Nase Novine, September 22, 1982

              -- 13
Posvje6ivanje
naivne umjetnosti
Sesti ozujak godine 1982. predstavlja
vazan datum za naivnu umjetnost. Fran-cus- ki
grad na azurnoj obali, Nica, pobrinuo
sedajo] pruzi muzej i tim podsticajem da
upiSe svoje ime u knjigu prvlh muzeja
naivne ubjetnosti u Evropi. Cjelina od 600
slika i skulptura grupisanih u dvorcu
Saint-Helen- e, zastupa poklon Anatola
Jakovskoa. strastvenoa kolekcionara
jednog od najupuienijih historiografa naiv-ne
umjetnosti, gradu Nici. Jakovsky je
posvetio50 godina svog zivota studirajuci
'naivnu umjetnost , kolekcionirajuci slike i
sakupljajuci doku'mente koji svjedofie nje-zin- o
postojanje. PosluSajmo njegovu defi-nici- ju
naivne umjetnosti i naivaca: "Jedno-dnev- ni
san, stojeci san, probudeni mjese- -
6ari otvorenih o6iju na jedan miroljubiv
srecan svijet, jednostavan kao dan; sli6an
razglednicama koje bi sve nosile jedinstvene
rlje6i koje im slifie: Topli poljupci iz svih
izgubljenih rajeva".
Ako danas naivna umjetnost dozivlj
duge cekano posvecenje i zahvaljuju6i
muzeju u Nici dobija svoju institucij
naknadu ne smije se zaboraviti da j
uvijek pratila jedna izvjesna neodredenost
,Sto se tlfie njezlne umjetni6ke vrijednosti
Mnogi kritiCari i Citav jedan pokret suvre-meni- h
umjetnika su proglasili naivno
slikarstvo za jedno maloljetno, pa cak i
niie slikarstvo. Neke pretjerane kritlke nisu
se ustruiavale da proglase to slikarstvo
"vanbra6nim djetetom" modernog toka
slikarstva, pogotovu od onda kada je
moderna umjetnost, pomocu kubizma,
okrenula leda akademskim smicalicama
zvanja u korist neobicnih slika. Vec dulje
vrijeme ti naivci su bill optuzeni za
pasivnost i konformizam, a njihovo slikar-stvo
je bilo karakterizirano jednim lebde-cl- m
fenomenom. AM danas prisiljeni smo
priznati da, uprkos toj olujl kritika umjet-niCko- g
kruga, na neki svojstveni naCin
naivno slikarstvo je doSlo do izrazaja i
zauzelo гпабајпо mjesto u Gothl umjet-nosti.
Za mnoge ljubitelje te vrste slikar-stva
posvedenje je mozda isuviSe kasno
doSlo i mnogi se pitaju zaSto jedno takvo
prlznanje nije ranlje potvrdilo tu umjet-nost.
Mozda bi se na to pitanje moglo
odgovoriti da naivno slikarstvo u svojoj
esenciji nije namjenjeno da se nalazi u
muzeju, jer ono je u suStini stvaralaStvo
ljudi koji su izmakli na neki nafiin
modelizaciji modernog druStva, ono je
najoStriji dokaz jednog protiv-intelektual-n- og
slikarstva, u diametralnoj suprotnosti
sa modernom umjetnoS6u, kojoj naivci
prigovaraju njezin urnrtvljujuci karakter. Ta
odredba sigurno tumafii privlacnost publi-ke
prema toj formi recimo prilaznog
slikarstva, za razliku sa modernim koji je
priznajmo, viSe puta specifiCan u svom
tumaienju. Mozda se uspjeh naivaca
objaSnjavau odbijanju nasllja, agreslvnos-t- i
s kojima se gledalac susrece u kompozi- -
ШР&ШШвШШШШШШШШ
7' - н. i к~, ,)'' .'" - - } ? yv ~~'к , ", - "',' ц --' - V " "?" ' ' ' % , ." -- 7' %.,?.;
4 . А-Л- Ј ; :
I - ч i '
' ; тЖл№&?Ј, ntiiWi'. јшнж
шиж?; ч i "KsXt ; i v..Р.м згтшг ?.
"Јв Шш?ШшШПтiГrjVм?FгJ!л:Vх&№; ™Л%ЈЛжтјЖШањ'
- 'жжагГГГ ii '"'. T'-jSrift- r .L. i Ж --г:.?ТЧ™г;:1Шт?Ш™~ ПХШШ~у
"Car prirode"
Momir MijanovI6 — ue na рагли
cijama savremenog slikarstva, dok u tim
malim platnima on pronalazi nevinost
jednog poeticnog svijeta, izvan povijesti i
dogadajakoji mozda tuma6enjegovvlastltl
san, kao i ideal jednog savrSenog druStva.
Moze Ii se govoriti o slikarstvu bez poruke?
Touglavnom ispada nepobitno. U naknadu
ono dobija svoju vrijednost u torn neopisi-vo- m
багти, u toj svjezini, iskrenosti i
jednoj izvjesnoj poetici slike. Velika razlika
od "surove" umjetnosti je u tome Sto je
tehnika naivaca ostala tradicionalna. Oni
jo§ uvijek slikaju uljem na platnima koja su
vecinom srednjeg formata. Njihove kom-pozici- je
nisu rastrganadjela umjetnika koji
su tokom svoje egzistencije naiSli na veliki
prelom. To su djela ljudi koji putem svojih
slika iznose osjecaj za Cistu estetlku.
Uostalom, pitamo se Cemu vodi uporedi-vanj- e
naivaca i takozva.iih intelektualaca?
Oiito je, da ih jedna duboka kulturna
jama dijeli. Naivci su vecinom autodidakti
koji nisu ui slikati, §to se najviSe osje6a
u skoro totalnom neznanju perspektlve I
anatomije. JoS uvijek postoji "image"
naivca koji ga predstavlja kao siromaha Hi
seljaka koji zivi u bijedi, iako u zadnje
vrijeme primjecujemo da taj stereotip viSe
ne odgovara novom valu naivaca.
U zakljuiku, srdafino pozdravljamo mu-z- ej
naivne umjetnosti u Nici i zelimo mu
dugu i uspjeSnu djelatnost, i pitamo se da
Ii je u korist umjetnosti "uzgajati" samo
jednu vrstu likovnog Izrazavanja i bacati u
koS sve ono Sto po nekim kriterijima ne
ulazi u kategoriju "Intelektualne umjetnos-ti".
ZaSto minimizirati, viSe puta do
apsurda, jedno slikarstvo koje je cesto
stvoreno s ljubavlju od strane ljudi kojima
je jedina pretenzija da podjele s gledaoci-m- a
malo njihovog izgubljenog raja.
Dario TAPSANJI
Pariz, Francuska