000144 |
Previous | 2 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
PREDKONFERENCIJSKA DISKUSIJA MOJE MISLJENJE lzvrSni odbor "NaSih novina" na svojoj sjednici 21 februara domo je odluku da se preko lista povede dis-kusij- a "o svemu Sto se odnosi na izda-vanj- e 1 uredivanje jedinog jugosla-vensko- g lista na sjevero-amencko- m kontinentu, kao l na sve ostale pro-blem- e druStvenog zivota nasih dose-Ijenika- " O tome je objavljeno saop-£enj- e u "NN" 28 februara, a mi u Vancouveru, B C to lzdanje smo do-bi- li 7 marta Smatram da je takav po-zi- v trebao biti objavljen pocetkom go-din- e, jer konferencija 6e se odrzati 21 apnla, nema mnogo vremena a siru diskusiju Ja takoder drzim da je lzvrSni od bor trebao da nesto kaze koja pitanja bi trebalo diskusirati, jer ako se u ovako kratkom roku pocne rasprav ljati o svemu, tko sto smatra vaznim, bojim se da se nece mofi valjano obraditikljucnopitanje — osiguranje daljnjeg lzlaienja lista Siroka diskusija je vazna i zbog po-pulazira- nja lista i povecanja interesi ranja za konferenciju Moje je miSljenje da konferencija treba da traje dva dana, subotu i ne-djelj- u Ako bude samo u nedjelju nece se moci valjano pretresti sva pi-tanja. Jednodnevno zasjedanje je do-volj- no za sjednicu Glavnog odbora, ah ne za Sin forum kao sto je konfe- - t -М- ЧЧНЧН-ЧН-Н-4-ЧН-Ч-НЧН ( ii i ili i i;_'ncw nkih im lunik i i niiho ih po!imiki in Si w ni urn in kom konii in ntu Published u.u Wi.dni.sdn hs l(0 SI ( Л1)1Л 14 HI ISHPRS I( IP'Spulma м. loronio Oni MS 21 1 felt-Io- n 54 5 50'j Kl l)K( IISKI KOI I dlJl Г lidisln (ii.h ( e)a in i ni e norm uadnik) di 1 1 I'olinin iuiKiiik el i4 not i oilioornoj URiiniLl) Sfiлш Wiosli (drilstVUlo poll MiA I pildlll 1) D.tnit. I I'lMddcs (dnisKUhl pi I 1I1J I krilCM10St) Jclin.l Ci llflliHl (llkr.l Hit i i umunost i dear) Vo iiiiuni I Oulcdilo ml ulosti i v c s 1 1 i Detroit l i Windsot.u WosAo WLnlcmn u nk.i o nil Rildl CilCXOrus Wilds uAl c v ;c Sd ( thrum losip Suln SI l NI DOPISNK I Dunl'ulmka hi 1.1HOI 1.tru.iict Sr.irit.Vk (I OS ngclcsi Hiti) SritiA (Niw "(ork) i.mk I uduiK ( jiKom cr) losip Sr.mc Sr.mds Run It.ih a) cp.t fcoLiinnii. (Rem it hud ap Ni ni.ii.kai Wir.i Srrrui (Pan Ir.inuisk.n SPI ( II l N1 DOPISNK I Piot lulimit hmo n (n.iuk.i i driistui i Yo hmDokih (Slovuisk.i Korusk.i i kultum.i publiuMik i u menui nlon kostiln (report ia i рпч I Usi lUlk kot! ivota) DOPISNK I I II COSI III lh Mn ki W irkm i uk i 1 икок 1'it ir kintn ;iis knndiL kkindit ( itn Slrihmii Mtkth ulil Willi Vol Dtls lllk I I Kill I ) ( Kl S П ,tm(„hh os) km uk St inki Wudiki Houl u l'ikt k k.H.inn i kostii Wik n i Httu niDu roii (' Rinmu lionet i Ntsliinu kii til 1 lh i tko к Diim Wilikmii l in I'nbinn WiU Htliik llm Hubilii l'tio R.ulm.wii Olio.! Kin nail ikim i ii Dus.m Si.inu Wili.m I'ltnnh lolin Siw imski I us ( in nut u Will Si his W nun , h.ii.n mn Sid. in Hihlii lko Dmiltinii Wiln i Wiiu Inn (ml iih I i,i H nub Suhsuipliotl 'S'1-- ! (Kl K i u H ll lis! ( I iss ' MnUvlrn Siiii.Ii uipu s M) tl ills vhuti ' MI1L' I.iIlsoii lulkst SnoinK I iss 1 ill Rt. istr.iiion NO 074 Bro tikiKit r.uun.i tiu ( in Ptih 70401 loronto Dominion Bank Hr.iiKh I P) Sptdmi Avl lotonlo M"iV 21 I Ontario ( anada N isc novini ilaf (.4 Ivrtkoin Pritpl.it. i . lliosi S2S 0(1 jjodisnn )oidllli piiiniu ik П i.i nil ( Uii. oi I is i ii i ihti N isi no Mill su nisli.diiik KdlllsC i koim sii - pillllodlll lSol NomisIi Sipskl tl 1 ' sink I dlllo I Slohodn I Mis io Pi ivd.i " i Hoih i k id i N nodiii ( tl i sink i dnifii ii ipu dm I isti i i koi su inn pit. hodih n Suliii(. mm I )i.iv mi i Rcd.ik i i]d i hlgi ) v ara d nex Ipis.tnc nuitcn . jdlc Potpisdm tldnn irddvdju гтИепе du lord Dopisi sc nc vrdtdu r--'r-i M M i ! 1 I { I ! M H i I ! rencija Sadrzaj lista u posljednje vnjeme se znatno poboljsao, all list jos nedo-voljn- o tangira nasu lseljenicku pro-blematik- u, sto bi mu trebalo biti glavno podrucje, razlog opstanka U tome pogledu smo pnheno ograni-cen- i Nedovoljno se pise o vehkim lselje-nicki- m potpornim organizacijama, oko kojih se ljudi okupljaju Te orga-nizacij- e nisu vaine samo za nase do-seljemk- e, i njihovo potomstvo, u Sjed Drzavama, ve£ i u Kanadi makar nji-hovo elanstvo u Kanadi nije brojno kao u Sjed Driavama 0 tome mora vi'se voditi racuna urednistvo lista List mora posvetiti vecu paznju po-slijeratni- m doseljenicima, kojih u Kanadi ima deset puta vise od pre-dratno- g broja doseljenika &ta mi znamo o njima, njihovom zivotu, pro-blemim- a7 A koliko oni znaju o stanm doseljenicima l njihovom potomstvu9 Ja se u Vancouveru nalazim vec 20 mjeseci, a jos nisam uspio da doznam ukupan broj organizacija A u "stara vremena" moglo ih se izbrojiti na pr-st- e Sreo sam covjeka koji u Vancou-veru £ivi dvadeset godina, a tek ne-davn- o je cuo da postoje "Nase novi-ne- " A koliko je jos takvih? Koliko ih prati jugoslavensku stampu9 I sta u toj stampi mogu naci o Kanadi9 Sta-nj- e je jako sloieno. Kako do6i do tih ljudi9 Mishm na one koji ne pripa-daj- u ekstremistickim organizacija-ma, a to je ogromna veina. Moramo se hvatati u koStac s tim pitanjima Budu!most naseg lista zavisi bas od tih ljudi. Ja mishm da u nasem listu nedo-staj- u clanci koji bi objasnjavali dana-snj- e drustveno stanje i dogadaje 0 Jugoslaviji se nedovoljno pise Kakva razhka u torn pogledu izmedu "Nasih novina" i "Novog doba" koji lzlazi u Australiji! "Novo doba" prima Tanjugove telekse Mozda bi-sm- o se l mi trebali pobnnuti za te m-formaci- je7 Dosad je u Kanadu dolazila ogrom-na kolicina jugoslavenskih publikaci-ja- , l to je bila ozbiljna zapreka Sirenju naseg lista. Ho£e li biti i dalje? Za-prek- u njihovom Sirenju predstavlja i njihova cijena, pored sadrzaja Ja sam protiv povedanja cijene pretplate. Oni koji mogu da vise plate, doprinose u fond lista Mi smo posljednjih godina zaosta-jal- i u aktivnostima za list. Pnredbi je sve manje i one su sve slabije. Odavna nismo imali kampanje za pretplate I sadasnja kampanja za financrje je mogla domjeti jos vece rezultate da je bila bolje organizirana. "Nase novine" imaju dva urednika, ah nemaju upravitelja (managera) Kako mozemo naprijed ako nemamo organizatora nasih aktivnosti7 Ova konferencija mora njesiti taj pro-blem Mi imamo lijep broj suradnika Vi-di- m da se drug Pixiades primio da ureduje pjesnicku stranicu. Mislim da bi se moglo naci jos takvih surad-nika Trebalo bi obnoviti 1 sportsku stranicu Sve ovo Sto sam rekao svodi se na sposobnost drugova i druganca koji list vode — oni su finalni faktor, od njih najvise zavisi Oni koji ne mogu da vise doprinesu treba da ustupe mjesto drugima Ja sam ovo napisao na brzu ruku, Mozda sam neke momente suviSe na-glasi- o, druge zapustio Ah mozda se nade netko tko £e napisati nesto pa-metnij- e. s. mioSiC Vancouver, B.C. POZIV NA Pozvah ste nas na diskusiju kao ci-tao- ce Lepo. To je naS jugoslovenski jedini list ovde To je ukazati kao bratu u jednoj porodici Pravilo je — Kazi svoje l ostavi l drugima da kazu. Nije lako biti urednik. Secam se kada sam ja bila urednik zidnih novi-na, u mojoj Skoli. Deca kazu neznaju sta da pisu, a vrsnjaci smo Danas mnogi vrsni novinari pocinjali su baS tako. Malo Skolice, malo zanata a mnogo dobre volje l ljubavi za posao da sam ja te male naSe zidne no-vin- e morala da popunim sve mojim clancima Svomutiteljusam segrdno zamenla. Pitala sam u jednim zidnim novinama — zasto taj Krivokapid u vreme Skolskog raspusta, drzi svoje dve koze u dackoj trpezanji Ja sam uradila svoju duznost kao mail novi-na- r, urednik zidnih novina u mojoj Skoli gde sam bila ucenica. Mnogi mi-sl- e, da ako se smeni, izabere novi urednik da ce se sve promeniti. Da ce biti po svacijem ukusu. A opet, jedan prosvetar, dugogodisnji urednik, znao je da kaze mladima, "ispravnost, budi sa citaocem — citalac 6e biti sa tobom, istina moze da boh ah moze l da smiri" Ustvari svima se ne moze udovoljiti ali poslusati glas onih koji na neki nacin zele da opstanu Nase novine, mora i treba svaki urednik. Ne moze nista da bude zacrtano ali moze da se vodi ispravno. Kojekakva Su, Su bila su l uvek ce biti. To su oni koji pokuSavaju da pljuju u izvor iz kojeg mi dJitaoci pijemo Urednik moze da nas pozove na sa-radnj- u. NaSe novine nemaju kadar, lzvinite ah nemaju. UredniStvo je ka-dar unutra a gde su spoljni. Urednik ako uoci nekoliko njih normalno je da ih pozove, da sa njima odrzi grupni sastanak, da ih odgaja. Mi smo ovde — mi moramo odavde pistati. Da im ostavi slobodne ruke jer novinarsko pero je na neki nacin ispravljaf, a £i-taoci-ma prepustiti sud. Uredniku isto tako treba dati odreSene ruke, ako ga sputavaS sedi onda i napiSi ti clanak javno, da se objavi. ZaSto urednik da ne pozove svog malog novinara, da ga ohrabri, da mu da ideju, da ga pozove na saradnju, da ima kontakt sa njim. To je isto deo urednickog posla. Kako 6emo mi da znamo da li dobro piSemo, da li se 2ele naSi dopisi ako nemamo nikakav kontakt. Da li se u redakciji nagomilalo pa nema ni prostora. Sa-radn- ik to mora da zna a ne da Salje kao u bunar. Konferencija citalaca nije isto Sto l novinarski posao. Novine ne zive od konferencije do konferencije. One su sa nama, o nama u nama Sta je za lzvesne novinar. Da li je to onaj koji piSe redovno za novine ih onaj koji ima novinarsku Skolu Diplomu, ah ne piSe. Da li je Tanjug imao novinar-sku Skolu kada je otpremao u svet one koji su se oprobah novinarskim pe-ro- m, l imao poverenja u njih. Bill su to l kurin partizanski sa 4,5,7,8 raz-red- a gimnazije, oni su ucih, oni su novinari danas Oni su dopisnici, oni su lzveStafi oni nas nikada nisu obru-kah- . Mi bismo trebali da pocnemo od nas ovde. Skole novinarske su nasta-jal- e kasnije ali nikada nisu zamenile entuzijaste. Pozovite nas Oprobajte nas, pravilo je Napravite znackicu IStampajte novinarske legitimacije NaSe novine su legalna ustanova. Iz-da- je svoj nedeljni, naS list Sta je To-ronto Star Isto novine samo u vecem obimu Onda, NaSe novine su nedeljno iz-dan- je Koliko vidim iz lista zivi od pretplate i pomodi, a ima svoj ofis-sui- t. Da li je kome palo na pamet da uporedi troSkove izdrzavanja i moguc-nost- i onih koji nesebicno i uvek prila-zu- . Penzioneri iz Vancouvera vas po- - ZNACAJ PROPALE TI' Financijski interesi koji kontroli-raj- u propagandisti£ke aparate — Stampu, radio i televiziju, nikad nisu bill toliko liberalni da bi nepnstrano obavjeStavali americku javnost o zbi-vanji- ma kod kuce l u svijetu, akoprem ju obmanjuju pretendiranjem da su objektivni. Znaju i pozirati kao brani-telj- i istine i pravde i, mora se prizna-ti- , mnogi im nasjedaju. Katkad znaju podvri kritici po neke nevaljaStine u ekonomskim i politickim, pa i voj-ni- m krugovima, ne da ruSe, vec da sa-cuva- ju povjerenje pucanstva u sebe l sistem kojem sluze Kao primjer takve kritike bio je osvrt televizijske mreze CBS na neke postupke generala Westmorelanda, komandanta amenckih vojnih snaga u Vijetnamu za vrijeme vojne inter-vencij- e u toj zemlji General je bio pokrenuo tuzbu protiv spomenute mreze za uvredu poStenja i traiio od-Ste- tu od $120 milijuna. Parnica je tra-jal- a viSe mjeseci i advokatski troSkovi dosegonuli astronomsku svotu od viSe milijuna dolara. Kad su pn kraju dva Westmorelandova obavjeStajna ca-sni- ka potvrdila dokumentaciju CBS, koja ga je teretila, on je bio prisiljen obustaviti parnicu. Tko je podmirivao troSkove genera-lov- a parnicenja? Na kraju se je sa-zna- lo da su to financirale dvije ultra-reakcionar- ne fundacije — Scaife i Olin. Na 6elu prve je Alan Scaife, ba-Stin- ik Mellonovih milijuna. Majka mu Sarah, bila je sestra Andrew Mellona, ministra financija u vladi Herberta Hoovera. On je bio glavni upravitelj Mellonovih bankarskih i drugih po-duze6- a. Sarah je baStinila oko $300 milijuna. Veci dio toga novca baStinio je sin Alan, koji sada financira razne reakcionarne ustanove. Poraz generala Westmorelanda u parnicenju sa CBS nije bio teSki uda-ra- c samo za njega, vec StoviSe za ultra-reakcionar- ne krugove koji stoje iza Ronalda Reagana. To je takoder po-bje- da za snage mira u svijetu. Ultrareakcionarne snage u krugo-vima militarno-industrijsk- e sprege pokuSale su da putem Westmorelan-dov- e tuzbe za uvredu poStenja, na-met- nu svoju volju i Stampi i televiziji putem teSke kazne za CBS sistem, tako da u bududem citava "media" bude pouzdanija sluSkinja te protu-narodn- e sprege. U torn smislu poraz generala We-stmorelanda u parni6enju sa CBS sma-tra se kao pobjeda za snage mira u svijetu l demokratske snage kod kude. Da je spomenuti poraz bio teSki udarac za ultrareakcionarne snage dokazuje i urlanje senatora Jesse Helmsa koji je pokrenuo kampanju za preuzimanje i kontrolu CBS siste-m- a Demokratske snage moraju se tome oduprijeti svim svojim snagama l povesti bitku za demokratsku kon-trolu Stampe, radia i televizije. A.B. zuravljaju, zele svaku dobru rec, to je njihovo ukazano povernje vama da opstane list. Zamislimo se malo, mo-zda bi neko ustupio deo svoje кибе. Koliko bi se moida naSlo penzionera koji bi bill sredni da imaju druStvo u svom delu kude. Ja se sedam u naSoj velikoj porodic-no- j kudi negde 1936. l dalje, imali smo opStmu Svakodnevno su bile stran-ke- , obavljao se ceo posao sem suda. Regrutacija, porez, prirez l sva admi-nistraci- ja za petnaest sela koje je obuhvatala. Niko se nije nasmejao. UStedeli su novae l ozidali svoju op-Stins- ku zgradu. To su samo primeri moj prilog diskusiji. Zanci, moze se. Biserka KUSTRIC-TISM- A
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, January 17, 1985 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1985-03-28 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000244 |
Description
Title | 000144 |
OCR text | PREDKONFERENCIJSKA DISKUSIJA MOJE MISLJENJE lzvrSni odbor "NaSih novina" na svojoj sjednici 21 februara domo je odluku da se preko lista povede dis-kusij- a "o svemu Sto se odnosi na izda-vanj- e 1 uredivanje jedinog jugosla-vensko- g lista na sjevero-amencko- m kontinentu, kao l na sve ostale pro-blem- e druStvenog zivota nasih dose-Ijenika- " O tome je objavljeno saop-£enj- e u "NN" 28 februara, a mi u Vancouveru, B C to lzdanje smo do-bi- li 7 marta Smatram da je takav po-zi- v trebao biti objavljen pocetkom go-din- e, jer konferencija 6e se odrzati 21 apnla, nema mnogo vremena a siru diskusiju Ja takoder drzim da je lzvrSni od bor trebao da nesto kaze koja pitanja bi trebalo diskusirati, jer ako se u ovako kratkom roku pocne rasprav ljati o svemu, tko sto smatra vaznim, bojim se da se nece mofi valjano obraditikljucnopitanje — osiguranje daljnjeg lzlaienja lista Siroka diskusija je vazna i zbog po-pulazira- nja lista i povecanja interesi ranja za konferenciju Moje je miSljenje da konferencija treba da traje dva dana, subotu i ne-djelj- u Ako bude samo u nedjelju nece se moci valjano pretresti sva pi-tanja. Jednodnevno zasjedanje je do-volj- no za sjednicu Glavnog odbora, ah ne za Sin forum kao sto je konfe- - t -М- ЧЧНЧН-ЧН-Н-4-ЧН-Ч-НЧН ( ii i ili i i;_'ncw nkih im lunik i i niiho ih po!imiki in Si w ni urn in kom konii in ntu Published u.u Wi.dni.sdn hs l(0 SI ( Л1)1Л 14 HI ISHPRS I( IP'Spulma м. loronio Oni MS 21 1 felt-Io- n 54 5 50'j Kl l)K( IISKI KOI I dlJl Г lidisln (ii.h ( e)a in i ni e norm uadnik) di 1 1 I'olinin iuiKiiik el i4 not i oilioornoj URiiniLl) Sfiлш Wiosli (drilstVUlo poll MiA I pildlll 1) D.tnit. I I'lMddcs (dnisKUhl pi I 1I1J I krilCM10St) Jclin.l Ci llflliHl (llkr.l Hit i i umunost i dear) Vo iiiiuni I Oulcdilo ml ulosti i v c s 1 1 i Detroit l i Windsot.u WosAo WLnlcmn u nk.i o nil Rildl CilCXOrus Wilds uAl c v ;c Sd ( thrum losip Suln SI l NI DOPISNK I Dunl'ulmka hi 1.1HOI 1.tru.iict Sr.irit.Vk (I OS ngclcsi Hiti) SritiA (Niw "(ork) i.mk I uduiK ( jiKom cr) losip Sr.mc Sr.mds Run It.ih a) cp.t fcoLiinnii. (Rem it hud ap Ni ni.ii.kai Wir.i Srrrui (Pan Ir.inuisk.n SPI ( II l N1 DOPISNK I Piot lulimit hmo n (n.iuk.i i driistui i Yo hmDokih (Slovuisk.i Korusk.i i kultum.i publiuMik i u menui nlon kostiln (report ia i рпч I Usi lUlk kot! ivota) DOPISNK I I II COSI III lh Mn ki W irkm i uk i 1 икок 1'it ir kintn ;iis knndiL kkindit ( itn Slrihmii Mtkth ulil Willi Vol Dtls lllk I I Kill I ) ( Kl S П ,tm(„hh os) km uk St inki Wudiki Houl u l'ikt k k.H.inn i kostii Wik n i Httu niDu roii (' Rinmu lionet i Ntsliinu kii til 1 lh i tko к Diim Wilikmii l in I'nbinn WiU Htliik llm Hubilii l'tio R.ulm.wii Olio.! Kin nail ikim i ii Dus.m Si.inu Wili.m I'ltnnh lolin Siw imski I us ( in nut u Will Si his W nun , h.ii.n mn Sid. in Hihlii lko Dmiltinii Wiln i Wiiu Inn (ml iih I i,i H nub Suhsuipliotl 'S'1-- ! (Kl K i u H ll lis! ( I iss ' MnUvlrn Siiii.Ii uipu s M) tl ills vhuti ' MI1L' I.iIlsoii lulkst SnoinK I iss 1 ill Rt. istr.iiion NO 074 Bro tikiKit r.uun.i tiu ( in Ptih 70401 loronto Dominion Bank Hr.iiKh I P) Sptdmi Avl lotonlo M"iV 21 I Ontario ( anada N isc novini ilaf (.4 Ivrtkoin Pritpl.it. i . lliosi S2S 0(1 jjodisnn )oidllli piiiniu ik П i.i nil ( Uii. oi I is i ii i ihti N isi no Mill su nisli.diiik KdlllsC i koim sii - pillllodlll lSol NomisIi Sipskl tl 1 ' sink I dlllo I Slohodn I Mis io Pi ivd.i " i Hoih i k id i N nodiii ( tl i sink i dnifii ii ipu dm I isti i i koi su inn pit. hodih n Suliii(. mm I )i.iv mi i Rcd.ik i i]d i hlgi ) v ara d nex Ipis.tnc nuitcn . jdlc Potpisdm tldnn irddvdju гтИепе du lord Dopisi sc nc vrdtdu r--'r-i M M i ! 1 I { I ! M H i I ! rencija Sadrzaj lista u posljednje vnjeme se znatno poboljsao, all list jos nedo-voljn- o tangira nasu lseljenicku pro-blematik- u, sto bi mu trebalo biti glavno podrucje, razlog opstanka U tome pogledu smo pnheno ograni-cen- i Nedovoljno se pise o vehkim lselje-nicki- m potpornim organizacijama, oko kojih se ljudi okupljaju Te orga-nizacij- e nisu vaine samo za nase do-seljemk- e, i njihovo potomstvo, u Sjed Drzavama, ve£ i u Kanadi makar nji-hovo elanstvo u Kanadi nije brojno kao u Sjed Driavama 0 tome mora vi'se voditi racuna urednistvo lista List mora posvetiti vecu paznju po-slijeratni- m doseljenicima, kojih u Kanadi ima deset puta vise od pre-dratno- g broja doseljenika &ta mi znamo o njima, njihovom zivotu, pro-blemim- a7 A koliko oni znaju o stanm doseljenicima l njihovom potomstvu9 Ja se u Vancouveru nalazim vec 20 mjeseci, a jos nisam uspio da doznam ukupan broj organizacija A u "stara vremena" moglo ih se izbrojiti na pr-st- e Sreo sam covjeka koji u Vancou-veru £ivi dvadeset godina, a tek ne-davn- o je cuo da postoje "Nase novi-ne- " A koliko je jos takvih? Koliko ih prati jugoslavensku stampu9 I sta u toj stampi mogu naci o Kanadi9 Sta-nj- e je jako sloieno. Kako do6i do tih ljudi9 Mishm na one koji ne pripa-daj- u ekstremistickim organizacija-ma, a to je ogromna veina. Moramo se hvatati u koStac s tim pitanjima Budu!most naseg lista zavisi bas od tih ljudi. Ja mishm da u nasem listu nedo-staj- u clanci koji bi objasnjavali dana-snj- e drustveno stanje i dogadaje 0 Jugoslaviji se nedovoljno pise Kakva razhka u torn pogledu izmedu "Nasih novina" i "Novog doba" koji lzlazi u Australiji! "Novo doba" prima Tanjugove telekse Mozda bi-sm- o se l mi trebali pobnnuti za te m-formaci- je7 Dosad je u Kanadu dolazila ogrom-na kolicina jugoslavenskih publikaci-ja- , l to je bila ozbiljna zapreka Sirenju naseg lista. Ho£e li biti i dalje? Za-prek- u njihovom Sirenju predstavlja i njihova cijena, pored sadrzaja Ja sam protiv povedanja cijene pretplate. Oni koji mogu da vise plate, doprinose u fond lista Mi smo posljednjih godina zaosta-jal- i u aktivnostima za list. Pnredbi je sve manje i one su sve slabije. Odavna nismo imali kampanje za pretplate I sadasnja kampanja za financrje je mogla domjeti jos vece rezultate da je bila bolje organizirana. "Nase novine" imaju dva urednika, ah nemaju upravitelja (managera) Kako mozemo naprijed ako nemamo organizatora nasih aktivnosti7 Ova konferencija mora njesiti taj pro-blem Mi imamo lijep broj suradnika Vi-di- m da se drug Pixiades primio da ureduje pjesnicku stranicu. Mislim da bi se moglo naci jos takvih surad-nika Trebalo bi obnoviti 1 sportsku stranicu Sve ovo Sto sam rekao svodi se na sposobnost drugova i druganca koji list vode — oni su finalni faktor, od njih najvise zavisi Oni koji ne mogu da vise doprinesu treba da ustupe mjesto drugima Ja sam ovo napisao na brzu ruku, Mozda sam neke momente suviSe na-glasi- o, druge zapustio Ah mozda se nade netko tko £e napisati nesto pa-metnij- e. s. mioSiC Vancouver, B.C. POZIV NA Pozvah ste nas na diskusiju kao ci-tao- ce Lepo. To je naS jugoslovenski jedini list ovde To je ukazati kao bratu u jednoj porodici Pravilo je — Kazi svoje l ostavi l drugima da kazu. Nije lako biti urednik. Secam se kada sam ja bila urednik zidnih novi-na, u mojoj Skoli. Deca kazu neznaju sta da pisu, a vrsnjaci smo Danas mnogi vrsni novinari pocinjali su baS tako. Malo Skolice, malo zanata a mnogo dobre volje l ljubavi za posao da sam ja te male naSe zidne no-vin- e morala da popunim sve mojim clancima Svomutiteljusam segrdno zamenla. Pitala sam u jednim zidnim novinama — zasto taj Krivokapid u vreme Skolskog raspusta, drzi svoje dve koze u dackoj trpezanji Ja sam uradila svoju duznost kao mail novi-na- r, urednik zidnih novina u mojoj Skoli gde sam bila ucenica. Mnogi mi-sl- e, da ako se smeni, izabere novi urednik da ce se sve promeniti. Da ce biti po svacijem ukusu. A opet, jedan prosvetar, dugogodisnji urednik, znao je da kaze mladima, "ispravnost, budi sa citaocem — citalac 6e biti sa tobom, istina moze da boh ah moze l da smiri" Ustvari svima se ne moze udovoljiti ali poslusati glas onih koji na neki nacin zele da opstanu Nase novine, mora i treba svaki urednik. Ne moze nista da bude zacrtano ali moze da se vodi ispravno. Kojekakva Su, Su bila su l uvek ce biti. To su oni koji pokuSavaju da pljuju u izvor iz kojeg mi dJitaoci pijemo Urednik moze da nas pozove na sa-radnj- u. NaSe novine nemaju kadar, lzvinite ah nemaju. UredniStvo je ka-dar unutra a gde su spoljni. Urednik ako uoci nekoliko njih normalno je da ih pozove, da sa njima odrzi grupni sastanak, da ih odgaja. Mi smo ovde — mi moramo odavde pistati. Da im ostavi slobodne ruke jer novinarsko pero je na neki nacin ispravljaf, a £i-taoci-ma prepustiti sud. Uredniku isto tako treba dati odreSene ruke, ako ga sputavaS sedi onda i napiSi ti clanak javno, da se objavi. ZaSto urednik da ne pozove svog malog novinara, da ga ohrabri, da mu da ideju, da ga pozove na saradnju, da ima kontakt sa njim. To je isto deo urednickog posla. Kako 6emo mi da znamo da li dobro piSemo, da li se 2ele naSi dopisi ako nemamo nikakav kontakt. Da li se u redakciji nagomilalo pa nema ni prostora. Sa-radn- ik to mora da zna a ne da Salje kao u bunar. Konferencija citalaca nije isto Sto l novinarski posao. Novine ne zive od konferencije do konferencije. One su sa nama, o nama u nama Sta je za lzvesne novinar. Da li je to onaj koji piSe redovno za novine ih onaj koji ima novinarsku Skolu Diplomu, ah ne piSe. Da li je Tanjug imao novinar-sku Skolu kada je otpremao u svet one koji su se oprobah novinarskim pe-ro- m, l imao poverenja u njih. Bill su to l kurin partizanski sa 4,5,7,8 raz-red- a gimnazije, oni su ucih, oni su novinari danas Oni su dopisnici, oni su lzveStafi oni nas nikada nisu obru-kah- . Mi bismo trebali da pocnemo od nas ovde. Skole novinarske su nasta-jal- e kasnije ali nikada nisu zamenile entuzijaste. Pozovite nas Oprobajte nas, pravilo je Napravite znackicu IStampajte novinarske legitimacije NaSe novine su legalna ustanova. Iz-da- je svoj nedeljni, naS list Sta je To-ronto Star Isto novine samo u vecem obimu Onda, NaSe novine su nedeljno iz-dan- je Koliko vidim iz lista zivi od pretplate i pomodi, a ima svoj ofis-sui- t. Da li je kome palo na pamet da uporedi troSkove izdrzavanja i moguc-nost- i onih koji nesebicno i uvek prila-zu- . Penzioneri iz Vancouvera vas po- - ZNACAJ PROPALE TI' Financijski interesi koji kontroli-raj- u propagandisti£ke aparate — Stampu, radio i televiziju, nikad nisu bill toliko liberalni da bi nepnstrano obavjeStavali americku javnost o zbi-vanji- ma kod kuce l u svijetu, akoprem ju obmanjuju pretendiranjem da su objektivni. Znaju i pozirati kao brani-telj- i istine i pravde i, mora se prizna-ti- , mnogi im nasjedaju. Katkad znaju podvri kritici po neke nevaljaStine u ekonomskim i politickim, pa i voj-ni- m krugovima, ne da ruSe, vec da sa-cuva- ju povjerenje pucanstva u sebe l sistem kojem sluze Kao primjer takve kritike bio je osvrt televizijske mreze CBS na neke postupke generala Westmorelanda, komandanta amenckih vojnih snaga u Vijetnamu za vrijeme vojne inter-vencij- e u toj zemlji General je bio pokrenuo tuzbu protiv spomenute mreze za uvredu poStenja i traiio od-Ste- tu od $120 milijuna. Parnica je tra-jal- a viSe mjeseci i advokatski troSkovi dosegonuli astronomsku svotu od viSe milijuna dolara. Kad su pn kraju dva Westmorelandova obavjeStajna ca-sni- ka potvrdila dokumentaciju CBS, koja ga je teretila, on je bio prisiljen obustaviti parnicu. Tko je podmirivao troSkove genera-lov- a parnicenja? Na kraju se je sa-zna- lo da su to financirale dvije ultra-reakcionar- ne fundacije — Scaife i Olin. Na 6elu prve je Alan Scaife, ba-Stin- ik Mellonovih milijuna. Majka mu Sarah, bila je sestra Andrew Mellona, ministra financija u vladi Herberta Hoovera. On je bio glavni upravitelj Mellonovih bankarskih i drugih po-duze6- a. Sarah je baStinila oko $300 milijuna. Veci dio toga novca baStinio je sin Alan, koji sada financira razne reakcionarne ustanove. Poraz generala Westmorelanda u parnicenju sa CBS nije bio teSki uda-ra- c samo za njega, vec StoviSe za ultra-reakcionar- ne krugove koji stoje iza Ronalda Reagana. To je takoder po-bje- da za snage mira u svijetu. Ultrareakcionarne snage u krugo-vima militarno-industrijsk- e sprege pokuSale su da putem Westmorelan-dov- e tuzbe za uvredu poStenja, na-met- nu svoju volju i Stampi i televiziji putem teSke kazne za CBS sistem, tako da u bududem citava "media" bude pouzdanija sluSkinja te protu-narodn- e sprege. U torn smislu poraz generala We-stmorelanda u parni6enju sa CBS sma-tra se kao pobjeda za snage mira u svijetu l demokratske snage kod kude. Da je spomenuti poraz bio teSki udarac za ultrareakcionarne snage dokazuje i urlanje senatora Jesse Helmsa koji je pokrenuo kampanju za preuzimanje i kontrolu CBS siste-m- a Demokratske snage moraju se tome oduprijeti svim svojim snagama l povesti bitku za demokratsku kon-trolu Stampe, radia i televizije. A.B. zuravljaju, zele svaku dobru rec, to je njihovo ukazano povernje vama da opstane list. Zamislimo se malo, mo-zda bi neko ustupio deo svoje кибе. Koliko bi se moida naSlo penzionera koji bi bill sredni da imaju druStvo u svom delu kude. Ja se sedam u naSoj velikoj porodic-no- j kudi negde 1936. l dalje, imali smo opStmu Svakodnevno su bile stran-ke- , obavljao se ceo posao sem suda. Regrutacija, porez, prirez l sva admi-nistraci- ja za petnaest sela koje je obuhvatala. Niko se nije nasmejao. UStedeli su novae l ozidali svoju op-Stins- ku zgradu. To su samo primeri moj prilog diskusiji. Zanci, moze se. Biserka KUSTRIC-TISM- A |
Tags
Comments
Post a Comment for 000144