Jedinstvo, March 03, 1961

              KAKO ЈБ UBIJEN
Izjava njemackog vojnika
Talijanski list "I'aese Sera"
objatljuje izjavu njemafKog vojni-ka
KaUa — koji je sttlam mjeeci
bio najamnik fomlxtrte katanske
tojske — o ubLsttu kongoanskoR
premijera Lumumbe i njegoih po-litick- ih
suradnika Mpola i Okita,
kome jc on, kako tvrdi pri.sus.tto-va- o.
'U zoru 19. januara, tri Ijrdna
prijc nego hto Je baopccna ijot
o njegoo] emrti, ja gam pokopao
lijela Lumumhr, Mpola i Okita u
zajednirku raku, dulwku dva me-Ir- a,
u dfungli 150 km od Jadotvil-Jpa- ,
kud sela Katoto, pod j-dni- m
starim dnetom" — tako pocinje
моји izjavu biSi najamnik Com-bv- a.
Objavljujuli ovu Katzoru izja-vu,
list izraiava misljenje da je
ona (afna Sto se tire datuma kada
je Lumumba ubijen i mjesta gdje
je sahranjcn, ali м ogradjuje od
drugih dijelova Katzova iskaza o
okolnnvlima u kojima je ubitx iz-vrse- no
i odgovnrnoli za to ubi-stt- o. I,it podIaci "ogromnu ai-ruts- t"
Katzote izjae i napominje
da je Katza hilo tcSko uvjcrili da
da izjavu i da so on na prolasku
kroz Kim krio "iz lako razumlji-i- h
razloga" iako tvrdi da je "sa-m- o
pokopao Lumiimhu i nije imao
tidjola ii ubistvu".
Katz dalje izjavljuje da je devet
ptxlina sluZio u francuskoj Iegiji
t-lran- aca i da su ga vijetnamske
Miage zarobile u bilri кн1 Dijen
Ilien Гиа. Oslobodjrn je iz zarob-ljenis- ta
razmjenom zarobljenika,
pa je poslije sluiio u Aliiru sve do
polovine prosle godine. Zatim je
otisao ii КшхгНен i tamo so prija-vi- o
u kutanlku vojku za plac'u od
100 dolara mjescfno.
Kolgiju jc napuslio krajem juna
prosle godine i и јоч trojicom nje-mack- ih
najamnika stigao u Klisa-bethwll- e,
gdje je oilman prebacen
ii vojni logor 14 km od grada. U
torn logorti se nalazio 1 18. janua-ra
ujutro kail se saznalo da dola-z- e
tri zatvorcnika, mrdju njima 1
Lumumba. Cuo je viku poslije pod-n- o
oko 15.30 sati i istrcao iz svo-jo- g
Satora 8 mitraljezom ti ruci.
Vidio je da je Miglo 13 vojnika pod
komandom bt'lgijhkog kapetana
Hujsa. "Kapetan mi je priJao, vid-Ijiv- o
uzbudjon, gotno nesposoban
da gotori, i pokazao mi rukom je-da- n
kamion — nastavlja Katz iz-laga- nje
dogoiljaja. — V jednom
uglu kamiona, gotovo skrhena na-lazi- la
su so tri lesa. Јч1ап xl njih
r a i U n I o n a p e
attain
voters
Tokiju je saopceno da
se rat-nik- a
nalazi u
Azije, naro&to
luljada Kako
grfka vlada
rjeSava taj
jednog
o iz Atene:
voz kre-c- c iz Atene svakc veSeri.
u
crnji tunel sli-k- a
perona ovdje
je tada
nego I kad vot
iJSezne, dugo ne odlaze
a staniee
se od moda
Suze maj-k- f, ridalja stara,
je bio I'atris Lumumba, a ostala
dva — Mpolo i Okito. Lumumba je
na sebi imao bijelu kosulju, umr-Ijan- u
krvlju".
Huye je telefonirao u
Llisabethville da bi obavijestio
Comboovu vladu o Lumum-b- e.
Tada je Combe, prema Katzo-i- m
rijocima, narrdio kapetanu da
zakopa lijela na neko skriveno
mjesto. Ta dulno.st zapala je Kat-za
tito je on i iztrsio sa svojim
ljudima kada je pao mrak.
Katz dalje Kale da je bilo eetiri
nata ujutro, na dan 19. januara,
kad su lijela trojice kongoanskih
politiikih prvaka bez ikakvog gan-duk- a
bacena jedno za drugim u
zajednirku raku i brzo zatrpana.
Itriiljio su uklonjeni svi znac!
koji bi mogli otkriti mjesto gdje
se nalazi raka. Sam Katz, osjeca-jul- i
se u opasnoeti, pobjegao je
slijedeceg dana. "IXoznao gam —
kaze on — da Combe namjerara
ukloniti sve one koji nu znali za
Lumumbinu smrt i za ваћгапи".
Katz tvrdi da su cetvorica
ljudi istog dana uhapierii i
ubijeni.
List Taese Sera" popracuje
Katovu izjavu primjwlbom da se
iz nje idi kako je i tko ubio Lu-mumb- u.
Poslije iz vojnog logora,
Katz je stigao u Ioopoldville i ne-koli- ko
dana je 2iio u hotelu, tra- -
Zi'ci naeina da napusti Kongo. Us-pi- o
je napustiti Kongo prije 1." da-na
avionom bolgijske kompanijo
"Sabena loji ga je (Intro u Rim.
pariskl desnifarski
list "Aurore'' objatljuje izjavu, ta-kodj-er
datiranu iz Itima, jednog
drugog njemackog najamnika, ne-ko
Cerda Arnima oficira Com-beov- e
tojske, koji je, kako tvrdi,
prisustvovao uhistvu premijera
Lumumbe Mpola i Okita.
"Prilikom iskreavanja u EIia-belhsville- u,
Lumumba je Касеп u
pratinu na aeroilromu. StraJari
koji su ga dovrli izboli su mu grlo
svojim bajonetima. je jedan
ihI vojnika udario Lumumbinu
o drvenu ogradu kamiona, pa
mu ispalio mctak u potiljak. Tad
je belgijskl oficir koji je koman-dira- o
patrolom, kapetan Marcel
ItujM, prekinuo tu gcenu dokraj-civ- i
Lumumbu metkom u glavu".
On dalje kaze da su torn prilikom
ubijeni i Mpolo i Okito i da su su-trad- an
odveileni u privremenl lo- -
gor katanske vojske gdje su sta-rionira- ne
najamnicke jedinice.
r a a y:
na Novoj Gvineji. "Vecina
njih" kaze se u saopcenju
"uopce ne zna da se rat za-vrsi- o".
posljednja predstava o naj- -
blizima, koju odavde nose
mlndici — emigrant!, radni-c- i
koji iduci "trbuhom za
kruhom" napu§taju rodno
mediteransko da
bi negdje u hladnoj i tudjoj
po prve
dvije godine u njenim rudni-cim- a,
svoju zlohod-n- u
srecu.
Kaiu da se pri-Jto- ri
mogu vidjeti u Solunu i
drugim grfkim
Sve 6eS5o se navodi da su u
posljednje vrijeme otillo u
NjemaCku destinc
NEW PARTY SHOULD STAND FOR PEACE
"The only to get rid of war and create perma-nent
peace is to do away with and arma-ment
manufacturers, and forever forbid the manufac-turing
of arms for profit wo must incorporate (these
in the program of the New Party."
This was the stand taken in an editorial by A. Akkcr-ma-n,
Associate Editor of The Western Pulp and Paper
Workers, in the February issue.
The editorial says:
"Is there anything the world needs more than dis-armament
and peace? No matter how healthy or how
rich we may be, or whether we have the best job in the
world, nothing matters if sudden war and destruction
strike."
Urging that Canada should work ceaselessly for dis-armament
and peace on the floor of the United Nations
the resolution concludes:
"Let us never lose sight of the fact that our efforts
to disarmament and permanent peace is one of the
noblest fights in history, and the working class
have the numbers to secure victory. And one thing is
certain, if disarmament and peace have been attained,
then we shall be able to start a truly civilized
society."
Rntnicka Urx
U
oko Л.000 japanskih
jos dzunglama
jugoisto6nc
Mala Сгбка (8 occvn i srodnika — to fe
ima preko 700
nezaposlenih.
reakcionarna
problem? Iselja-vanje- mt Evo izvjos-taj- a tome
Medjunarodni
Crna kompozicija odlazi
joS no6i. Jer,
stanicnog
umnogome drukcija
drugdje.
joi
2itave porodice o-n- lh koji njih
zauvljek otktdaju.
ovlafccne
Kapetan
smrti
njego-vi- h
bijega
Istovremcno,
Zatim
gla-v- u
podneblje,
Njemackoj, prayilu
potra2ili
ietovjetni
gradovima.
Zapadnu
way
armaments
objectives)
building
milijuna.oci
Gtneralni stkretar UN
Hammarskjold je uputio pismo
"predsjedniku" Kasav-ub- u trafe-c- i
"suradnju" sa UN u Kongu.
telgiju je pozvao da povute svo-j- e
trupe. (Uelgijeki minietar
vanjskih poslova Wigny je iz-jav- io da je primio Hammarsk-joldov- u
"molbu"). Ovo su najk-rupni- je
mjere koje je Hammar-skjold
poduzeo po posljednjoj
odluci Vijeca sigumoeti.
в Mobutovi vojnicl u Ieopol--
Kongo, danas
Siri uljem polivena,
Izgorit
Tekar pocela da razgara
Tu mnogo, izgorit
kojeg ona da
No ugasiti
narod od ropstva spasi,
Kada Kongu uspostavi SLOBODA
da gasi.
Posljednje pismo
Lumumbe
Tunisia casopis "Afrik a-ksio- n" da prem-ijer
Konga Patris Lumumba
pogubljen 2.'5. 21. januara
u prisustvu ministra unutra-snji- h
poslova Katange Cod-fro- a Munonga i predsjedni-k- a "rudarske drzave" u pro-vinc- iji Albera Kalon-dzij- a. Ovaj casopis, je
blizak tuniskoj vladi, da
Lumumba i zajedno s njim
zatvorcm kongoanski prvaci
ubijeni posli.ie srammh mu--
.
Casopis takodjer objavlju-j- e posljednjeg pisma
Lumumbe njegovoj supruzi.
:
"Nikakva brutalnost,
kakva mucenja nikada
nisu natjerali da molim
milost, jer vise volim da
glave,
pokolebljive 1 du-boki- m pouzdanjem u sud-bin- u moje zemlje nego da
zivim u poniznost! i obesve-cenj- u svetih principa".
SOVJETSKE RAKETE
vczi lanciranjem ra-ke- te
prema Vencri, sovjets-ki
паибепјак profesor Vla-dimir
Dobronravov isti6e ve-li- ki uspjeh sovjetske indus-trij- e raketa. On ukazuje
neprckidno i "poraavajuce
brzo" povecanjo tezine svih
sovjetskih vjesUickih sateli-t- a
i raketa (prvi satelit:
8.°,,6. drugi: G08.3,
l..'27; prva kosmi6ka rake- ta: 1.472, druga: 1.511, trc-c- a: 1.533; tri kosmiCka
broda 19G0. — preko
i tone). Ovaj proces
— smatra — potvrdjujc
i sndasnji satelit poka-zuj- o
da je "Sovjetski Savez
jos dalje ispred ostalih ze-mal- ja, medju njima i SAD,
u oblasti raketne tehnike, a
prema tome, u su§tini
vezanim oblasti-m- a
i granama na-uke- ."
Jczuitska industrija
Prema jednom slu2benom
prikazu idi da u Spanjol-sko- j
djeluje visokih
skola u kojima spremaju
rukovodcci kadrovi
Od dvije Skolo
vodi izravno drzava, a osta-lih
— jezuiti.
hiljada mladih grkih rad-nik- a.
Nekoliko atenskih lis-to- va
pokrenulo je ovih
akciju protiv takvog odliva
radne snage. Javlja tako-djer
o raznoraznim speku-lantski- m postupcima agena-t- a nezaposlene radnike
vrbuju rad u Njema6koj.
Onima odlaze
da cc, pored standarda
i zaradc. stec"i i visoka stru6-n- a znanja, a javnosti nji-hov- a
emiifraciia objasnjava
kao dalekoseino koriana po-jav- a. jer navodno, po-vrat- ku
u zcmlju, ukljujfiti
svoju strucnost u ekonomsku
izgradnju GrJke.
BESPOSLICA U GRCKOJ
stanox-nika-)
uzdignute
indu-strij- u.
LUMUMBA?
KONGO
I J S I
dville su fetvoricu ka-nads- kih vojnika. Kanadska vla-d- a
je ulozila protest
Ministar prosvjete kongo-ansk- e
vlade I'jer Milele, koji se nalazi na celu diplomateke
Konga u Kairu, izjavno je
novinarima najmanje
posto stanovnika Konga ostalo
vladi Antoana Gizenge.
Iz Leopoldville javljaju da
se u Kongu jo5 nalazi
preko 20.000 Delgijanaca.
Reuters je Mobu- -
Komunisticki Rim
"New York Times" javlja
da jc Vatikan jako zabrinut
zbog porasta komunisttfkog
u t j e c a j a u P.imu. Rim
nije centar katoliciz-m- a,
nego i komunizma. Svaki
gradjanin Rima je ko-mun- ist pristalica komuni-zma.
I §to naro6ito zabrinja-v- a
Лга1Јкап, komunisticki u-tje- caj stalno rastc.
to je vatra vruca
Koja kao
mnogo sola i kuca
I, krv biti prolivena.
Ova sc vatra ugasiti nece
se
za smeco
mora izgara.
ce moci voda
Dok se
u
Onda co vatra sama
J. S.
pise je prvi
ili
Kasai
koji
pi$e
su
cenja
tekst
U ptsmu stoji
ni
me
za
ja
umrem ne
vjere sa
U sa
na
treci:
sva
iz eeti-ri
po
on
koji
i u
svim za nju
industrijc
se
osam
se
za
toga
sest
dana
se
koji
za
koji tamo tvr-di
se
ce, po
V E T
napali
mi-eij- e
da je 80
vjcrno
uvijek
javlja da
samo
treci
ili
se
ce
silna ce
je
ne
se
sc
so
EATONOVA IZJAVA
(Nastavak sa str. 1)
skutuju o pitanjima koja za-brinjav- aju
sve ljude.
Pitanje; Posto ste se vee
dotakli problema razoruza-nja- ,
recite molim vas sta vi
mislite o sovjetskom planu?
C. Eaton: Sovjetski pred--
lozi za razoruzanje, koje je
podnio premijer N. S. HruS-co- v,
su jedan od najpotpuni-jih- ,
najobuhvatnijih i najda
lekoseznijih planova koji su
ikada bili iznijeti pred naro-d- e svijeta. Ako ti predlozi
budu prihvaccni, mislim da
bi oni predstavljali najveci
doprinos progresu i blagosta-nj- u citavog 6ovjc6anstva.
Pitanje: Sta bi po va§em
misljenju sada moglo pomoci
da so uSvrsti mir?
C. Eaton: Prije svega neo-phod- no je uzajamno razum-jevanj- e izmedju Sjedinjenih
Drzava i Sovjetskog Savcza.
To su dva giganta sa ogrom-ni- m rcsursima, koji raspola-2- u svim savremenim sredstvi-m- a
za vodjenje rata. Ja vje-ruje- m
u iskrenost gospodina
Hruscova i odobravam nje-gov- e planove. Kad bude pos-tignu- to razumjevanje izme-dju
SAD i SSSR, njihovim
primjerom ce poci sve druge
zemlje. Zasluiit cemo zah-valno- st ako se posvetimo
mirnom radu, a ne trci u na-oruzan- ju.
Pitanje: Kako ocjenjuiete
perspektive medjunarodnih
odnosa?
C. Eaton: 2elio bih da po-novi- m
ono sto sam rekao pre-ko
moskovske televizije :
pred zoru je uvijek najguSdi
mrak. ProSli smo kroz noc
napetosti, nerazumjevanja i
razjarenosti, ali sam ja veil-k- i
optimist. Nepopravljivi o-ptim- ist! Vjerujem da ce se
uskoro roditi sunce i da 5e-- mo dofekati ljepSe i sreenlje
dane.
Pitanje: Gospodjo Eaton,
da li biste vi imali nesto da
dodate?
A. Eaton: Sa zadovoljst-yom- .
Meni se 6ini da u svo-jim
shvataniima zene imaju
vise zaiedniCkog nego mu5-karc- i. Poslije razgovora sa
i?enama ovdje. u Sovjetskom
Savezu, kao i u drugim zem-Ijam- a, dosla sam do zakljuc"-k-a da sve 2ene duboko teie
mini l one ce, uvjerena sam,
uporno nastojati da se ruko-vodio- ci vlada njihovih zema-lj- a pobrinu o bozbjednosti
na5q djece.
Pitanje: Sa kakvim utisci- -
ma namtState Mosk4i?
C Eaton Nas ovdaSnji bo-- ravak je jedan od najuzbud-ljiviji- h dogadjaja u mom ii- -
votu. Naprcdak koii ie ros-tign- ut
u svim oblastima zivo-t- n ostavio jo пч mene roiz-gladi- v uti.ak Sa zndovoljst- -
vom sam posmatrao Moskov-Ijan- e kako se spoknjno dHSp.
i
tuova vojska pocela raspadati i
prelazi na stranu zakonite vla-de
na celu sa Gizengom.
Sovjetski predstavnik u UN
Zorin uputio je zahtjev predsje-dniku
Vijeca sigurnosti da cla-ni- ce Vijeca budu upoznate s
primjenom rezolucije o Kongu.
Biv.ii premijer Malte Min-to- ff je izjavio da je Velika Dri-tani- ja dozvolila Belgiji da u-potrebl- java aerodrome na Mal-- ti za avione koji su prenosili o-ru- ije Combeu u Katangi.
I Nasser smatra da SAD
snose ongovornost za
iibisfve Lumumbe
Predsjednik Ujedinjene
Arapske Republike Nasser
je izjavio da su Sjedinjenc
Drzave odgovonie za ubijst-v- o kongoanskog premijera i
njegovih suradnika. Ujedi-njene
nacije, rekao je Nas-ser,
takodjer snose dio od-govorno-sti
jer su cutke pre-lazi- le preko razvoja u Kon-gu
i dozvolile slobodnu akci-j- u imperijalizmu u razara-nj- u
i likvidiranju nacionalis
tickih elemenata u ovoj ze-mlj- i.
Nasser ovo izjavio na vc-liko- m zboru u Damasku.
On je rekao da .ukolikr
SAD podrze Kasavubua kao
legitimnog sefa kongoansko
Republike, UAR nece moci.
a da se no upita Sta li je to
Kasavubu ucinio za takvu
podrsku? Koliko jo sada po-zna- to Kasavubu je uzurpi-ra- o vlast, raspustio Parla-me- nt
i razorio vladu. Zatim
je predao premijera Lumum-bu
Combeu — agentu imne- - rijalizma.
Сугич Eaton
kako Je tvrd njihov korak i
kako su sigurni u svoju budu-dnos- t. Vasi ljudi podsjedaju
na neobino sretnu norodicu.
Svuda nam je bilo ukazano
vcliko gostoprimstvo i mi s
nestrpljenjem обекијето
dan kada cemo opct doci k
vama.
Rad Svjctskc sindikalnc
orijanizacijc
U Borlinu je odrzano za-sjedan- je
IzvrSnog odbora
Svjetske sindikalne federa-cije- .
U svom refcratu general-n- i
sekrotar Sailant iznio jo
narcdnc zadatke zajednic'kc
borbe radnika svih zemalja
za likvidiranjc imperijalisti-cki- h
vojnih uporista u cije-lo- m svijetu, zabranu nuklea-rno- g
naoruzanja, miroljubi-v- u koegzistenciju, potpisiva-nj- e
mirovnog ugovora s obje
пјетабке drlave i otkaziva-nj- e
japansko-amcric'ko- g pa-kt- a sigurnosti".
ZakljuSeno je da se peti
kongres organizacije odrzi u
loskvi.
POSUEDICE STRAJKA
U BELGIJI
Kako javlja Agencija Bel-ga- , nedani viJetjedni genc-ral- ni Strajk u Belgiji doveo je do gubitka 700.000 tons
u proizvodnji ugljena. Osim
toga, crna metalurgija zabi-Ijezil- a je u decembm opada-nj- e proizvodnje, koja je bila
za 175.000 tona niza od pre-dvidjen- e, a u januaru je dos-tigl- a
svega 125.000 tona urn-jes- te G25.000 tona. U podu-zecim- a industrije metalnih
proizvoda izgubljeno je 12
milijunn radnih sati.
Generalni Strajk organizi
ala je Gneralna federacija
rada Belgije u znak proteet
zbog vladinog programa Ste-el
nje.
Uzasno naslcdjc k o Ion i j a 1 iz m a
KAKO ZiUI AFRICKI SELJAK?
U svotskoj politici sve se vise govori o AfricL Pobednic-k- e borbe za nacionalno oslobodjcnje i jaka bura antiimpe-rijalisticko- g pokreta ogrorrmom brzinom sue se tim kontinen-tom- .
kojega su nekada zvali "cmi kontinent" ne samo zato,
Sto je vecina ljudi u Africi one ko£e, ve6 i zbog erne nodi
koja je usled kolonijalizma i bespostednog izrabljivanja
pritiskivala taj ogroman deo sveta.
Jos nedavno, na tentonji Af- - I
rike bile su svega dve nezaviS'
ne drzave. Jedna je bila Etiopi-i- a. Crau senku njene nezavis-nos- ti
predstavljale su britanske
okupacione jedinice, koje su se
povremeno zadriavale u Etio-pij-i.
Druga nezavisna drzava
bda je Juinoafridka Unija, koja
ie samo prividno nezavisna, jer
i os i dan-dan- as jedna patul)as-t- a
manjina belaca pobire plo-do- ve rada vise mihona crnaca,
з u znaku "zahvalnosti" jol i
sredinom XX stoleca drii u ro-bovsk- om reiimu erne mase.
Danas je vec crni kontinent
preknt nizom samostalnih drfa-v-a.
Samo 1960. godine postalo
ie 16 novih airifkih driava 61a-no- m
OUN-- a. U toj borbi brzog
tempo i velikih uepeha svet ne
sme da zapaia somo uspehe
vec treba da vidi i one velike
probleme prouzrokovane kolo-nijalizmo-m,
koji iele da stupe
na put iivota dostojnog cove-k- a.
CETIRI PETINE ZAPARL02ENE
TERITORIJE!
Poloiaj seljailva predstavlja
jedno od kljucnih pitanja bu-ducnO-eti
Afrike. Vec i zbog
brojdanog sratmera: 73 procen-t- a
stanovniStva crnog konti-nen- ta bavi se zemljoradnjom,
dok se u Evropi na pr. zemljo-radnjom
zanima samo 32 pro-cent-a.
Istovremeno,
prinos proizvodnje toga dcla
zemlje je najnizi u svetu,
fond rogate marve i ovaca
iznosi jednu tredinu cvrop-sko- g
fonda, a prinos mloka
svega jednu desetinu.
Uzasno je — ah je istmito:
onaj, koji je tokom stoleca pu-ni- o
dJepove i stomake svojih
behh gospodara, africki seljak,
pnmoran je i danas da nepre-kidn- o
gladuje.
Vredno je da bacimo pogled
na to, kako se odraiava telko
iiasledje imperijalizma u poljo-pnvredno- m
zuvotu vec oslobo- -
I dienih afri6kih naroda, a i onih
I ko;i )o£ nisu slobodni.
I Glavni uzrok malih prinoea
j ieste u tome, Sto su kolonijalieti
t onemogucili afridkom seljaku
-- vaki razvoj: afridki seljak ne-- !
ma znanja a niti sredstava za
vodjenje i najmanje savremene
poljoprivrede. Neka nam to ilu-stru- je
sledeci primer: ukupni
prinos glavnijih poljoprivred-m- h
proizvoda na preoetalim
engleskim kolomjama u Africi
lznosio je 1957. godine svega
50 miliona tona. Godine 1960.
utroseno je samo 70 hiljada to-na
veltaikog djubriva, i to u-glav- nom
na farmama engleskih
veleposednika.
Na ogromnim afridldm povr-gum- ma
i danas vrlo retko vi-dja-mo
gvozdeni plug a jo£
manje traktor.
Buduci da africkom seljaku
skoro niSta ne stoji na raepola-ganj- u
6me hi obradjivao i po-boljSa- vao
tlo, primoran je da
eetiri petine povriune svoga
malog poseda ostavi neobra-djeni- m, da bi se tlo moglo po-prav- iti,
jer ga nema dime po-djubr- iti.
Pruzanjem pomoci africkom
seljaitvu znatno bi se mogao
povecati prinos crnog kontinen-t- a.
To nam dokazuje slede6
primer. Na povrSini Centralno-afri6k- e
Federacije proeecni pri-nos
kukuruza na 1 akru (0,7
kat. jutra) iznosi 3—4 vrece Ta
kolifina kukuruza dobija se bez
primene pluga i veitackog dju-briva.
Na jednoj povrSini zem-- .
[jo proeecnog kvaliteta s te5-ko- m
mukom su stvorili primer-n- o
gazdinstvo, nabavili su
3trucnjake i potrebna poljopri- -
vredna sredstva. Rezultat je bio
zacudjujuci: 35—40 vreca ku-kuruza
na 1 akru' NiSta manje,
vec deeetostruki prinost
Prema statistici, vecina afric'-ki- h
seljaka motikom prevrde
zemlju. Rezultat je zalostan:
motika prvme sloj od svega ne-koliko
centimetara. ispod kojeg
se odmah stvara tvrdi, zbijeni
sloj, u kojem nema vode i u ko-ji
ne mofe da prodre korenje
biljke. Da bi nabavili ieljezne
plugove bila bi im potrebna
domoxSa industrija ili velika
inostrana pomoc, a uz to i vu-e- na
snaga. To je najveci pro-blem
Afrike. Osim toga, volovi,
koje bi koristili za vucu vrlo su
podlozni strasnoi bolesti toa
dela zemlje — bolesti spavanja
61.000 ljudi na jednog
lekara
O nekoj nezekarai stoke u
STRANA 3
Africi ne mozemo govoriti, a
zahvaljujuci kolomzatorima,
mnogo ne moiemo kazati ni o
zdravstvenoj sluzbi za ljude.
Evo nekoliko podataka tuine
statistike: na 33 hiljade ljudi u
britanskoj kolomji Siera Leone
i Njasalandu dolazi jedan jedi-- ni
lekar; u Francuskoj Zapad-no- j
Africi na 29 hiljada; u Ni
geriji, koja se sad oslobodila
britanskog gospodstva na 58
hiljada, a u Ruandi Urundi ko
ia je pod belgijskim tutorstvom
na 61 hiljadu ljudi dolazi svega
jedan lekar.
Pogledajmo neke drug so
cijalne podatke U Juinoafri-c-ko- j
Uniji im 14,418.000 ljudi.
od toga 9,161.000 Cmaca, koji
su vecinom seljaci. A sada ne
govorimo o ogromnim prihodi-m- a
belih ekeploatatora, upore-dim- o
samo prihode trudbenikal
Prosecna godiSnja plata jednog
belog juznoafridkog poljopriv-redno- g
ili industrijskog radnika
iznosi 706 juznoafridkih funtl;
jednog meeanca (meleza) 264,
jednog azijanca 252, jednog u-rodjen- ika Crnca svega 1 39 f un-t- i,
dakle,
Cmac zaradjuje svega 20
proccnata od svote, koju
zaradjuje boli poljoprivrodni
ili industrijski radnikl
Spomenimo jos 1 to da je u
luznoafrickoj Uniji 80 procena-t- a
Crnoca nepismeno, a u Tan-ganji- ki
95 procenata! To u pra
ksi znafi, da celo seljaltvo sa
te dve tentonje ne zna ni cHtali
niti pisati.
Uza sve te bedne okolnosti i
bednog 2ivota trudbenika ne
mozemo dovoljno naglasili ko-li- ka
bogatstva stvara africki se-ljak
svome tladitelju. Mrsavi,
boleiljivi africki seljak, koji ra-n- o
umire, daje od ukupne svet-sk- e
proizvodnje 1 1 ,5 procenata
vina, 17,7 procenata siraka, 19,
3 procenata kave, 25 procena-ta
kikirikija, 64,3 procenta ka-kao- a.
O "podeli" profita vec
smo videli jedan julnoafridki
primer, r'ogieaajmo jos пеке
primere. U Belgijskom Kongu
proizvodili su 1950. godine na
vedem delu obradive povriine
od 2,213 000 hektara za eksport.
Od te povrSine Crnci su poee-dova- li
samo 49.000 hektaral
Hi na pr. Aliir, 6jih 40 proce-nata
prihoda daje poljoprivre-da- .
Vrednost biljne proizvodnje
1955. godine iznosila je 145 ml-lijar- di
franaka. Od toga su ev-rops- ki
— u prvom redu fran-cus- ki
— kolonizatori strpali u
d5ep 100 milijardi, a arapskom
selja§tvu, koje saemjava 70
procenata aliirskog stanovnii-tv- a,
ostalo je 45 milijardi.
95 proccnata bogatih alzir-ski- h
vinograda nalazi se u ru-ka- ma
kolonijalista.
Poznati francuski istoricar,
Marsel Egreto konstatovao je
u svojoj knjizi: "Prema izvefta
jima medjunarodnih statisti&ih
organizacija nema na svetu
takvog naroda, cije bi seljai-tv- o
Jivelo niiim iivotnim stan-dardo- m
od mushmanskog se-ljaka
u Alfiru."
Reliti taj problem nije kika
stvar. Prvo — u smislu ponov-Ijeno- g
sovjetskog predloga, ko-jeg
podriavaju narodi sveta —
treba smesta dati nezavisnost
100 miliona ljudi, koji jo§ uvek
iive u kolonijama. To je prvo-stepe- ni
zahtev procvata afridke
poljoprivrede Drugo, svet bi
trcbalo da primi — takodje
sovjetski predlog — plan ops'-te- g
i totalnog razoruzanja.
Time bi se oslobodile fantasti£-n- e
sume, fijim bi se neznatnim
delom moglo africkog seljaka
postaviti na noge Trece, tre-ba- lo
bi joS vise ozivljavati i
pomagati zadruzni pokret. koji
se budi u Africi. Mozda to za--
cudjuje ljude, koji ne poznaju
afrifku situaciju, ali taj pokret
livi i razvija se na crnom kon-tinent- u,
i najvei deo neeavie-ni- h vlada svom snagom podr-zav- a
taj pokret.
Dopisnik lista "New States-mar- "
pife: — Dvadeset godino
sam iiveo u tropekoj Africi i
nikada necu zaboraviti koiek-tiv- ni
duh, koji vlada u ктма-nji-m selima. Taj duh je prafari
Sao iz uzasnih tesTcoca fivokt i
zelje da se zajednicTci svkxkiju
sve tefkoce. Mogu reel, da laj
duh polako ali cvrsto prekxri u
modemo shvadanje seoekog
aadruinog pokreta. Nasuprot
vp';kim teikocama. poetofece
z --ruge postiEu u africlrim od-nosi- ma
ogromne uspehe."