000432 |
Previous | 1 of 15 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
sj лч. - XtXTV VOL 52, NO 34(567) ичич wwtc F.-.4L'- .r; а.7цц,т7дт,пвддтг , AVfOWA '.I ), - .1 "i 'i - ♦ j ♦',' v' i A. V NOgoslav V£ekly ANCewomspmaupneirty uи Established 1931 1 чшшшшгошшш !BW.'H'.'J!l".fc-- H ЦЈНЦТТТГ та№Т'Јтлццг:ц1дтЈи;г.№№ ProSle srijede, oko 2 sata poslije ponoci, kod otoka Sahalin, SSSR, sru§en je juzno-korejs- ki putnidki avion na kome je bilo 269 osoba. Kaze se da je taj avion letio viSe od dva sata nad sovjetskim teritorijem bez svijetla. Na njemu je bilo i devet Kanadana. (Medu njima je bila i Marylou Covey, kcerka Olge Covey-Aleksi- d, rodakinje vi§egodiSnjeg urednika ovog lista S. MioSida.) U Sjed. Drzavama su digli veliku galamu zbog toga, a predsjednik Reagan je u ponedeljak uvecer najavio nove sankcije protiv SSSR-a-. Medutim u nedelju su u Washing-ton- u priznali da se атепбкј Spijun-sk- i avion nalazio u torn prostoru u isto vrijeme, pa se predpostavlja da su sovjetski avijati6ari sruSHi juzno-korejs- ki avion umjesto атепбкод Spijunskog. Ali zaSto je juzno-korejs- ki avion letio bez svijetla? 500 kilometara unutar sovjetskih granica? I zaSto se nije spustio kad mu je naredeno? Mozda je sve to bilo namjeSteno? 2ivimo u opasnim vremenima... PRELAZAK GRANICE BEOGRAD, Tanjug — Jugoslave-n- i su u prvom polugodiStu ove godine ne§to viSe od tri milijuna puta preSli granicu. U ponedeljak(5. septembra)je bio Labor Day (radnifcki praznik). U Torontu i drugim kanadskim i ame-ricki- m gradovima odrzane su rad-ni6- ke parade. TORONTO, WEDNESDAY 7, GOLUBICAMIRA PODRSKA JUGOSLAVIJE MEKSIKO, Tanjug — Ministar vanjskih poslova Meksika Bernardo Sepulveda primio je jugosiovenskog ambasadora Branka Vukusica, koji je prenio podr§ku Jugoslavije napo-rim- a "grupe Konvadora" za mirno rjeSenje krize u Srednjoj Americi, zasnovano na poStovanju principa neinterveniranja, naroda ove regije na samoopredielenie i uspos-tavljan- je dijaloga sukobljenih stra-n- a. Ministar Sepulveda i ambasador Vukusic posebno su razmotrili tradicionalno prijateljske surad-nj- e Jugoslavije i Meksika, konstati-rajuc- i, medutim, da se znatno vi§e moze iskoristiti oblast ekonomskih odnosa. Е1ШШШШШ@@ШШВЗОВВгВБ]У13ШБ913@10Е9 Novilie da je premijer provincije Saskatchewan Devine bio u mjestu Helena, ameridka drzava Nevada, je prisustvovao konferenciji guvernera ameridkih zapadnih driava; kalu je zagovarao "jedinstvo" tih ameridkih driava i zapadnih provincija Kanade. Taj dio Sjed. Drlava i Kanade po njegovom miSljenju treba da bude "bududnost". Izgleda kao da on bote da se zapadni krajevi Sjed. Drzava i Kanade odvoje i formiraju novu zajednidku driavu. Od toga sigurno пебе biti niSta, ali je interesantno da takova zagovara premijer jedne kanadske provincije. A on je konzervativac, dovjek Mulroneyeve partije. Novine takoder da je u Heleni, na ONTARIO, SEPTEMBER 1983. pravu raz-v- oj pi$u Grant gdje ne§to piSu Kanada danas ima 47.000 lijednika. Ontarijski ministar zdravlja Keith Norton je izjavio da in "previSe" i da je to razlog za povedanje lijednidkih izdataka. UNIJE NE PRISTAJU U Vancouveru se ve6 nekoliko mjeseci vode pregovori izmedu kom-pani- ja koje sijeku Sumu i preraduju drvo, ali jo§ nema sporazuma. Posljednja ponuda kompanija je bila da novi ugovor traje 3 godine; u prvoj godini plade bi ostale iste, u drugoj godini bi bile povecane 3 posto, u trecoj 3.5 posto. Unije su odbile. ЕЗЕШЕШШШЗОШЕаШШОИШЕгЗ univerzitetu drzave Montana uspostavljen institut (zove se The 49th Parallel) koji 6e prou6avati odnose izmedu zapadnih krajeva Sjed. Driava i Kanade. Ima Amerikanaca koji sigurno ne bi imali m'Sta protiv toga da se zapadna Kanada prikljudi Sjed. Driavama. Kanadani treba da bolje pripaze na politidare kao §to je Grant. Oni treba da duvaju nezavisnost svoje zemlje. To je garancija njezine bolje bududnosti. Oni bi lo§e pro§li ako bi zapadni krajevi zemlje postali privjesak Sjed. Driava. Ovo nije prvi put da se u Kanadi бији glasovi za prikljudenje zapadnih krajeva Kanade Sjed. Dria-vama, ali je prvi put da se neSto slidno бије od dovjeka koji drii pololaj premijera jedne provin-cije. S.M. ш@ашгшшиавагшшв1ШЕ13ш1Б1@г@вб1шешошш1ашгвшш@ШБ1О00 50 CENTS PER COPY STOCKHOLM (Tanjug) — Pokret za mir i razoruzanje je u posljednjih nekoliko godina okupio brojne pris-ta$- e §irom planete. Pod parolom "Stop atomskom oruzju" sada mar-Sira- ju milijuni pacifista u SR Nje-табк- ој, Nizozemskoj, Velikoj Brita-nij- i, SAD, Japanu... To je nezapamtena erupcija pro-test- a, odnosno "politidki dogadaj naSeg vremena" — istide se u'jednoj analizi Medunarodnog instituta za istraiivanje mira u Stockholmu (SIPRI). U analizi SIPRI-j-a tvrdi se da je u Zapadnoj Evropi u proSloj godini vi$e od milijun ljudi demonstriralo protiv nuklearnog oruzja. Najmasov-nij- i protesti su odrzani u SR t Njemadkoj, Velikoj Britaniji, Nizo-zemskoj... Masovne demonstracije su takoder odriane u SAD (New York) i Japanu (Tokio i HiroSima). Planetom kruie razliditi apeli za mir ispod kojih sfoje potpisi milijuna ljudi. Prema posljednjoj anketi "Galupa". mnogi vjeruju da 6e atomski rat buknuti u slijededih 10 godina. Tako misli 47,2 Amerikanaca, 44,6 posto Spanjolaca, 43,9 Japanaca, 41 posto Zapadnih Nijemaca. Do sadaSnje krize detanta, ta strahovanja gotovo da nisu postojala. Korijeni sadaSnjeg masovnog pok-ret- a za mir se sre6u odmah poslije rata. Ali, tek poslijednih pet godina, svijet je робео masovno dizati glas protiv pratede katastrofe. Erupcija protesta u Zapadnoj Evropi se, prije svega dovodi u vezu s neutronskom bombom, a pogotovo s odlukom NA TO-pak- ta o instaliranju ameridkih raketa na tlu starog kontinenta. Masovne demonstracije u Zapad-noj Evropi, prije svih organiziraju novosonovane antinuklearne grupe. Osim njih, protiv atomskog orulja sada sve glasnije difu glas pripadni-c- i organizacija za za§titu okoline, sindikata, politidkih stranaka, crkava. I u Istodnojevropi, slulbeno postoji pokret za mir i razoruzanje. U analizi SIPRI-j- a se, medutim, ukazuje na specif idan karakter tog pokreta koji bezrezervno podrzava "sluibenu po-litik- u" svojih vlada. No, ve6 ima znakova, kako se tvrdi, da i u torn dijelu svijeta ljudi podinju dizati glas protiv atomskog orulja иорбе i na istoku i na zapadu. AMERIKANCIZA BOLJE ODNOSE SMOSKVOM NEW YORK (Tanjug) — Najnovija ispitivanja ameridkog javnog mnije-nj- a o tome §to trebaju biti prioriteti ameridke vlade u vanjskoj i unutraS-njo- j politici data su interesantne i indikativne rezultate. Prema upravo objavljenim pokaza-teljim- a, §to se vanjske politike tide, za poboljSanje ameridko-sovjetski- h odnosa izjasnilo se 56 posto anketi-rani- h. To je Sest posto viSe nego proSle godine, a 14 posto viSe nego 1978.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, January 26, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-09-07 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000217 |
Description
Title | 000432 |
OCR text | sj лч. - XtXTV VOL 52, NO 34(567) ичич wwtc F.-.4L'- .r; а.7цц,т7дт,пвддтг , AVfOWA '.I ), - .1 "i 'i - ♦ j ♦',' v' i A. V NOgoslav V£ekly ANCewomspmaupneirty uи Established 1931 1 чшшшшгошшш !BW.'H'.'J!l".fc-- H ЦЈНЦТТТГ та№Т'Јтлццг:ц1дтЈи;г.№№ ProSle srijede, oko 2 sata poslije ponoci, kod otoka Sahalin, SSSR, sru§en je juzno-korejs- ki putnidki avion na kome je bilo 269 osoba. Kaze se da je taj avion letio viSe od dva sata nad sovjetskim teritorijem bez svijetla. Na njemu je bilo i devet Kanadana. (Medu njima je bila i Marylou Covey, kcerka Olge Covey-Aleksi- d, rodakinje vi§egodiSnjeg urednika ovog lista S. MioSida.) U Sjed. Drzavama su digli veliku galamu zbog toga, a predsjednik Reagan je u ponedeljak uvecer najavio nove sankcije protiv SSSR-a-. Medutim u nedelju su u Washing-ton- u priznali da se атепбкј Spijun-sk- i avion nalazio u torn prostoru u isto vrijeme, pa se predpostavlja da su sovjetski avijati6ari sruSHi juzno-korejs- ki avion umjesto атепбкод Spijunskog. Ali zaSto je juzno-korejs- ki avion letio bez svijetla? 500 kilometara unutar sovjetskih granica? I zaSto se nije spustio kad mu je naredeno? Mozda je sve to bilo namjeSteno? 2ivimo u opasnim vremenima... PRELAZAK GRANICE BEOGRAD, Tanjug — Jugoslave-n- i su u prvom polugodiStu ove godine ne§to viSe od tri milijuna puta preSli granicu. U ponedeljak(5. septembra)je bio Labor Day (radnifcki praznik). U Torontu i drugim kanadskim i ame-ricki- m gradovima odrzane su rad-ni6- ke parade. TORONTO, WEDNESDAY 7, GOLUBICAMIRA PODRSKA JUGOSLAVIJE MEKSIKO, Tanjug — Ministar vanjskih poslova Meksika Bernardo Sepulveda primio je jugosiovenskog ambasadora Branka Vukusica, koji je prenio podr§ku Jugoslavije napo-rim- a "grupe Konvadora" za mirno rjeSenje krize u Srednjoj Americi, zasnovano na poStovanju principa neinterveniranja, naroda ove regije na samoopredielenie i uspos-tavljan- je dijaloga sukobljenih stra-n- a. Ministar Sepulveda i ambasador Vukusic posebno su razmotrili tradicionalno prijateljske surad-nj- e Jugoslavije i Meksika, konstati-rajuc- i, medutim, da se znatno vi§e moze iskoristiti oblast ekonomskih odnosa. Е1ШШШШШ@@ШШВЗОВВгВБ]У13ШБ913@10Е9 Novilie da je premijer provincije Saskatchewan Devine bio u mjestu Helena, ameridka drzava Nevada, je prisustvovao konferenciji guvernera ameridkih zapadnih driava; kalu je zagovarao "jedinstvo" tih ameridkih driava i zapadnih provincija Kanade. Taj dio Sjed. Drlava i Kanade po njegovom miSljenju treba da bude "bududnost". Izgleda kao da on bote da se zapadni krajevi Sjed. Drzava i Kanade odvoje i formiraju novu zajednidku driavu. Od toga sigurno пебе biti niSta, ali je interesantno da takova zagovara premijer jedne kanadske provincije. A on je konzervativac, dovjek Mulroneyeve partije. Novine takoder da je u Heleni, na ONTARIO, SEPTEMBER 1983. pravu raz-v- oj pi$u Grant gdje ne§to piSu Kanada danas ima 47.000 lijednika. Ontarijski ministar zdravlja Keith Norton je izjavio da in "previSe" i da je to razlog za povedanje lijednidkih izdataka. UNIJE NE PRISTAJU U Vancouveru se ve6 nekoliko mjeseci vode pregovori izmedu kom-pani- ja koje sijeku Sumu i preraduju drvo, ali jo§ nema sporazuma. Posljednja ponuda kompanija je bila da novi ugovor traje 3 godine; u prvoj godini plade bi ostale iste, u drugoj godini bi bile povecane 3 posto, u trecoj 3.5 posto. Unije su odbile. ЕЗЕШЕШШШЗОШЕаШШОИШЕгЗ univerzitetu drzave Montana uspostavljen institut (zove se The 49th Parallel) koji 6e prou6avati odnose izmedu zapadnih krajeva Sjed. Driava i Kanade. Ima Amerikanaca koji sigurno ne bi imali m'Sta protiv toga da se zapadna Kanada prikljudi Sjed. Driavama. Kanadani treba da bolje pripaze na politidare kao §to je Grant. Oni treba da duvaju nezavisnost svoje zemlje. To je garancija njezine bolje bududnosti. Oni bi lo§e pro§li ako bi zapadni krajevi zemlje postali privjesak Sjed. Driava. Ovo nije prvi put da se u Kanadi бији glasovi za prikljudenje zapadnih krajeva Kanade Sjed. Dria-vama, ali je prvi put da se neSto slidno бије od dovjeka koji drii pololaj premijera jedne provin-cije. S.M. ш@ашгшшиавагшшв1ШЕ13ш1Б1@г@вб1шешошш1ашгвшш@ШБ1О00 50 CENTS PER COPY STOCKHOLM (Tanjug) — Pokret za mir i razoruzanje je u posljednjih nekoliko godina okupio brojne pris-ta$- e §irom planete. Pod parolom "Stop atomskom oruzju" sada mar-Sira- ju milijuni pacifista u SR Nje-табк- ој, Nizozemskoj, Velikoj Brita-nij- i, SAD, Japanu... To je nezapamtena erupcija pro-test- a, odnosno "politidki dogadaj naSeg vremena" — istide se u'jednoj analizi Medunarodnog instituta za istraiivanje mira u Stockholmu (SIPRI). U analizi SIPRI-j-a tvrdi se da je u Zapadnoj Evropi u proSloj godini vi$e od milijun ljudi demonstriralo protiv nuklearnog oruzja. Najmasov-nij- i protesti su odrzani u SR t Njemadkoj, Velikoj Britaniji, Nizo-zemskoj... Masovne demonstracije su takoder odriane u SAD (New York) i Japanu (Tokio i HiroSima). Planetom kruie razliditi apeli za mir ispod kojih sfoje potpisi milijuna ljudi. Prema posljednjoj anketi "Galupa". mnogi vjeruju da 6e atomski rat buknuti u slijededih 10 godina. Tako misli 47,2 Amerikanaca, 44,6 posto Spanjolaca, 43,9 Japanaca, 41 posto Zapadnih Nijemaca. Do sadaSnje krize detanta, ta strahovanja gotovo da nisu postojala. Korijeni sadaSnjeg masovnog pok-ret- a za mir se sre6u odmah poslije rata. Ali, tek poslijednih pet godina, svijet je робео masovno dizati glas protiv pratede katastrofe. Erupcija protesta u Zapadnoj Evropi se, prije svega dovodi u vezu s neutronskom bombom, a pogotovo s odlukom NA TO-pak- ta o instaliranju ameridkih raketa na tlu starog kontinenta. Masovne demonstracije u Zapad-noj Evropi, prije svih organiziraju novosonovane antinuklearne grupe. Osim njih, protiv atomskog orulja sada sve glasnije difu glas pripadni-c- i organizacija za za§titu okoline, sindikata, politidkih stranaka, crkava. I u Istodnojevropi, slulbeno postoji pokret za mir i razoruzanje. U analizi SIPRI-j- a se, medutim, ukazuje na specif idan karakter tog pokreta koji bezrezervno podrzava "sluibenu po-litik- u" svojih vlada. No, ve6 ima znakova, kako se tvrdi, da i u torn dijelu svijeta ljudi podinju dizati glas protiv atomskog orulja иорбе i na istoku i na zapadu. AMERIKANCIZA BOLJE ODNOSE SMOSKVOM NEW YORK (Tanjug) — Najnovija ispitivanja ameridkog javnog mnije-nj- a o tome §to trebaju biti prioriteti ameridke vlade u vanjskoj i unutraS-njo- j politici data su interesantne i indikativne rezultate. Prema upravo objavljenim pokaza-teljim- a, §to se vanjske politike tide, za poboljSanje ameridko-sovjetski- h odnosa izjasnilo se 56 posto anketi-rani- h. To je Sest posto viSe nego proSle godine, a 14 posto viSe nego 1978. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000432