Nase Novine, April 21, 1982

              HI X" " JL," "
3 s
PiSe: IVAN OCAK
(Nastavak iz proSlog broja)
Kolonije (naselja) nasih iseljenika
u Moskvi i drugim krajevima
Osim Sibira i Ukrajine gdje je
radilo dosta jugoslavenskih emig-ranat- a
iz Sjed. Drzava i Kanade,
dosta veliku jugoslavensku koloni-j- u
nalazimo u Moskvi: u moskov-sko- m
Metropolitanu, u automobil-sko- j
tvornici "Staljin", tvornici
"Elektro-stal- " i drugim. Cini se da
je ipak najvedi broj nj'ih zaposlen u
moskovskom Metropolitanu. Valja
spomenuti da su ovdje na dosta
rukovodedim mjestima bili naSi
ljudi. Tako je §ef prosvjetno-kultur-no- g
rada bio Pavkovi6, bivSi sudio-ni- k
Oktobarske revolucije koji se
nije vratio u zemlju. Narandzid je
rukovodio jednim tehnidkim odje-Ijenje- m, Robert Rinaldo je bio
predradnik, a zamjenik direktora je
bio Semiz.
Tomo Cadid, koji je doSao u
Moskvu iz Sjed. Drzava, opisuje
svojim drugovima u Americi o
svom radu: "Kada sam doSao u
Moskvu, odmah sam dobio rad u
Metropolitanu (Moscow Street Car
Subway) gdje radim ve6 14 mjeseci
(izuzev dva mjeseca Sto sam
proveo na Krimu, u domu odmora),
a 6ini mi se da sam doSao u
Moskvu pred par dana..." Dalje
opisuje svojim drugovima u Ameri-ci
kako se gradio moskovski Met-ropolitan,
kako je Komunistidka
partija pozvala 20.000 mladida i oni
su za dvije i pol godine izgradili
11,6 km tunela, te dodaje: "NaS je
Metro najljepSi i najSiri na svijetu,
5 to nam отодпбије da napravimo
mnogo vede i bolje vagone nego li
se prave u kapitalisti6kim zemlja-ma...- "
Evo i svjedodanstvo radnika
moskovskog Metropolitana svojim
drugovima u Kanadi D.K. Babida:
"Ja radim u Metro (podzemna
zeljeznica) u Moskvi. Radim' 6 sati
dnevno, svakih pet dana je odmor.
Tako da se dovjeku vidi da se igra,
a ne radi. Covjek ima slobodno
vrijeme da posjeduje kino, teatar,
mole da u6i ho ieli. Sovjetska
vlast daje radnicima veliku priliku.
Radnici su veseli na radnji i rade s
velikim entuzijazmom jer znaju da
izgraduju socijalistidko druStvo.
Gonida (bosa) nema. Ovdje je
svaki radnik i radnica koji aktivno
sudjeluju u izgradnji socijalizma —
bos.
"Kad sam prvi put stupio na
posao, radnici su odmah vidjeli da
sam stranac, te se sakupljali oko
mene s masom pitanja. Prvo
pitanje je bilo, kako live radnici u
Kanadi, koliko ima besposlenih,
OVAJ Clanak prenosi--
MO IZ KALENDARA MATICE
ISELJENIKA HRVATSKE
ZA 1981. GODINU.
(. -- t'
od dega live. Takva pitanja njih
najviSe in teres iraju. Drugo pitanje
je bilo o jakosti radnidkog pokreta i
zaSto radnici ne sru§e burloasku
vlast. Trede je bilo o razvoju
faSizma, itd. Tako sam bio obasut
pitanjima, da nisam mogao na sva
odgovoriti. Sovjetski radnici su
vrlo zain teres Irani u medunarodne
dogadaje i internacionalni proleter-sk-i
pokret... Zato, drugovi, borimo
se za sovjetsku vlast..."
Partijsko emigrantsko vodstvo u
Moskvi vodilo je brigu o teoretsko-politi6ko- m
radu medu naSim radni-cima
zaposlenim u moskovskom
Metrou. 0 torn nam svjedodi i
zakljudak sjednice od 9. septembra
1936. godine u kojem je zapisano:
"...Razdijeliti Metrovce na dvije
grupe, u svakoj po detiri dovjeka, 2)
G o lubljev (Gus trindid-primjed- ba
I.O.) da radi s njima Konstituciju,
3) Smit (Blagoje Parovid - primjed-b- a
I.O.) da proradi s njima trocki-za- m
i borbu protiv njega, 4)
Poruditi Sternu da detvorici slabijih
predaje politekonomiju i 5) Marti-novi- d
da detvorici jadih predaje
lenjinizam..."
U moskovskoj fabrici Elektro-st- al
radio je S. Vuji6, koji na slijededi
nadin opisuje svojim drugovima u
Americi svoj rad i zaradu: "Ja
radim ovdje skoro dvije godine.
Posao mi je inspektirati kranove.
Primam po 300 rubalja mjesedno
plate. No, osim toga primam
uvijek dodatak u pladi za svoj
marljivi i totan posao, tako da u
stvari dolazi mjesedno viSe od 400
rubalja... Od nas par hiljada, ja
sam medu tih 60 koji su dobili
"Udarnidke" znadke..." Govori da-lje
o radnidkim izumima: "Ja sam,
na primjer, dao jedan takav 'inven-tion',
koji je svakom kranu dopri-nesa- o
dobiti socijalistidkoj proiz-vodn- ji
naknadnih 16 hiljada rubalja
na godinu..."
"Brigu" o svojim gradanima koji
su iz Sjed. Drzava i Kanade otiSli u
SSSR vodili su i jugoslavenski
sluzbeni organi a narodito policija.
Tako ditamo u izvjeStaju Sreskog
nadelniStva u Delnicama, od febru-ar- a
1935., podatke o grupi ljudi iz
ovog kraja koji su iz Sjed. Drlava i
Kanade otiSli u SSSR, Sto se
smatralo politidkim grijehom i
vodila se zbog toga o njima
detaljna evidencija. Spomenut de-mo
njihova imena: Petranovid Ma-ti- ja
(1898.), Majnarid Antun
(1904.), Tomac Miho (1887.), Zagar
Matija (1889.), GaSparac Josip
(1892.), Ple$ePetar(1898.), Majna-rid
Miko (1888.) i GrdaS Blaz
(1893.).
Dakako, s ovim nisu iscrpljeni niti
imena ljudi, a niti podaci o radu
jugoslavenskih iseljenika iz Sjed.
Drzava i Kanade na radu u SSSR-- u i
njenoj industriji. No, oni ipak
barem donekle dodaravaju entuzi-jaza- m
i zaneSenost s kojim su na$i
ljudi sudjelovali u industrijalizaciji
Sovjetskog Saveza.
(Nastavitcese)
ј&ишго EurDpiiiiiil
Ш RSrana а ЕИЕЗ ffl0jSLra
I I i
U broju od 3. februara New York
Times je objavio jedan napis
financijera George-- џ W. Ball-- a koji
je od 1961. sluzio kao zamjenik
drzavnog sekretara u vladama pred-sjedni- ka Johna Kennedy i Lyndona
Johnsona, u kojem raspravlja o
nespremnosti "nasih evropskih pri-jatelj- a"
da slijede "nase" vodstvo u
primijenjivanju sankcija protiv Po-Ijs- ke
i Sovjetskog Saveza.
Odgovor nije, kaze Ball, jedino to
kako Reagan i njegova vlada izgle-d- a
misle, da Evropljani nemaju vise
pouzdanja "u nas" da cemo ih
braniti s obzirom na (navodnu)
slabost nase vojne snage i da ce se
svrstati u redove kad mi jednom
opet postanemo jaki; nitije to kako
neki Amerikanci samoopravdano
pretpostavljaju, da oklijevanje Ev-roplja- na
zbog sankcija potjede u
glavnom zbog dinjenice da su
odvise pohlepni da bi nesto zrtvo-val- i.
Naravno, veli on, ima u tome
nesto, ali to nikako nije glavno
razjasnjenje.
Glavni razlog §to se evropske
zemlje ne svrstavaju zustro je to,
sto vise nemaju povjerenja u
"na§e" rasudivanje i zdrav razum,
kaze Ball. Oni osjecaju, sa znat-no- m
opravdanoscu, da je Amerika
kroz vi§e od jednog decenija
slijedila nespretan i neproreciv
pravac s jako malo vidljivim kalu-po- m
pa su uznemireni po prinud-no- m
strujanju zestokih propovijedi
Reaganove vlade, pisao je financi-je- r
Ball.
S toga razloga, nastavlja Ball, sve
vise Evropljana postavljaju pitanje:
moze li sadanja Hi bilo koja druga
ameridka vlada, izabrana pod pos-tojeci- m
izbornim sistemom, ikada
opet izraditi jednu informiranu i
razumnu strategiju, Hi ce Amerika i
dalje mlatarati dok ne prouzrodi
konadnu katastrofu?
Ball kaze da je za mnoge zapadne
Evrop[jane najsmirenije razdoblje u
skorasnjoj povijesti bilo kad je
izgledalo da Amerika aktivno slije-d- i
politiku рориШпја (detente).
Manjkava, kako je bila, politika
popustanja je priznavala postoja-nj- e
raznolikosti u politici sovjetske
vlade i odbacivala prostu pretpos-tavk- u
krutog protivnika koji Je
izuzet od unutarnjih sukoba i ne
mari za javno mnijenje.
NOVA POBEDA
UNIJEUCHICAGU
ChicaSki vatrogasci su ovih dana
potpisali ugovorsa opStinom. Ovo
je prvi ugovor koji su vatrogasci
potpisali posle visegodisnje borbe
za ostvarenje svojih prava kroz
ugovor. Za vrerfie vladavine majora
R. Dejlija ovakav ugovor se nije
mogao ni zamisliti. Ugovoru se
takode oStro suprostavljao i naS
zemljak. bivsi major M. Bilandic.
8 Konacno sada je major, J. Byrne
pnhvatila potpisivanje ugovora i
ako se i ona veoma uporno borila
protiv potpisivanja, pa se taj
ugovor ne moze prihvatiti kao
poklon majora J. Byrne ve6 kao
pobeda unije i radnifike klase u
Chicagu.
February 24, 1982, NASE NOVINE --3
Medutim, nastavlja Ball, prema
doktrini Reaganove vlade, Sovjet-ski
Savez je kriv za sve vece nevolje
svijeta. Kad ne bi bilo, kako on
kaze, Kremlja, svijet bi mogao
zivjeti u idilidnom prirodnom miru i
slozi. S te predpostavke, veli
financijer, Reagan zakljuduje da
"mi" mozemo sacuvati svjetski mir
samo stalnim i nepomirljivim sup-rostavljanj- em Rusima i nepresta-ni- m
prokazivanjem svih njihovih
djela.
Ball dalje kaze da Evropljane
danas zabrinjava pitanje da li
Reaganova vlada ima vanjsku poli-tiku
Hi jednostavno pati od bjeso-mucnos- ti
i zabrinjavajucoj podat-nos- ti
bombama kao jedinim instru-mentim- a
politike. Naprasitost Rea-ganove
vlade zvuci mnogim Evrop-Ijanim- a
kao zlokobna ratna pre-digr- a.
Nekoji Evropljani, nastavlja Ball,
podinju 6ak dvojiti da je novo
naoruzavanje Amerike namijenjeno
za podrzavanje mira, dapade, neko-ji
6'itaju ratoborne govorancije Rea-gan- a
i njegovih pomocnika kao
poprimanje vjerojatnosti nuklear-no- g
sukoba kojeg nikad nece biti
moguce ograniditi.
S toga, upozorava Ball, opiranje
Evrope smjestanju raketa srednjeg
dometa na njezinom tlu, proizlazi
vise nego ista drugo iz rastuce
sumnje, ројабапе bezbriznim go-vorancija- ma
Bijele kuce, da Rea-ganova
vlada smatra te rakete ne
kao instruments zastraSivanja vec
kao ratna oruzja.
Nekoji, veli Ball, vise i ne vjeruju,
kao sto su vjerovali mnoge godine,
da Amerika moze podrzati mir, vec
da ih moze uvuci u rat.
Ball je dovjek koji uziva dobar
glas i znatan upliv u jednom dijelu
financijskih i politidkih krugova, pa
izgleda da apelira na zdrav razum
u vladajucim krugovima. On im
рогибије da Evropa ustraSena rato-borni- m
govorancijama sadanje
ameridke vladajuce ekipe nece
slijediti njezino vodstvo osim ako
bude uvjerena da ono znade kuda
ide i da ne srlja u rat. Da bi zadrzala
na okupu Zapadnu alijansu, Ameri-ka
mora napustiti svoje budne,
simplistidke doktrinarne pozicije,
upozorio je Ball vladajuce krugove.
N. M.
2ENEVA (Reuter) — U prosloj,
1980. godini odrzano je 25.000
strajkova Sirom svijeta, isto koliko
u 1979. godini. U tim, pro§logodiS-nji- m
strajkovimaje, prema saopce-nj- u
Medunarodne organizacije
rada, manji broj sudionika.
U saopcenju se kaze da je proSle
godine u strajkovima sudjelovalo
24 rnilijuna radnika, §to je za 24
posto manje nego u 1979. godini.
Istodobno je za 30 posto pao broj
izgubljenih radnih dana, jer je
proSle godine zbog strajkova ukup-n- o
izgubljeno 113 rnilijuna radnih
dana, dok je pretproSle godine taj
broj bio znatno ve6i.