Nase Novine, January 26, 1983

              tV 1
1 I 9 1 f
2-- NASE NOVINE, September 7, 1983.
American Labor
By PETER ELISH
STRABANE, Pa. — Fifty years ago,
on June 16, 1933, President Franklin
Roosevelt signed the National Recov-.er- y
Act (NRA) to revitalize American
industries. The act went further. A
clause gave the right to workers to or-ganize
and bargain collectively,
through representatives of their own
choosing.
This "Magna Carta" for American
labor had its shortcomings, however,
for the coporations immediately got
active and began to pressure labor to
join unions that were actually com-pany
unions. In many unorganized in-dustries
they forestalled active free
union organizing activities — by
threats, intimidation and dismissal of
union activists and sympathizers.
This interference of management in
union organizing efforts was made il-legal
by the Wagner-LaGuardi- a Act of
1935. Industrial unions that were mere
shells became-active- . John L. Lewis,
then president of the UMW of A,
formed the Congress For Industrial
Organization (the CIO). The rest is
history. The labor movement that
never claimed more than 5 percent of
the labor force increased to 35 percent
after World War II.
Since then the number of union
workers has decreased to 20 percent
of the total work force. In recent
years their membership has been de-clining.
The Reagan recession has
hurt the unions in the smokestack in-dustries
the most. This administra
CIUDAD DE MEXICO (Tanjug) -S- tanje 12 ameridkih vojnih brodova
u vode Kariba i prisutnost drugih 19
na objema pomorskim granicama
Nikaragve, usijalo je do kraja situa-cij- u
u torn dijelu svijeta i podiglo na
noge diplomaciju zemalja kontador-sk- e
aruoe.
Kako se saznaje, vlade Meksika,
Venezuele, Columbije i Paname
grozni6avo traze na6in da okupe
sefove diplomacija zemalja Srednje
Amerike, ali je njihov skup, koji je
trebalo da se odrzi u Panami,
otkazan za idu6i mjesec na zahtjev
Gvatemale. U ovdaSnjim politi6kim
krugovima izrazava se strah da bi
njihov dogovor mogao po6eti pre-kasn- o,
s obzirom na to da uocljivom
brzinom raste opasnost od rata u
Srednjoj Americi. Pri torn je na
osobit odjek naiSIa izjava атепбкод
na
tion, the most pronounced pro-bi- g
business. in years, has not made it
easy for labor to make gains in non-union
shops.
The failure of labor to organize the
high-tec- h growth industries, as well
as the financial industries (such as
banks, insurance and investment
companies) has hurt its chance to rep-resent
an ever-increasin- g labor
force.
A great deal of the erosion of union
membership, and the decline of union
influence is due to labor itself.
Unlike other countries, where labor
rights were only won by union and po-litical
activities, American labor
gained its rights by two strokes of the
pen of Franklin Roosevelt. This lack
of a class consciousness has made
American labor disassociate with
labor as a class entity. In fact, most
American workers consider them-selves
as part of the "middle class"
instead of the "working class."
Lastly, a large blame for American
labor impotency lies with its leaders.
With a few notable exceptions, the
American labor leadership is rife with
incompentency, self-interes- t, lack of
vision and corruption, these are
harsh words.. .and they are meant to
be...
It is regrettable that this is so at the
present time when labor is in the most
difficult period since 1933. We can't be
too optimistic this Labor Day of
1983! ("Prosveta")
presjednika Reagana u Seattleu da
se "mir u Srednjoj Americi mora
zasnivati na upotrebi sile". Meksi6-k- a
Stampa komentira da viSe ne
moze biti sumnje u namjere Washin
gtona da se po svaku cijenu obra6u-n- a
s naprednim snagama tog dijela
svijeta, svega Nikaragvom.
Smatra se da je to razlog dosad
najve6em gomilanju ratnog poten-cijaia- u
Srednjoj Americi i Karibima,
zaokruzen slanjem Pentagonove flo-t- e
i l? vode Portorika.
REAGANOVA USLUGA
Reagan nam je uiinio veliku
uslugu kada je uputio ratne brodove
u blizinu naSih obala. On je izgubio
podrSku javnosti u SAD, a to je
jedini rat koji je njemu vazan. Mi
smo ti koji dobijamo rat u odnosu na
javno mnenje.
Tomas Borke, ministar
unutraSnjih poslova
Nikaragve u intervj'uu
"Gardijanu"
- Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 693-502- 5
IZDAVACKI SAVET: Mllos Grubicc Vojin Grbli, Joslp Kovadld, Stanko Muideka,
Mllena Boitt, Ivica ЈигШб, . Ana Durovid, Lepa Ralnovi6, Borhlav Noikovld.
Mozalija Plvjakovic, Duro Malkovl6, Ivan Ptlbanli, Mile ВаЦак, Шја BUbalo, Parao.
tRadmanl6, Boia Pavkovii, Ostoja Kovaievld, Vikior Arar, Du&an Stanar, Milijani
Patrovlc, John Severlnskl, Luis Gregurac, Mate SlauS, MafiUiKaravanHj Paul
, KRu6ElDnAl6K, CIIvJaSnKIBobKaOn,LEPaGkUoUDMm: lttVovlaidi,islaMvlllcGa aMcdluchln, .targcn Loo Baclch. ,
StIapan MloSli (dtu§tveno-poliii£k- a pltanja), Datfttl Pixlades (druStvena рИапјгм
i knjlidvnoei), Kstarina Kostid (poezlja I aktuelne tone), Jelana Gavtllovli (literature
[I umetnost za decu), Bo&ko Mladenovl6, Anka bloilnli.
I STALNI DOPISNICt: Oujar Putnik (Chicago), Margaret Starievti (Los Angeles),
[Bozo SpaSek (Now York), Fran Fudurid (Vancouver), Joslp Slanld — Stanlos-'(Rim- ,
I tall j a), OarioJfapianj fPwiz, Francuska), Lepa Taotanovld (Remscheld.i
iZapr.Nemadka), Mira Strbac (Pariz)
; SPECIJALNI SARAONICI: Prof. Vladislav Tomovli (uauka I drustvo), Prof. Ivan
! Dotenc (Slovoncka Koruika t kulturna publlclstlka u Americi), Anton Kostelad
4feportaie price Iz Isoljenlckofl ilvota).
DOPISNlCI IZ JUGOSLAVIA; Or. Mirko Maikovid, Luka Markovli, Petat Kurtlc, '
№Ш Kordlt, Aleksaodar 6lrid,'.SUehin}a Malotid, Novica Afiic. .. FOTOREPORTE: Srdan Bodit, Aron Koen, Jordan Vaslljevld IZ JUGOSLAVI-- 1
JE; M. Vuslljevlt — LU.O. '
Subscription; $25.60 per year. (First Clasa Mail extra). Single copies 50 cents.
Advertising te on request. Second class Mall Registration NO" 0378.
"Na&e jiovine" Izlaze srtjedom. Pretptata iznosi $25.00 godlftflje; pojedlnl
primjerak'50 cent!. CJeno ogiasa na zahtjev. "Nase novlne" su nasiiednit
"Jedinstva", korrie ou prethodill Ustovl: "Novostl", "Srpskl Gloanik", "Edinost".
"Slobodna Mlsao", uPravda'4 Corba", haq I "Nerodnl Giasnlkh i dfugl naprednl
llstovl hojl su mu prethodill u SJodiujenlm Drzavama.
Redakclja odgovara za nepotplsane materljalo. Potplsani ilancl izaiavalu"
autora. Dopisl so vracaju.
prije
Ф
&iff
ачУ кУ Л-- т У & ' 1Г!је&шЖ$1 ХхУабшг С""Н °У_ 'TffatLM м JSSr
"!l. ..L".'J.!.WI''.'".IHA' И'.,пгУОСи1Д?1
Trlbun Co SyrKHcilt iatilfrrWwl$)Л ЕЗЕввзидадачагЖШа
ш
кшшшшШ!ШшшВ1еш1МШс-.~У!- .
Ш
ETNlCKA ClSTA MUSLIMANSKA MAMUT-DR2AV- A
OD FILIPINA DO BOSNE" OClTO OSTAJE MASTARIJA
AGRESIVNIH TVORACA OVE IDEJE
Dve pune strane objavljene proSle
godine u luksuzno opremljenom
dasopisu "Arabija", koji se izdaje u
Saudi jskoj Arabiji, kao da su nago-vesti- le
stav koga ce se sada,
povodom sudenja muslimanskim
nacionalistima u Sarajevu, zestoko
pridrzavati izve§ta6i i uvodniCari
nekih glasila islamskih zemalja. Vec
tada se, naime, povodom dogadaja
na Kosovu, lamentiralo nad sudbi-no- m
"progonjenih" muslimana u
Jugoslaviji — njihovoj "evropskoj
oazi". Danas se slifine tugovanke —
prozete §to neistinama §to opasnim
insinuacijama — objavljuju sa istim
ciljem.
Novinari пајбеббе i nisu mnogo
skloni da §tampanom гебји vojuju sa
svojim kolegama. Ali, kako ne
iskomentarisati, recimo, tvrdenje
teheranskog "Kejhana" da su se u
Jugoslaviji "u strahu" od "Homeini-jev- e
vatre komunisti povezali sa
hriScanima". Podrazumeva se njihov
zajednicki "front" protiv muslimana
koji su, tvrdi list, "iskljufieni sa
polozaja".
Ta "vatra" (u бјјет je revolucio-narno- m
plamenu, uzgred budi гебе-n- o,
vec doslovno sagorelo mnogo
muslimana) kao da je zaklonila
vidike. Koliko smo obaveSteni o sebi
samima, strahovi tih i takvih vrsta
nisu bas svojstveni ovom podrucju.
To §to smo u prlncipu uvek do sada
bili protiv izvoza "revolucija", vec
pripada doslednosti politike.
"Otkrice" novog "savezniStva"
moglo bi se svrstati u veliku
novinarsku neobaveStenost, da mu
namera nije jasna: diskreditovanje
Jugoslavije — zemlje u kojoj musli-ma- ni
zive ni bolje ni gore od drugih
etni6kih i verskih zajednica —
upravo u o6ima onih koji njihovu
"potfiinjenost" mogu po veri "najbo-Ij- e
da razumeju i sa njima saose-баји- ".
"Strpljenju je do§ao kraj", iustro
upozorava pakistanski list "Vifak",
ocenjuju6i da medu jugoslovenskim
muslimanima "samo §to nije do§lo
do ustanka".
Libijski "Al Daava" predvidadrugu
vrstu raspleta kao epilog sudenja
trinaestoro optuienih u Sarajevu:
т$
"nov talas gusenja (muslimanskih)'
sloboda" Sto je, smatraju naSe
tamoSnje kolege, ve6 toliko o6igled-n- o
da traze i intervenciju Ujedinjenih
nacija!
NaSim 6itaocima nije ovom prili-ko- m
potrebno podseanje na profile
optuzenih na sarajevskom procesu
gde su na otvorenom sudenju dobili
priliku da slobodno brane svoja
ubedenja. Takvo podse6anje potreb-no
je stranom 6itaocu. Ukoliko se
poStuje objektivnost. Ali, ako se
izve§taj sa sudenja objavljuje u
rubrici gde se piSe o oslobodila6kim
pokretima i Stampaju vesti o Avga-nistan- u
("Kejhan"), onda objektiv-nost
ustupa pred zlom namerom.
Etni6ki 6ista muslimanska ma-mut-drz- ava
"od Filipina do Bosne"
ocito ostaje maStarija agresivnih
tvoraca ove ideje. Fundamentalisti-m- a
je svaki povod dobrodosao. Ne
obaziru se na cinjenicu da je ovaj
sarajevski, pruzio priliku da ogrom-n- a
ve6ina Jugoslovena s negodova-nje-m
proprati (posle Kosova) joS
jedan prikriveniji рокибај razbijanja
пабе zemlje. Ропабаји se hegelijan-ski- :
tim gore po бтјетсе.
Sarajevski proces grupi koja je
delovala sa pozicija muslimanskog
nacionalizma posluzio je tako kao
povod nekim pisanjima koja se,
najblaze гебепо, mogu oceniti kao
tendenciozna. Uz to, najmanje kori-t- e
razvoju dobre ili koretne sarad-nj- e
sa naSom zemljom, o kojoj su i
isti ti listovi u drugim situacijama
znali da posvete svoj prostor.
("Politika")
WINPISINGER
U MOSKVI
ProSlog tjedna u Sovjetskom Sa-ve- zu
je boravio Amerikanac William
Winpisinger, predsjednik Meduna-rodno- g
udruzenja maSinista. Primio
ga je i sovjetski predsjednik Juri
Andropov.
Winpisinger je ranije zagovarao da
атепбко radnisivo krene u ро1Шбки
aktivnost, umjesto Sto srlja za
starim burzoaskim partljama, de-mokratsk- om
i republikanskom.