Jedinstvo, March 03, 1961

              m
I
%
I
ш
4
Tridcseta godina izlazenja
hlazi svakog utorlia i petka
Godtinja prctplata:
га Kanadu G dolardt
osialc zcmljc 7 dolara гигШ Adresa:
170 Queen Sired Ш$1 I Toronto 2-- U, Ontario
Trlefon KM 3-16- 42
VOL, XIII. No. 17 (1110) TORONTO, FRIDAY, MARCH 3, 1961 PRICE 8c PER COPY
Novi podhvat Dr. Paulinga zivio nicdj'unarodni dan zena! Ape 720 naucenjaka iz 38 zemalja
da se ogranibi nuklearno oruzanje
Organuaciii l't'lm,inili
naroda nodnijeta r pcticiju
protiv daljnog Mronja nuklo-arno- g
oruzja.
Pcticiju je potpisalo 720
nau&vnjaka i drugih ugled-ni- h
lica u 38 zomalja.
Ujcdinjonim nacijama ju
jo prodao americki nauce-nja- k
i nobolovac Dr. Limn
Pauling.
Mcdju potpisnicima se
nalazi 38 nobelovaca (do-bitnik- a
Nobelove nagrade),
110 redovitih i pndruzenih
clanova americke Akade-mij- e
nauka, 102 clana Ro-yal
Society u Londonu( naj-vis- a
britanska naucna in-stitucij-a),
21 clan sovjetskc
Akadcmije nauka ltd.
Dr. Albert Schweitzer jo
pcticiju potpisao tri puta i
poslao u tri posebna pisma
da osigura da dodjc u ruke
Dr. Paulinga.
Izmedju 159 potpisnika u
Sjcdinjenim Drzavama nala-ze
so i tri bivsa kongresma-na-.
Peticiju su napisali i raza-sla- li
na potpisivanjc Dr. Pa-uling
i njegova supruga Ava
Ilolcn Pauling.
Oni su izjavili da su ra2u-na- li
dobiti oko 500 potpisa;
pcticiju su potpisali mnogi
pa kojo nisu racunali.
' Ovo It-- druga krupna ak- -
.
t'i.ia Di Pauhnga u roku oo
godine. Niegovu peticiju
za zabranu nukloarnih poku- -
sa, prouanu ujeuinjenim na-cijama
u januaru 1958., pot- -
Jpisalo je 11.021 uglednih li
ca, vccinom nauccnjaKa.
nu.
mu
Dr.
odbio da
to u6ini.
ali je
Zbog to peticije Dr. Pauling i for a Same Nuclear Policy
je bio izvodjen prpd senatski j putcm stampe podrzala nje-istraz- ni
odbor u Washingto-lgo- v pothvat.
TEKST APELA
AN AI'I'KAL, TO STOP TUB SI'KKAI) ОГ Nl'CLEAU WKAPONS
To the United Nations and all nations the world:
We, the men and women whose names are signed below, believe
that stockpiles of nuclear weapons should not bo allowed ipread
any more groups of nations.
The world now preat danger. cataclysmic nuclear war
might out the result of some terrible accident of ex-plosive
deterioration international relatione sueh that even the
wisest national leaders would be unable avert the catastrophe.
Universal disarmament has now become the essential basis for life
and liberty for all people.
The difficult problem of achieving universal disarmament would
become far more difficult more nations groups of nations were
come into possession nuclear weapons. accordingly urge
that the present nuclear powers not transfer nuclear weapons
nations groups of nations such North Atlantic Treaty
Organization the Warsaw Pact group, that all nations not now
weapons voluntarily refrain from obtaining
veloping them, and that the United Nations and all nations increase
their effort achieve total and unhersal disarmament with a
system of international controls and inspection such a insure
greatest possible extent the safety all nations all people.
Prcd leskim bitknma
SUMSKI RADNIGI B. G, DAJU PRIMJER
Ovo godme istifu kolektivni ugovori izmedju unija i
kompanija u celicnoj, automobilskoj i eloktii6arskoj in-duetr- iji.
u zeljeznicarskom i ccstovnom saobracaju, gra-djevinars- Uu.
sumsko-pilansk- oj industriji B. C. itd.
Kompanije su protiv povocanja placa i bilo kakvih
poboljJica, a ncko bi htjcle da radnici odreknu nekih
svojih prava, na primjer, sonjioriteta.
Monopolisti6ka stampa nastoji da uvjeri radnike
da ovo nijo vrijeme za povecanjc nadnica i drugc pobolj
sice i da bi trcbali biti "sretni" sto imaju posao.
Isto stanovistc zauzima Dicfenbakerova vlada, koja
jo u novembru zabranila htrajk 110.000 2eljczniiara.
Vlada kaze la treba zaustavit porast troskova proizvod-nj- o
kako bi kanadski proizvodi mogli da lakse prodiru
na svjetsko trzistc. Ali ona no zahtjeva od kapitalista
da odreknu profita. Osim toga, zaproka prodaji ka-nadsk- ih
proizvoda u drugim zcmljama toliko ci-je- ne
koliko vladina politika koja ignorisc svjetsko soci-jalistiC- ko
trzistc.
I neki desnicarski tredunijski lideri drzo da sada
nijc vrijome — obzirom na krizu i besposlicu — da
vodi lwrba za povisicu place. Ako so sto dobijo na lijop
nacin — dobro, ali no treba Strajkovati. Ovo raspoloze-nj- e
u vrhovima nekih unija predstavlja voliku smetnju
uspjo§noj borbi radnika za odrzanje svog 2ivotnog stan-dard- a.
Treba naglasiti da je za odrzanjo sadaSnjog 2ivot-no- g
standarda potrebno povecanjo placa, sniienje rad-no- g
vremona i drugc pobolj§ice. Jor placa i radno
vrijeme ostanu na sadaJnjoj visini, to jo vec snienje.
Treba napomenuti i to da uporodo sa svim tim
nastoji ogranicit prava unija. Tako prod Zakonodav-no- m
skupstinom B. C. nalazi nekoliko antiunijskih prije-dlog- a,
od kojih jo najgori onaj o ponistenju "check-off-a- ".
Federalnom parlamentu je podnijet prijedlog
koji zahtjeva od unija i kompanija da vlastima podnosc
izvjestaj o svom poslovanju. Tu jc i jedna provizicija
koja otvara vrata za tuzivanje unija, Sto ce ugroziti nji-ho- v
opstanak.
Usprkos svemu radnici pokazuju veliku borbenost.
Primjcra ima vise, a najnoviji jc oduka unijo sumsko-pilanski- h
radnika (International Woodworkers) u Bri-tansk- oj
Kolumbiji da trail 1 dolar povi§ice na dan. Po-red
povisico place tra2i i uvodjenjc novog sistcma
zdravstvenog osiguranja, i pomoci radnicima, osigura-nj- c
pcnzijskih prava (tzv. portable pension plan), jos
jedan placeni blagdan godiSnje i dupla placa za preko-vreme- ni
rad.
International Woodworkers je najjaSa unija u B.C.
— ima 28.000 ilanova.
U toku su pregovori izmedju unijo elektricarskih
radnika (UE) i General Electric, Wostinghouso i nekih
manjih poduzeca.
Spor izmedju Mine-Mi- ll unije i International Nickel
Co. u Thompsonu (sjeverna Manitoba) prcdan je kon-ciliono- m
odboru. Spor je uglavnom oko radnog vremena
i place. Kompanija je predlozila da se potpi§e ugovor
godinc, u toku kojega cc sniziti radno vrijeme 51
na 10 sati tjedno i povecati place za 23 centi. Unija ka-i- c
da je to neiadovoljavajuco. osobito Sto ti6e plae
(Nastavak na strani -- I)
ko)i ц trazio invna onih
koji mi pomagali u saku- -
pljaniu potpisa. da ustanoi
da li su "komunisti". Pa- -
uling jo kategoricki
Ovaj put niie mu
pomagao nitko, orga-nizaci- ja National Committee
to in
to to
nations or
is in A
break as or an
in
to
if or
to of W'c
to
other or as the
or
poseing these or ie
to
to to
the of ami
se
se
nisu
se
ako
se
se
se
Л sa
se
Pi.su nam iz Windsora : Nedavno je list "Jcdins-tvo- " javio kako se ratni
zlocinac Radan Grujicic
nalazi u Windsora. Od ob-javljiva-nja
tog clanka po-mocn- ik sefa beogradske
policije, u toku rata, Ra-dan
Grujicic je promenio
pet stanova u Windsoru.
Kako smo saznali razna li-c- a
su mu telcfonirala pre-te- ci da cc ga sresti i istuci
zbog cega se morao seliti
iz jednog u drug! stan. Vi--
Povccava sc broj
piiniaoca rclifa
U decembru 1960. u pro-vinci- ji Ontario je primalo
rneolaifta5fu6i.491uioojsso; ban fpiree'Cmta'
1959. — povecanje za 29
posto.
Masovna olpustanja
General Motors u Oshawi
danas (petak 3. marta) ot-pus- ta 5.000 radnika — oko
40 posto od ukupnog broja.
Ostali rado 4 dana.
Ford u Oakville je otpus-ti- o jos 50 radnika.
Profit! rastu
Poduzece Massey-Fergu- -
son saopcava porast profita
za 58 posto u posljednja tri
mjoseca prcma istom razdo-blj- u
prosle godinc.
Protivi sc povecanju
placanja za bolnicko
osiguranje
Unija elektriSarskih rad-nika
(UE) je obavjestila via.
du provincije Ontario, da o-- na smatra da je prcdlozeno
povecanje placanja za bolni-cko
osiguranje "neopraVda-n- o
i nepotrebno".
Unijc insistiraju na
siljanju dclegacije
u Kubu
Vancouver Labor Council
(tredunijsko vijece) je poz-val- o Federaciju rada Britin- -
ske Kolumbije da polaljo
delegaciju u Kubu, kako ie
zakljucila njczina prosla
konvencija. Federacija je
od toga odustala na zahtiev
Izvrsnog odbora Kanadskog
radnickog kongresa, a ovaj
opet izT§ava zapovjedi prc- -
dsjednjka AFL-CI- O George
Medny.
Illl. LINTS PAULINA DOLAZ1 L' TORONTO (iOVORIT CK NA
MITIMJl' ZA Mill I i:ZORlZANJK. KOJF.GA OIUiAMZIUA
KOM1TKT ZA NL'KLi:ARNO RAZOIIU2ANJE. PRISUSTVOVAT
CE I SVECENIK COLLINS IZ ENGLESKE, KOJI PKEDVODI
POKRET ZA NUKLEARNO RAZORUZANJE U TOJ ZEMLJI.
f V D 1 1 C FA "T 0 M
JA SAM NEPOPRAVUIVI OPTIMIST
Nedavno je u Moskvi odrzana sesta Pugwash-- a kon-ferencij- a,
ciji je incijator americki miljarder Cyrus
Eaton. Konferenciji je prisustvovalo 75 naucenjaka iz
15 zemalja. Na odlasku iz Moskve Eaton je primio do-pisni- ka
casopisa "Sovjetski Savez"; ovdje prenosimo
tekst njihova razjjovora:
Pitanje: Da li bi ste mog-l- i
nchto rcci o historiji Pug-wash-sk- og pokreta ?
C. Eaton: Pugwash je
ime gradica u Kanadi u ko-m- c
sam se rodio. Prije oko
dvadesot godina poceli smo
da pozivamo u goste na nase
imanjo za vrijemo ljetnjih
forija naucenjake iz raznih
zemalja sviieta. Ah u to vn--
jeme nisu prctresana neka o- -
dredjena pitanja. Ah smo se
prosto okupljali da bismo so
odmorili i prijateljski poraz-govaral- i. Prije nekoliko go-dina,
na inicijativu Alberta
Einsteina, Uortrana Russell-- a
i nekih drugih istaknutili
lidnosti odrzan jo sastanak
devsi da mu mesta u sre-di- ni naioj nema ovih dana
jc spakovao svoje stvari i
ostavio ih u Detroitu kod
nckog opct okupatorskog
ko!aboratora i posao u Me-ksik- o.
Prcma pricanju, tamo
treba da otkupi neku fab-rik- u
sapuna sa jos nekim
saradnikom iz Gestapoa,
gde se misli nastaniti za
stalno. Saznajemo takodjc
da ce tamo promeniti opct
svoje ime Marko Jankovic
naucenjaka
Sovjetskog
so
su
Grujscec odmaglio?
50 EICHMANNOVIH SAUcESNIKA
Javlja so IJerlina, jei2iocu apclirajuci
zapadnonjemackom tuziost-izapadnonjema6- ko vlasti
u Frankfurtu na Majni traganje raspisu
dostavljena 50 ! nagrade za hvatanje nacisti-bivsi- h gestapovaca su I zlocinaca.
nirektno suraujivali sa naci-sticki- m zlocincem Adolfom
Eichmannom u istrebljiva-nj- u Jevreja u 18 zemalja.
Podaci su prikupljeni u
toku dosadasnjih saslusnnja I Eichmanna u izraelskom za- -
tvoru. Direktor dokumenta-ciono- g centra u HaiXi Frid-ma- n
uputio je ovaj materijal
frankfurtskom drzavnom tu- -
Koriste madjarskc
doscljcnikc
strajkolomcc
Radnici poduzeca Indust-rial
Wire & Cable u Torontu
nalaze se na strajku
oktobra prosle godine. Tra-2- e
15 centi povisnice.
Kompanija nokusava ob-- !:
noviti proizvodniu pomocit
strajkolomaca. U pismu
ronto Council (tredu-nijsko
vijece) elektri--
Jarskih radnika (UE) kaze
su strajkolomci mahom
madjarski doseljenici. Reg-rutira- o
ih upravnik proiz-vodnj- e,
koji je nekad bio o-fi- cir
u madjarskoj vojsci.
NOVA BOLESNIII
DOSEIJENIKA
Ovih dana u Kanadu je doputo.
jedna кгира tuberkuloznih
Jugoslavena i Madjara.
Katolicka crkva u
Qucbccu
GodBnji dohodak katoli5-k- e
crkve u provinciji Quebec
iznosi oko 500 milijuna dola- -
ra, skoro toliko koliko iznosi
dohodak provincijalne vla- -
iz mnogih zema-medj- u kojima i iz
Saveza. Tko je bila prva Pu-gwash-k- a" konferencija. Na
njoj govorilo o riziku ko-ji
sobom donosi atomski rat
Zatim pretresene mjcre
za sprcJavanje nuklearno
katastrofe i diskutovano
pitanje opasnostl kemijs- -
iz da Volfu da
u-v- u brzaju i
imena vise
koji ckih
kao
od 24.
To
Labor
uniia
da
je
GRUPA
vala jos
de.
jo
od
od
kog i bioloskog rata. Sadas-nj- i
sastanak, sesti po rctlu,
kao sto znate, posveccn јк
razomzanju, kao i mjcrama
koje so mogu poduzcti za o-sigura- njo mira i bezbjednos-t- i
u svijetu. Treba pozdraviti
6injenicu da se naucenjaci
mnogih zemalja sastajtt i di-(Nastav-ak
na str. .))
i postati neki Pikador.
Druga verzija u vezi begs-tv- a
ovog tcskog ratnog zli-kov- ca
govori da se namje-rav- a nastaniti u Gvatcmali
gde mu je navodno obe-ca- n
posao opet u policiji
kao "struenjaku za komu-nistick- a pitanja".
Mi se nadamo da ce nasi
ljudi svuda raskrinkavati
ovog teskog i opasnog kri-minal- ca
i da mu savijutka
ni u Meksiku nece biti.
A.M.
Medju citiranim gestapo
vcima na spisku se nalaze
dva ranij a Eichmannova se-kreta- ra: Rudolf Janis i Fric
Martin, zatim Eichmannov
' . 1 iPnu.uoc.. к u unicikoj .1шс
diuiu'i i vim1 nuiiwuiuaiuii.i
nekadasnjih koncentracionih
ogora. лараопопЈстаско
vlasti dosad nisu raspisale
nikakve novo policijske pot-jornic- e, 6ak nisu saopcile
itampi ni sva imena navede-n- a
u ovom spisku.
Zapadna Njemacka je vec
ranijc u dva maha primila iz
Izracla spiskove tosko osu-mnjiJen- ih bivsih nacista ciji
broj dostiie nekoliko stotina.
Uglavnom jc пјеб o krivci-m- a koji se kriju pod laznim
imenima, ill su na drugi na
i'm dosad izbjegli odgovor- - nost prod pravosudjem. DVA
SSSR
Sovjetski Savez ove go- dine treba 3,200.000 no-vi
h radnika ili duplo vise
nego je bilo predvidjeno
Sedmogodisnjim planom,
koji svrsava 1965.
Na koncu plana Sovjet-ski
Savez ce imati 70 mili-juna
radnika — 4 milijuna
vise nego je predvidjeno
planom.
r ViA't
Za sretni ihot djece. га ranopranos(. тл inir u hujelu! - lo je
Ki"lo pod Kojim м; dana.s Iore ivne u cijelom svijetu.
POSTANAK I ZNAcAJ oTlARTA
Na 8. marta po cijelom svijetu bit ce proslavljcn
modjunarodni dan zona.
nik zOodnlaukdaondeasesnoa 8.jcma1r9t1a0.slagvoidiknca,o onpacipbrcodrbloegni Kplraarze
Zetkin, na zasjedanju Internacionalnog kongresa zona
socijalistkinja u Kopenhagcnu.
Povod za proklamovanjo medjunarodnog praznika
2ona bio je protest americkih radnica koje su organizo-val-e
opce demonstracije sirom Sjodinjcnih Driava Ame-rik-o
zahtijevajuci politicka prava sa parolom: "Ako
Sena moze da so popne na gubiliStc, ona so moze popcti
i na govorni6ku tribinu".
Jedan od najzna2ajnijih dogadjaja u pokretu amo-rick-ih radnih zona bio je Strajk zona doseljenika u Now
Yorku 1908. godine za poboljianje radnih i stambcnHi
l)rilika, to priznavanjc opcih prava zona.
Radno zone mnogih zemalja su jo5 uvijek zapoSta-vljon- e.
To jo naroCito slucaj u radu i placi, Skolovanju
itd. U nokim zcmljama zone jos nemaju pravo glasa.
?.ena jo slobodna i uziva sa prava samo u socijall
stiCkim zcmljama.
Ono Sto danas ujedinjujo zone svih zemalja jc to2-n- ja
za mirom.
U Kanadi danas postoji nekoliko organizacija (Kon
grcs kanadskih zena, Glas zena itd.) kojo su aktivno u
borbi za svjetski mir i razoruzanje.
Prcporucamo i nasim zonama u Kanadi da sc uk-lju- 6e
u aktivnost za mir, kroz to organizacije ill na nokl
drugi nacin.
?.cno koje rado u tvornicama i kancelarijama treba
da postanu aktivno u unijama. To jc najbolji put a iz-vojev-anjo
jednakih uvjeta na radu (jednake plae m
jodnaki rad).
Pozivamo naSe zone da stupaju u Snvez Jugoslaven
skih Kanadjana i doprinosu svoj dio razvitku neieg kul
turnog zivota.
Kanadsko stanovistc u pitanju
Afrikc
Iducog tjednu u Londonu
co se sastati premijeri ze-malja
Britanskog komon-velt- a, na kome ce sigurno
pasti prijedlog da se Juzna
I POMA2ITE
RADNICKU STAMPU! SVIJETA
treba niilijunc novib radnika;
u Sjcd. Drzavama u 5 godina
masinc cc izbaciti 1 milijuna
U toku iducih pet godi-na
izmedju 5 i 6 milijui.a
sovjetskih zena preci ce na
rad u tvornicama, proda-vaonicam- a,
kancelarijama
i t. d.
Ove podatke objavio je
"New York Times" na te-mel- ju
pisanja sovjetskog
lista "Ekonomiceskaja Ga-zeta- ".
1
iiJKJJJlUiU)Utii'i4 I LJU li ,Д)..ДГТ-ИјГТТЦЗД- РТ- .444' i
A
Д
Juznc
SIRITE
Afrika iskljuci iz Konmnvcl
ta zbog rasistickc politika
(Ganski predsjodnik Nkru-ma- h jo izjavio da ce on pod-nije- ti takav prijedlog.)
Mnogo kanadsko organi-zacije
traze da premiier Dio-fenbak- er podupre prijedlog;
Premijer je samo iriavio da
je protivnik rasizma.
U Sjedinjenim Drzava-ma
u toku iducih pet godi-na
automacija proiz
vodnje ce izbaciti sa posla
4 milijuna radnika — njih
ce zamijeniti masinc.
Ovo predvidja jedan o-d- bor
za istragu ekonoms-sko- g
stanja u zemlji, koje-ga
je uspostavio predsjed-ni- k
Kennedy.