DOGADAJI...
U Moskvi je nedavno odrzan
Kongres Komsomola. Novinar "Po-let- a"
je torn prilikom razgovarao sa
na6elnikom Odeljenja za agitacije i
propagandu CK VLKSM, Fjodorom
Danilovidem koji je na pitanje kako
gleda na uticaj savremene zapadne
kulture na sovjetsku omladinu,
odgovorio:
"Vidite, taj problem ne mozemo
razmatrati odvojeno od op6ih prob-lem- a
naSeg razvoja u cjelini. Tude
ideje koje prodiru u SSSR... u njima
sezapravo odrazavaju krize u kojima
se nalazi kapitalizam, njihove du-hov- ne, moraine i filozofske krize. To
je oblast ideoloSke borbe, koja se
sve viSe svodi u sferu psiholoSkog
rata. NaS klasni i ideoloSki neprija-te- lj
sa Zapada'osjetio je naSe slabo
mjesto, орбј ideoloSki rad s omladi-no- m,
i shvatio da je lakSe prodrijeti
u svijest omladine njihovim buiio-aski- m
stereotipnim Sablonima, to
jest ротоби muzike, mode i drugih
malogradanskih pojava, kao Sto su
potroSa6ke strasti.
Mi joS ne mozemo re6i da svi bez
iznimke prihva6aju i razumiju ideale
komunizma i zbog toga treba poja-6a- ti
idejno-politi6- ki odgoj tako da se
stekne imunitet od tih Sablona.
Tvrditi da je loSe nositi атепбке
traperice, ili posje6ivati disko-klu-bov- e,
ili sluSati атепбки muziku,
time лебето niSta dobiti. To 6e
dovesti do toga, to jest do6i бето u
situaciju da se motamo pod repom
naSeg neprijatelja. NaS je zadatak da
stvorimo takav sistem koji 6e upozo-rava- ti
na utjecaj nepodobnih stvari
za omladinu. Smisao rada na upozo-ravanj- u
na nepodobnosti je u tome
da se izgradi pravilan stav i pogled
na svijet. Ako 6ovjek ima pravilan I
odlu6an stav, on nikada пебе obu6i
jaknu s атепбкот zastavom, ili dio
uniforme атепбке vojske, a to se
kod nas joS sre6e".